+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Nora ili Kuća lutaka - Henrik Ibsen

Bilješke o piscu
Henrik Ibsen je rođen 1828. u Skienu, Norveška, u religioznoj građanskoj obitelji. Bio je ravnatelj kazališta u Bergenu i za njega je pisao drame. Neko je vrijeme živio u Italiji i bavio se fotografijom. Doživio je moždani udar od kojeg je 5 g. bio oduzet i nepomičan. Umro je 1906. g. Zauzeo je istaknuto mjesto u razvoju moderne drame. Najpoznatija djela su mu: Komedija Ljubavi, Pretedenti, Brand, Stupovi društva, Nora / Lutkina kuća, Sablasti, itd.

Mjesto radnje
Helmerov stan

Vrijeme radnje
Za vrijeme božićnih blagdana, prije oko 100 do 200 godina

Likovi
Nora, Torvald Helmer, gđa Linde, Rank, Krogstad

Tema
Položaj žene u patrijahalnom društvu te njena borba za slobodom.

Osnovna misao
Trenutak izljeva zlih misli i namjera dovoljan je da se otvori nešto što je dugo bilo zatrpano, prikriveno i da se odlučiš na nešto što će ti zauvijek ostati duboka rana, ali i odluka koja će te uputiti na ono što je ustvari nedostajalo tvom životu, samostalnost i stvaranje vlastite osobe, koja ima svoje ciljeve i svoje poglede na svijet, osobe koja je svakome potrebna.

Utjecaj djela na svjetsku književnost i stanje u svijetu
Lutkina kuća (Et dukkehjem) je dramsko djelo, u kojem je iz građanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života. Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtjevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost žena, a ova drama, koja je zahvaljujući vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje među najprikazivanijima, podigla je oluju upravo iznošeći slučaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena. Prije svega ova drama za ono vrijeme se smatra novom dramom u kojoj je data nepoštedna kritika društva, a u prvi plan je stavljena sloboda individue, odnosno pravo svakog čovjeka da živi onako kako on želi i hoće. Borac za prava individue u ovoj drami je Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame Lutkina kuća danas često prevodi njenim imenom. Ovo drama moderna je i zbog činjenice da se emocijama nabijena gluma prekida Norinom jednostavnom rečenicom: “Moramo sjesti i porazgovarati”, a baš tim novim tehničkim postupkom Lutkina kuća je osvojila Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti. Ibesen je ovom dramom uspješno uzrujao i pobunio ljude svojom tezom te učinio pozornicu propovjedaonicom u zadnjem činu, stoga je vrlo bitan čimbenik ove drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na početku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku, psihološki opravdanu, analizu stanja njegovih govornika i sredine.

Sadržaj
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost. Nakon očeve nježnosti u obitelji joj nježnost pruža i suprug. Ona, međutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu, smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njen muž Helmer je u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga putovanje na jug, točnije Italiju, spašava. Da bi došla do novca za put, uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovni činovnik. Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici ona se ne smiruje i odlučuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se vraća kući pošto je obavila kupnju božićnih darova. Krišom jede slatkiše, jer Helmer tvrdi da će joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto, a dio ostavlja po strani za vraćanje zajma Krogstadu. Božić prije bili su u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštiti blagodati Božića, a sada je Helmer dobio promaknuće u banci na mjesto direktora te si mogu priustiti božićne darove, drvce, večeru... Za vrijeme božićnih blagdana u posjet im dolazi gospođa Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gđa Linde je ostala udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a čula je da joj prijateljičin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je uzajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina oca. U međuvremenu u posjet je došao i Krogstad, beskrupulozni i bezosjećajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, a koji je također i bivša ljubav gđe Linde, no to nitko tada nije znao. Helmerov dugogodišnji prijatelj doktor Rank, također dolazi u sobu i njih troje vode beznačajne razgovore. Kada u sobu dođe Helmer Nora ga moli da zaposli gospođu Linde. Stvar je riješena, jer ionako misli otpustiti Krogstada. Doktor i gospođa Linde odlaze kući. Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima. Na kraju čina dolazi Krogstad i prijeti joj da će sve reći njenom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio Nora razgovara s njim, ali šef Dioničke banke je već čvrsto odlučio; Krogstad će dobiti otkaz. Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem će biti obučena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gđa Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali budući da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da je otpušten. Nora je očajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobi neko vrijeme. Ulazi Krogstad, te se on i Nora svađaju. On želi da se ponovno uzdigne u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njenom krivotvorenju mjenice i da će ga poslati. Nora je nemoćna i očajna. Na odlasku je ubacio pismo u sandučić, od kojeg samo Helmer ima ključ. Nora moli gđu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gđa Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešući s njim, tako da ne može otvoriti sandučić. Ulazi gđa Linde. Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona očekuje čudo. Očekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gđa Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se međusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vraćaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi. Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona to ne želi. Na Norinu sreću dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena čime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sandučić za poštu i otišao čitati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otići, ali on je zaustavlja. Pročitao je pismo. On je osuđuje na sve načine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju čast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaća svoj položaj u obitelji, te odlučuje napustiti djecu i muža i poći u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obećanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je sve završeno ali već je prekasno, Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Čekala je čudo. Čitavo vrijeme nadala se čudu kao dokazu ljubavi. Helmer ostaje bez ključnog oslonca u životu, jer je Nora otišla iz njeogva života zalupivši vratima.  

Likovi
Likovi ove drame malo se razlikuju od uobičajnih tipova romantičke drame: nevina, djetinjasta žena, upletena u strašnu zabludu; glup i neojećajan muž; vjerni prijatelj… mogli bi se dobro uklopiti u fabulu romantičke melodrame i problemske nove drame.

Analiza likova
NoraŽena perspektivnog odvjetnika, s kojim ima troje djece. Voli svoga muža, čak mu na svoju štetu spašava život. Odrasla je u djetinjoj nježnosti, najprije oca, zatim muža, koji su je mazili kao divnu lutkicu, ali su je zapravo isključili iz svojih i samog njenog života. Da bi spasila život svoga muža čini prekršaj, pa joj otpušteni činovnik banke njezina supruga prijeti da će skandaloznim otkrićem upropastiti nju i muža. Tako je krhko stvorenje odjednom na nemilosrdan način stavljeno pred okrutnu stvarnost, tek tada svhvaća da živi u surovom, pokvarenom svijetu u kojem je ona samo promatrač, pasivni lik koji ne može utjecati ni na što. Nakon toga otkriva da prije dužnosti prema mužu, prema svojoj djeci najprije treba ispuniti dužnost prema samoj sebi, i zato ih napušta te polazi ususret pronalaženju same sebe. Nora ne prihvaća nikakve uvjete i mogućnost novoga ropstva prema vlastitu mužu, i radije bire slobodu uz uvjet nesigurne sutrašnjice nego primoranost na bilo kakva slobodna uzleta duha ili misli. Ljepuškasta je, u duši odbra, a sve što joj preostaje iz ljubavi prema mužu, dariva svojoj djeci, s kojim se kao s lutkicama igra, a ustvari je i ona sama lutkica. Ona je ukras kuće svoga muža kojemu ni na kraj pameti nije da žena u braku ima biti nečim drugim, a ne samo ljepušnom zabavicom. Ne želi više biti muževa lutka, progovorila je u ime ravnopravnosti i svojevrsne socijalne pravde te svojim odlaskom dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Činjenica da je Nora glavni lik drame vrlo je bitna za daljnju borbu za prava žena, stoga mnogi kritičari nazviaju Noru himnom slobodi do tada zapostavljene žene, prosvjedom protiv nerazumne dominacije muškaraca u društvu i braku. Nora je po svojoj viziji izlaska i spasa u osnovi simpatična, a svojom na prvi pogled nebitnom ulogom uzbudila je duhove tako da je Ibsen predložio i drukčiji završetak. Nora je ustvari simbol svih žena koje su za pisanja ove drame bili znatno obespravljne.  

Torvald Helmer
Uspješan, perspektivan odvjetnik, koji postaje direktor Dioničke banke. Častan je i pošten građanin, sve mora biti po pravilima i propisima, no ove osobine nisu njegovo pravo lice, ispod te maske krije se slab, neemocionalan, psihički rastrojen čovjek kojem je bit života njegov ugled. Ne shvaća i ne želi shvatiti svoju ženicu nego na njezine poteze gleda iz sasvim drugog stajališta, te ju zato ne gleda kao svoju spasiteljicu, već kao osobu koja mu je kompromitirala časti i ugled u društvu.

On je odgojen po starim nazorima i ne cijeni dovoljno svoju ženu.
U trenucima narušavanja njegova ugleda iz na prvi pogled dobre osobe se preobražava u zlu i hladnu osobu, čime otkriva svoju licemjernost i gubi svoj glavni oslonac, ukras njegove kuće, najmiliju ženu koja je sve podredila njemu i njegovu životu.

Odnos Torvalda i Nore
Nora je imala problem u mladosti. Taj problem je bio odnos njena oca prema njoj. Sva njegova ljubav bila je usmjerena na nju i reinkarnirala ju je u nedodirljivo biće koje je bilo prezaštićeno, čak i samo od sebe. Kada je došao Helmer ona se nadala da će se ta situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao joj kako je ona tek povlašteni dio njega, a ništa više.
“Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni.”

Stil i jezik
Ovo Ibsenovo djelo spada u jednu od njegovih najznačajnijih drama. Drama je podijeljena na tri čina. Kao u mnogim Ibsenovim dramama tako se i u ovoj govori o problemima surove svakidašnjice. U ovom djelu razrađena je i danas aktualna tema, o zakinutim pravima žena. Čudno je to što je vrhunac drame u trećem, završnom činu. Likovi su vješto okarakterizirani dijalozima. Imamo dvije temeljne radnje koje se često i isprepleću i to; pravedana, etička, koja odlučuje tragedije Helmera i Nore, te zagonetan, slijepi i neuhvatljiv fatum koji vlada Rankovom sudbinom. Beskrajno složene i nemilosrdne zakonitosti ostvarile su lažne institucije protiv kojih se bore Ibsenovi junaci, u ovom slučaju žene (Nora i Gđa Linde). Ta borba zbog neprihvaćanja vrlo često nalikuje na tragikomiku ili bitku s vjetrenjačama.

Najbitniji dio ove drame je dijalog, okosnica moderne drame, čime je scena pojednostavljena te se sva radnja smješta u četiri zida odvjetnikove kuće. Na tom mjestu padaju godinama nošene maske, tako Nori pada mrena s očiju prividno sretne žene koja životom u otrovanoj sredini biva prisiljena da zalupi vrata nad lažima svog dotadašnjeg života. Kroz cijelu dramu Ibsen pokušava izreći nepoštednu kritiku društva. Bitan je i čimbenik da nije toliko bitan odnos pojedinca prema društvenim institucijama, koliko je bitan odnos pojedinca prema samom sebi. Naturalistilčki elementi najviše su zastupljeni prilikom dijaloga između doktora i Nore kada doktor vrlo ružnim rečenicama opisuje truljenje, nestajanje svoga tijela.

Vrlo je značajan utjecaj Ibsena na hrvatske pisce, posebice Krležu koji usvaja za svoje scensko stvaralaštvo iskustva naturalističke dramaturgije Ibsenova, pa i Strindbergova kova.

5 Lektire za školu: Nora ili Kuća lutaka - Henrik Ibsen Bilješke o piscu Henrik Ibsen je rođen 1828. u Skienu, Norveška, u religioznoj građanskoj obitelji. Bio je ravnatelj kazališta u Bergenu i...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi