+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

U OCEKIVANJU GODOTA

Beckett – U OCEKIVANJU GODOTA

O KNJIZI:
IZDAVAC: KATARINA ZRINSKI d.o.o., Varaždin, 2005.
ZA IZDAVACA: Mirjana Pticek
UREDNIK: Tomislav Škrinjar
NASLOV ORIGINALA: En attendant Godot, Samuel Beckett

ŽIVOTOPIS:
Samuel Beckett (1906.-1989.), dramaticar je i romanopisac irskoga podrijetla. Od 1938. živi u Parizu te nakon rata pocinje pisati na francuskom jeziku. U svojim djelima daje krajnje pesimisticnu viziju svijeta i prikazuje život kao igru viših sila u kojo je covjek sveden na fiziološko i duhovno vegetiranje, na besmisleno ''trajanje'' ispunjeno patnjama i uzaludnim išcekivanjima spasa.
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1969. godine.
Djela: ''U ocekivanju Godota'', ''Svršetak igre'', ''Malone umire'', ''Murphy'', ''Molloy''

VRSTA DJELA: antidrama u dva cina

VRIJEME I MJESTO RADNJE: ne može se precizno odrediti i dobivamo tek oskudan opis krajolika u didaskalijama

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
VLADIMIR i ESTRAGON, dvojica ostarjelih skitnica koji se od milja oslovljavaju nadimcima Gogo i Didi. Vladimir ostavlja dojam pametnijeg i u stvaran život bolje ukljucenoga clana ovog para likova, a Estragon je priprost, ranjiv, pasivan i ovisan o Vladimiru. Obojica su u lošem fizickom stanju – u poznim godinama (šezdesetim ili sedamdesetim), oštecenih i isluženih tijela, obuceni u dronjke.
POZZO, Luckyjev gospodar, nasilnik
LUCKY, rob, potpuno je lišen vlastite volje, nezainteresiran je i pasivan, a i opasan
DJECAK, Godotov glasnik i pastir

KRATAK SADRŽAJ:
I.CIN
Vladimir i Estragon, dvojica ostarjelih skitnica, na pustoj pješcanoj cesti pod sasušenim drvetom, uporno cekaju Godota. Vrijeme besciljnoga cekanja ispunjavaju besmislenim razgovorima i aktivnostima.
Tijekom neutvrdeno dugog cekanja, nailaze Pozzo i Lucky, gospodar i rob. Pozzo vodi Luckyja na konopcu, a njime upravlja vikanjem i nasiljem. Lucky nosi Pozzinu košaru s jelom, stolac na sklapanje i kovceg pun pijeska. Neobicnost Pozzine i Luckyjeve pojave plaši Vladimira i Estragona pa se njihov odnos prema Pozzi mijenja od strahopoštovanja do prjezira. Javlja se i proracunata udvornost: Pozzo ima hranu, a možda i novac, i možda ih je voljan podijeliti. Nakon razgovora i Luckyjeva plesa, ''razmišljanja'' i napada na Estragona, Pozzo i Lucky nastavljaju put: Pozzo želi prodati Luckyja na sajmu, no ne saznajemo idu li baš tamo. Potom Vladimira i Estragona posjecuje Djecak, Godotov glasnik i pastir, koji ih obavještava da Godot toga dana nece doci, no sutra sigurno hoce. Nakon nekoliko Djecaku upucenih opreznih pitanja o Godotu, oni nastavljaju cekanje.

II.CIN
Mjesto i vrijeme radnje su identicni onima u prvome cinu, a od znacajnih promjena likovi zapažaju da se na suhome drvetu pojavilo lišce.
Vladimir, za razliku od Estragona, zamjecuje prolaženje vremena. Dolazak Pozze i Luckyja to potvrduje: Pozzo je oslijepio, a Lucky zanijemio, i oba teško hodaju. Sada Lucky vuce na konopcu slijepoga Pozzu koji tetura za njim i pada nakon svakog naglo ucinjenoga pokreta. Padnu li, ni jedan od njih ne može ustati. Kada preko njih padnu i Vladimir i Estragon, uspijevaju ustati zahvaljujuci medusobnoj pomoci.
U nekim se detaljima mijenjaju i odnosi medu likovima: Vladimir i Estragon više se ne boje Pozze i ne sažaljevaju Luckyja, a razmišljaju i o tome kako bi mogli iskoristiti njihovu nemoc. Pozzo i Lucky nastavljaju put teturajuci i padajuci, a nakon njih, kao i u prvom cinu, dolazi Djecak s istom porukom. Vladimir je sumnjicav i pita ga sjeca li ih se i je li vec dolazio, no Djecak tvrdi da ih prvi put vidi. Godot, naravno, opet ne dolazi, no doci ce sutra pa se cekanje nastavlja.

O DJELU:
Mehanicko ponavljanje prostorno-vremenskih okvira odvijanja radnje, pojavljivanja likova, njihovih dijaloga i staticnih scenskih situacija potpuno usporavaju radnju i oduzimaju joj smisao.
Likovi izgovaraju nepovezane monologe isprekidane bezbrojnim nelogicnim stankama, naglim promjenama teme razgovora, bezrazložnim ponavljanjima prigodnih jezicnih fraza bez pravoga znacenja.
Komunikacija medu likovima izostaje i zbog fizicke onemogucenosti (nijemost, sljepoca likova). Likovi pokazuju i nemogucnost voljnoga djelovanja, a cesta je pojava da se iskazane namjere ne ostvaruju, kao u ovom primjeru: ''Vladimir: Onda idemo?, Estragon: Idemo! (Ne micu se s mjesta)''.
Ova drama nije ni komedija ni tragedija: likovi su po svojoj pojavi, govoru i postupcima komicni, no dojam koji pobuduju krajnje je tragican. Zato su je kriticari i nazvali tragicnom farsom. Drama nema klasicnoga dramskoga sukoba i dramske napetosti koja raste i razrješuje se tijekom dramske radnje. Dramska je radnja staticna, a scenski prostor iznimno siromašan i u oba cina isti. Pojedinosti o likovima, mjestu i vremenu radnje saznajemo iz oskudnih didaskalija. Replike su kratke, isprekidane, slabo tematski povezane i sadržajno oskudne. No, bogat je i neogranicen niz asocijacija, simbola i metafora koje svaki gledatelj stvara tumaceci ideje i poruke ove neobicne drame.

Ništa se ne dogada, nitko ne dolazi, nitko ne odlazi, to je strašno.

Gospodin Godot mi je rekao da vam kažem da veceras nece doci, ali sutra ce doci sigurno.

Što više ljudi susrecem, to sam sretniji.
5 Lektire za školu: U OCEKIVANJU GODOTA Beckett – U OCEKIVANJU GODOTA O KNJIZI: IZDAVAC: KATARINA ZRINSKI d.o.o., Varaždin, 2005. ZA IZDAVACA: Mirjana Pticek UREDNIK: Tomislav Škri...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi