Lyrics has been copied to clipboard!
Kratak sadržaj
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost.Nakon očeve nježnosti u obitelji joj nježnost pruža i suprug.Ona, međutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu,smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca,a onda u rukama supruga. Njen muž Helmer je u prošlosti obolio od teškebolesti, ali ga putovanje na jug, točnije Italiju, spašava.
Da bi došla donovca za put, uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovničinovnik. Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenjepotpisa na mjenici ona se ne smiruje i odlučuje napustiti muža, djecu iobitelj. Nora se vraća kući pošto je obavila kupnju božićnih darova.Krišom jede slatkiše, jer Helmer tvrdi da će joj oni pokvariti zube.Potrošila je nešto, a dio ostavlja po strani za vraćanje zajma Krogstadu.Božić prije bili su u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštitiblagodati Božića, a sada je Helmer dobio promaknuće u banci na mjestodirektora te si mogu priustiti božićne darove, drvce, večeru…Za vrijeme božićnih blagdana u posjet im dolazi gospođa Linde, staraNorina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gđa Linde je ostala udovicabez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a čula je da jojprijateljičin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da jeuzajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je tonovac Norina oca.
U međuvremenu u posjet je došao i Krogstad, beskrupulozni i bezosjećajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg jepozajmila novac, a koji je također i bivša ljubav gđe Linde, no to nitkotada nije znao. Helmerov dugogodišnji prijatelj doktor Rank, takođerdolazi u sobu i njih troje vode beznačajne razgovore. Kada u sobu dođeHelmer Nora ga moli da zaposli gospođu Linde. Stvar je riješena, jerionako misli otpustiti Krogstada.
Doktor i gospođa Linde odlaze kući.Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima. Na kraju činadolazi Krogstad i prijeti joj da će sve reći njenom mužu o mjenici ikrivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratioNora razgovara s njim, ali šef Dioničke banke je već čvrsto odlučio;Krogstad će dobiti otkaz. Nora se priprema za maskenbal koji se sutradantreba održati, na kojem će biti obučena u napuljsku ribaricu te plesatitarantelu. Gđa Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati sNorom o mjenici i zajmu.
Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom ipokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali budući da je tolikonavaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da jeotpušten. Nora je očajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom,uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze natemu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj.Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobineko vrijeme. Ulazi Krogstad, te se on i Nora svađaju.
On želi da seponovno uzdigne u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru onjenom krivotvorenju mjenice i da će ga poslati. Nora je nemoćna iočajna. Na odlasku je ubacio pismo u sandučić, od kojeg samo Helmer imaključ. Nora moli gđu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gđa Lindeodlazi.Nora zadržava Helmera plešući s njim, tako da ne može otvoriti sandučić. Ulazi gđa Linde. Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona očekuje čudo. Očekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje.
Pročitajte i ostale analize lektira
Gđa Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se međusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vraćaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi. Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona to ne želi. Na Norinu sreću dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena čime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sandučić za poštu i otišao čitati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otići, ali on je zaustavlja. Pročitao je pismo. On je osuđuje na sve načine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju čast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaća svoj položaj u obitelji, te odlučuje napustiti djecu i muža i poći u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obećanje na šutnju.
Helmer je presretan i misli da je sve završeno ali već je prekasno,
Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga
više. Čekala je čudo. Čitavo vrijeme nadala se čudu kao dokazu ljubavi.
Helmer ostaje bez ključnog oslonca u životu, jer je Nora otišla iz
njeogva života zalupivši vratima.
Analiza likova
Torvald Helmer – Naoko uredan, častan i točan
građanin. Ispod njegove se maske, međutim, kriju promašenost životnih
nadanja, slabost značaja i intelektualna praznina. On je jak tek kada
može upravljati – lutkom. Čim mu je ona oduzeta, u času kada Nora
svjesna svojih činova i njihovih posljedica prestaje biti usmjeravana
osoba već biće razumno i slobodno, Helmer gubi i posljednji svoj
oslonac. Za njega je Nora kao kućni ljubimac koji služi za zabavu:
Ne kaniš valjda poricati, draga Nora? (obuhvati je rukom oko pasa.) Moja je rasipnica tako slatka, ali joj treba hrpa novaca. Nevjerojatno kako su drage takve ptičice i kako su skupe čovjeku koji ih drži.
On nije hrabar, spreman je na sve da sačuva svoj ugled…
Svu si mi sreću uništila, svu budućnost razorila! O, strašne li pomisli! Sad sam u rukama besvjesna čovjeka. Sad on može raditi sa mnom što ga je volja, može od mene zahtijevati što mu drago, može mi naređivati i zapovijedati kako god hoće, a ja moram bez riječi sve podnositi. I tako sam nisko pao zbog lakoumne žene.
On je tip slatkorječivog čovjeka koji je hrabar jedino na riječima…
Nikad da te se dovoljno nagrlim! Znaš, Nora, ponekad poželim da ti zaprijeti kakva velika pogibao, pa da za te žrtvujem krv i život i sve drugo.
Nora – Torvaldova razmažena i tetošena žena, kao takva osjeća se podređenom i nesamostalnom. Ona je plemenita žena koja je za spas obiteljske časti pretrpjela toliko straha i poniženja, te je odlučila napustiti ne samo muža i kuću već i troje djece kako bi dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Ne želeći više biti lutkom, progovorila je istodobno u ime ravnopravnosti kao i svojevrsne socijalne pravde.
Nora je imala problem u mladosti. Taj problem je bio odnos njena oca prema njoj. Sva njegova ljubav bila je usmjerena na nju kao u nedodirljivo biće koje je bilo prezaštićeno, čak i samo od sebe. Kada je došao Helmer, ona se nadala da će se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao joj kako je ona tek povlašteni dio njega i ništa više:
Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni.
Kao što je ona lutka za svoga muža tako su i njena djeca lutke za nju.
Služe za igranje i gledanje:
O, kako ste mi svježi i rumeni! Jabuke i ružice moje rumene… Daj je malo meni, Ana Marija! Slatka moja lutkice. (Uzima najmlađe dijete te pleše s njime)…
Dr. Rank – Najbolji Helmerov prijatelj kojeg je
život od aktera pretvorio u gledaoca. On dolazi u njihovu kuću jer je
zaljubljen u Noru, spreman je za nju sve napraviti. To je tajio
godinama, da bi joj prije smrti priznao svoju ljubav.
Helmer ga je ovako opisao:
Bio nam je prisan prijatelj. Naprosto ne mogu zamisliti da ćemo ostati bez njega. Sa svojim patnjama i sa svojom usamljenosti bio je kao oblačna pozadina naše sreće, jasne kao sunce. Možda je i najbolje tako, bar za njega.
Gospođa Kristina Linde – Stara Norina prijateljica koju je život tretirao potpuno različito od Nore.
Za
razliku od Nore ona shvaća svijet realno, pa nema Norinih problema.
Morala se brinuti za bolesnu majku i braću, a kad joj je majka umrla i
braća se osamostalila postalo joj je pusto, nije više imala životnog
motiva:
Nije, Nora, sada mi je neizricivo pusto. Nemam nikoga kome bih posvetila život. (Nemirno ustane.) Zato nisam više mogla izdržati u onoj zabiti. Ovdje ću zacijelo lakše naći čime ću se zabaviti i zaokupiti svoje misli. Kad bi mi se posrećilo da nađem posao, možda i u kakvom uredu…
Bilježnik Nils Krogstad – Tamni lik u djelu, prevarant i pokvarenjak, koji doživljava preobražaj kada mu gospođa Linde iznese svoju želju za zajedničkim životom s njim. On je isto, kao i ostali likovi van Helmerove familije, tragičan na svoj način. Njegov primjer pokazuje kako je društvo selektivno.
Pa radi u njoj. Ne znam ima li i kod vas takvih ljudi koji svuda
zabadaju nos ne bi li nanjušili kakvu moralnu trulež pa da im to bude
sredstvo za iznuđivanje.
A zdravi onda neka se izvlače kako umiju.
Njegova nesreća ga navodi na nemoralne poteze, u želji da se uzdigne na još viši položaj.
Stil i jezik
Ovo Ibsenovo djelo spada u jednu od njegovih najznačajnijih
drama.Drama je podijeljena na tri čina. Kao u mnogim Ibsenovim dramama
takose i u ovoj govori o problemima surove svakidašnjice. U ovom
djelurazrađena je i danas aktualna tema, o zakinutim pravima žena. Čudno
jeto što je vrhunac drame u trećem, završnom činu.
Likovi su vješto
okarakterizirani dijalozima. Imamo dvije temeljneradnje koje se često i
isprepleću i to; pravedana, etička, koja odlučujetragedije Helmera i
Nore, te zagonetan, slijepi i neuhvatljiv fatum kojivlada Rankovom
sudbinom.
Beskrajno složene i nemilosrdne zakonitosti ostvarile su
lažne institucijeprotiv kojih se bore Ibsenovi junaci, u ovom slučaju
žene (Nora i GđaLinde). Ta borba zbog neprihvaćanja vrlo često nalikuje
na tragikomiku ilibitku s vjetrenjačama.
Najbitniji dio ove drame je
dijalog, okosnica moderne drame, čime jescena pojednostavljena te se sva
radnja smješta u četiri zida odvjetnikovekuće. Na tom mjestu padaju
godinama nošene maske, tako Nori padamrena s očiju prividno sretne žene
koja životom u otrovanoj sredini bivaprisiljena da zalupi vrata nad
lažima svog dotadašnjeg života.
Kroz cijelu dramu Ibsen pokušava
izreći nepoštednu kritiku društva.Bitan je i čimbenik da nije toliko
bitan odnos pojedinca prema društveniminstitucijama, koliko je bitan
odnos pojedinca prema samom sebi.Naturalistilčki elementi najviše su
zastupljeni prilikom dijaloga izmeđudoktora i Nore kada doktor vrlo
ružnim rečenicama opisuje truljenje,nestajanje svoga tijela.
Vrlo je
značajan utjecaj Ibsena na hrvatske pisce, posebice Krležu kojiusvaja za
svoje scensko stvaralaštvo iskustva naturalističke
dramaturgijeIbsenova, pa i Strindbergova kova.
Bilješke o piscu:
Henrik Ibsen rodio se 1828. godine u Norveškoj, u građanskoj obitelji. Bio je jedan od najvažnijih dramatičara druge polovice 19. stoljeća. Kasnije se Ibsen seli u Grimstadt, gdje pokazuje prve znakove sklonosti prema umjetnosti. Posvećuje se pisanju i postaje redatelj i dramaturg Norveškog kazališta. Njegova najpoznatija djela su: Katilina, Komedija Ljubavi, Pretendenti na prijestolje, Brand, Perr Gynt, Stupovi društva, Lutkina kuća, Sablasti, Divlja patka, Gospođa s mora.
