+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA

IVAN GORAN KOVACIĆ:
MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA



Protumaci naslov novele:
Naslov “Mrak na svijetlim stazama” oznacava život. To je metafora. Staza
je cijeli život. Svijetlo na njoj oznacava sve dobro, a mrak sve
loše (nepravdu). Pokazuje da nepravda pokušava nadvladati.

Oblikovanje lika – umjetnicki postupci:
Pisac oblikuje likove uz pomoc kontrasta.

Zašto:
Želi nam pokazati 2 razlicita nacina reagiranja na odbacenost. Jacica
Šafran je odbacen i povukao se u svoju tišinu te prihvatio tu nepravdu i
stalno tepa svojim životinjama i biljkama. Franina Brdar, naprotiv, se buni
i stalno koristi teške rijeci (uvecanice), a iskaljuje bijes na drvecu.

Jacica Šafran Franina Brdar
Izgled Jacica Šafran bio je starac
“malena tijela, kudrave duge
kose i okrugle mahovinaste
brade, slicio je grmicku koji se
podigao iz cucnja i gegavo
popošao. Ali grmicku koji je
gdjegdje bjelkasto procvao.” Bio je “uvijek razgaljen,
gologlav i zavrnutih hlacnica,
s velikom sjekirom pod
golom, nabreklom miškom.”
Rutavih prsa i kratke
cetinjaste kose prozvali su ga
Oblacina jer je bio uvijek
namrgoden.
Zanimanje “Jacica Šafran cobanovao je
selu do starosti, bez
drenovace u šaci, bez roga u
ustima, bez rijeci pogrdne.”
Poslije je bio prestar i otišao je
u brda i dobio kravicu Golubu
o kojoj se brinuo. Ugljenar i drvosjeca, “covjek
koji se u mladosti zavlacio
pod kirijaška kola, nakrcana
drvom i dizao ih na orijaškim
plecima”.
Odnos
prema selu Jacica Šafran ne želi ici u selo
jer zna da ce ga tamo svi
ismijavati. Svecenik ga je
jednom pozvao, ali je tada još
rjede išao u selo. Franinu Brdara nisu prihvatili
i izazivali su ga stalno. Od
tada se više nije vracao u
selo nego je živio u šumi.
Medusobni
odnos Jacica Šafran se boji Franine
Brdara. “Jacica bijaše sretan
kada je susjed odlazio u šumu
na obdanicu i vracao se tek
kasno u noc”. Franina Brdar je nakon 10
dana progovorio sa Jacicom,
ali ništa prijazno nego ga je
poceo vrijedati: “O Jace,
Jacino tom starom strvinom ti
zacepiše gubicu, tom
kravetinom mlohavom...”
Unutarnje
osobine –
govorom i
postupcima Jacica Šafran je osjetljiv
starac koji tepa biljkama i
životinjama – “Što ce batinica,
što ce šipcica volicu božjem,
što ce kravici krotkoj?” Nikad
nije rekao prostu rijec. Dobar
je prema svemu živom. Franina brdar je kao orah.
Izvana je tvrd, a iznutra ipak
ima osjecajnosti. Od
djetinjstva upotrebljava teške
rijeci “ženetina, kravetina...”
Buni se zbog nepravednosti
pa svoju ljutnju iskaljuje na
drvecu i Jacici.

Sjedinjenje likova:
“Franina Brdar vracao se iz šume sa sjekirom o ramenu. Vidio je iz drvnika
gdje prolaze kola s gospodom. Prepoznao je Golubu. Sjede mrko na prag
i poceka Jacicu. Šepao je cestom kuci, ranjen, slomljen, ubijen. Kad je
stigao pred kucu pride mu Franina blizu i stavi ruku na plece:

“Odveli su ti, Jace, kravicu... Odveli su ti kravicu...”

Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvši visoko u nebo, zabije sjekiru
do uške u cjepalo.”

Stil i jezik:
Pri završetku su recenice zbijene jer je pisac htio izraziti kako se Jacica
dugo brinuo o toj kravici, a brzo su mu je uzeli, uglavnom, ubrzanje
radnje. Umanjenice oznacavaju osobine pojedinih likova. Tako
raspoznajemo da je Jacica osjetljiviji covjek, a Franina grublji. Pejzaž
utjece na likove, pogotovo na Jacicu. Jacica se osjeca presretno i prelijepo
u prirodi. Iskorištava svaki takav trenutak, a Franina se osjeca osvetnicki
u šumi (ruši drvece).

Osnovna misao:
Pisac nam želi pokazati da svaki covjek ima svoju osjetljivu i grubu stranu.
Kod Jacice to nije izraženo, ali kod Franine je kada u zadnjoj recenici po prvi put u životu upotrijebi umanjenicu.
5 Lektire za školu: MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA IVAN GORAN KOVACIĆ: MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA Protumaci naslov novele: Naslov “Mrak na svijetlim stazama” oznacava život. To je metafora. St...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi