Lyrics has been copied to clipboard!
Mažuranic - SMRT SMAIL-AGE CENGIĆA
O KNJIZI:
IZDAVAC: ''Sys Print'' d.o.o., ZAgreb
ZA IZDAVACA: mr. sc. Zlatko Knezovic
LEKTOR/KOREKTOR: Roman Habunek
ŽIVOTOPIS:
Ivan Mažuranic rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemacku pucku školu.
1873. je godine postao hrvatski ban, prvi ''ban pucanin''. Sišavši s banske stolice, ne bavi se više politikom. Posljednje je godine života proveo u miru baveci se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu.
Autor je malog broja djela, ali po umjetnickoj je vrijednosti jedan od najznacajnijih hrvatskih književnika. Mažuranic je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gunduliceva epa ''Osman''. Njegovo je životno djelo ''Smrt Smail-age Cengica'' objavljeno 1846. u almanahu ''Iskra''.
KNJIŽEVNI ROD: epika u stihu
VRSTA DJELA: povijesni ep
VRIJEME RADNJE: 16. stoljece
MJESTO RADNJE: Hercegovina
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: lijepo, hladnoj, planinskog, ljuci, gorski, sviloruna, malenoga
- personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka''
- kontrast:
''zadrhtaše ta vješala tanka,
al ne pisnu Crnogorcad mlada.''
''Sunce zade, a mjesec izade.''
- arhaizmi: dželate, arslan, harac
- onomatopeja:
''Krcnu kolac njekoliko puta
Zviznu pala njekoliko puta''
''Ni tko šapce, ni tko zbori,
ni tko pjeva, niti se smije''
- usporedba: ko tajni glas duhova
- metafora: ''Studen kamen prima život''
- ponavljanje: ''Cije 'e ovo...''
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
SMAIL-AGA:
Smail-aga je silni turski vlastelin, koji je veoma krvolocan i uživa ubijajuci nevine i bespomocne ljude. Svoje zarobljenike muci necuvenim mukama da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veci harac. Medutim, on je u duši kukavica koja svoje slabosti prikriva mucenjem drugih ljudi.
CRNOGORCI:
Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja ni?ta znacajno, njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispuštajuci ni jednog jauka, iako umiru u strašnim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. Na bilo koji nacin...
KRATAK SADRŽAJ:
AGOVANJE
Silni je turski ratnik, Smail-aga Cengic, imao puno robova, Crnogoraca. Buduci da je bio krvolocan, ubijanje nevinih i bespomocnih bilo mu je zabavno. Tako je jednog dana odlucio ubiti skupinu mladica. Starac Durak ga je molio da ih poštedi, što je aga odbio. Nakon što je ubio mladice, starcu je odredio smrt vješanjem. To bi ucinjeno naocigled Durakova sina Novice, aginog vojnika. Gledajuci tijela ubijenih, Smail-aga se divio svojoj moci, ali istodobno ga je mucilo to što su mladici pred njim poginuli bez straha.
NOĆNIK
Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav, Novica se odlucio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age voden željom da osveti oca.
CETA
U Cetinju se skupila mala ceta onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. Odlucili su se sukobiti s agom . Na putu ih je stari svecenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudu i svoj narod.
HARAC
U meduvremenu, zli je aga odlucio kupiti od naroda harac, tj. porez. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi kao zarobljenike. Jednog dana, aga je došao u neugodnu situaciju. Naime, za vrijeme jedne igre, svom je vojniku slucajno izbio oko, što je izazvalo podsmjehivanja medu narodom. Buduci da je zbog toga aga bio ljutit, odlucio se opustiti uz veceru. Iznenada je hrabra ceta napala Turke. Zateceni turci nisu pružili jak otpor. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Cengica. Tako je Novica docekao osvetu, ali i sam je poginuo od ruke turcina Hasana.
KOB
Zli je Smail-aga Cengic docekao svoju sudbinu. Godinama je nanosio zlo drugima, a sada je zlo došlo njemu. Svu je njegovu sjajnu opremu uzeo plahi Turcin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku, ali zlom covjeku, Smail-agi Cengicu.
IDEJA:
''Turcin reci, al' mrijeti
Za Hristovu vjeru svetu
Teško nije, tko se za nju bije.''
''Sramota je takome junaku
Kupit harac, ne skupit haraca,
Džilitnut se, ne pogodit cilja,
Kamol' slijepit mješte raje Turke,
Kamol' da mu zlurad krst se smije.''
O KNJIZI:
IZDAVAC: ''Sys Print'' d.o.o., ZAgreb
ZA IZDAVACA: mr. sc. Zlatko Knezovic
LEKTOR/KOREKTOR: Roman Habunek
ŽIVOTOPIS:
Ivan Mažuranic rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemacku pucku školu.
1873. je godine postao hrvatski ban, prvi ''ban pucanin''. Sišavši s banske stolice, ne bavi se više politikom. Posljednje je godine života proveo u miru baveci se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu.
Autor je malog broja djela, ali po umjetnickoj je vrijednosti jedan od najznacajnijih hrvatskih književnika. Mažuranic je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gunduliceva epa ''Osman''. Njegovo je životno djelo ''Smrt Smail-age Cengica'' objavljeno 1846. u almanahu ''Iskra''.
KNJIŽEVNI ROD: epika u stihu
VRSTA DJELA: povijesni ep
VRIJEME RADNJE: 16. stoljece
MJESTO RADNJE: Hercegovina
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: lijepo, hladnoj, planinskog, ljuci, gorski, sviloruna, malenoga
- personifikacija: ''zadrhtaše ta vješala tanka''
- kontrast:
''zadrhtaše ta vješala tanka,
al ne pisnu Crnogorcad mlada.''
''Sunce zade, a mjesec izade.''
- arhaizmi: dželate, arslan, harac
- onomatopeja:
''Krcnu kolac njekoliko puta
Zviznu pala njekoliko puta''
''Ni tko šapce, ni tko zbori,
ni tko pjeva, niti se smije''
- usporedba: ko tajni glas duhova
- metafora: ''Studen kamen prima život''
- ponavljanje: ''Cije 'e ovo...''
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
SMAIL-AGA:
Smail-aga je silni turski vlastelin, koji je veoma krvolocan i uživa ubijajuci nevine i bespomocne ljude. Svoje zarobljenike muci necuvenim mukama da bi ih zatražio i iz njih izvukao što veci harac. Medutim, on je u duši kukavica koja svoje slabosti prikriva mucenjem drugih ljudi.
CRNOGORCI:
Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja ni?ta znacajno, njima je važnija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispuštajuci ni jednog jauka, iako umiru u strašnim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. Na bilo koji nacin...
KRATAK SADRŽAJ:
AGOVANJE
Silni je turski ratnik, Smail-aga Cengic, imao puno robova, Crnogoraca. Buduci da je bio krvolocan, ubijanje nevinih i bespomocnih bilo mu je zabavno. Tako je jednog dana odlucio ubiti skupinu mladica. Starac Durak ga je molio da ih poštedi, što je aga odbio. Nakon što je ubio mladice, starcu je odredio smrt vješanjem. To bi ucinjeno naocigled Durakova sina Novice, aginog vojnika. Gledajuci tijela ubijenih, Smail-aga se divio svojoj moci, ali istodobno ga je mucilo to što su mladici pred njim poginuli bez straha.
NOĆNIK
Vidjevši kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevši pravu aginu narav, Novica se odlucio pridružiti svojim dotadašnjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age voden željom da osveti oca.
CETA
U Cetinju se skupila mala ceta onih kojima je bilo dosta aginih zlodjela. Odlucili su se sukobiti s agom . Na putu ih je stari svecenik blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudu i svoj narod.
HARAC
U meduvremenu, zli je aga odlucio kupiti od naroda harac, tj. porez. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. One ljude koji nisu mogli platiti porez odvodio bi kao zarobljenike. Jednog dana, aga je došao u neugodnu situaciju. Naime, za vrijeme jedne igre, svom je vojniku slucajno izbio oko, što je izazvalo podsmjehivanja medu narodom. Buduci da je zbog toga aga bio ljutit, odlucio se opustiti uz veceru. Iznenada je hrabra ceta napala Turke. Zateceni turci nisu pružili jak otpor. Hajduk je Mirko puškom ubio zlog Smail-agu Cengica. Tako je Novica docekao osvetu, ali i sam je poginuo od ruke turcina Hasana.
KOB
Zli je Smail-aga Cengic docekao svoju sudbinu. Godinama je nanosio zlo drugima, a sada je zlo došlo njemu. Svu je njegovu sjajnu opremu uzeo plahi Turcin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku, ali zlom covjeku, Smail-agi Cengicu.
IDEJA:
''Turcin reci, al' mrijeti
Za Hristovu vjeru svetu
Teško nije, tko se za nju bije.''
''Sramota je takome junaku
Kupit harac, ne skupit haraca,
Džilitnut se, ne pogodit cilja,
Kamol' slijepit mješte raje Turke,
Kamol' da mu zlurad krst se smije.''