+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Mrak na svijetlim stazama

Ivan Goran Kovacic

Mrak na svijetlim stazama

Bilješka o piscu: Ivan Goran Kovacic rodio se 21. 3. 1913. u Lukovdolu, a ubijen je zvjerski u toku narodnooslobodilacke borbe potkraj srpnja 1943. godine. Književnošcu se pocep baviti vrlo rano, i ti njegovi “prvi koraci” (kako je kasnije nazvana knjiga pocetnickih radova), pisani u gimnazijiskim klupama u Karlovcu i u Zagrebu, samo su talentiran nagovještaj. Kasnije studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, professionalno se bavi novinarstvom cak i kao sudski reporter). Goranova dijela bila su razbacana, izuzev knjižice pocetnickih stihova i knjige novela Dani gnijeva, po novinama, pohranjena kod znanaca, neka su sacuvana slucajno, a neka su definitivno izgubljena. U prvim danima poslije oslobodenja Naknadni zavod Hrvatske poceo je izdavati Goranova sabrana djela u 8 knjiga od kojih posljednja ni do danas nije objavljena. U sedam štamparskih knjiga urednik, pjesnik Dragutin Tadijanovic, rasporedio je gradu ovako: 1 Prvi koraci; 2 Dani gnijeva; 3 Sveti psovac; 4 Esejii i ocjene; 5 Prikazi i clanci; 6 Prijevodi strane lirike; 7 Pjesme.

Naslov novele je zapravo metafora. Staza je kao životni put, a mrak je kao neka prepreka na tom put.
Na kontrastima se temelji opis likova Jacice Šafrana i Franine Brdara.
JACICA ŠAFRAN FRANINA BRDAR
- bio je mali, kržljavi covjek, izgledao poput grmicka
- ” Malena tijela, kudrave duge kose i okrugle mahovinaste brade, slicio je grmicku, koji se podigao iz cucnja i gegavo popošao. Ali grmicku koji je gdjegdje bjelkasto procvjetao.” - ogromni ugljenar i drvosjeca, covjek koji je u mladosti bio sam za sebe,
- “ Bio je to Franina Brdar, ugljenar i drvosjeca, covjek koji se u mladosti zavlacio pod kirijaška kola, nakrcana drvom, i dizao ih na orijaškim plecima. Hodao je uvijek razgaljen, gologlav i zavrnutih hlacnica, s velikom sjekirom pod golom, nabreklom miškom.”
- bio je pastir - bio je drvosjeca i ugljenar
- bio je krhak i bojažljiv; ali su ga zato voljele životinje
- “ Iz njegovih su ruku, pitomo kao golubi, lizali sÔ najpakosniji bodaci volovi; na njegov poziv pristupale bi mu najupornije junice, i najjogunastiji teoci turali bi glavu u njegovu pastirsku prtenjacu, a na polasku iz sela i za lucenje obredalo bi se kod njega citavo stado na solilo.” - bio je uvijek namrštena lica i puno je psovao vec od ranog djetinjstva
- “ Prozvali ga Oblacina, jer bijaše uvijek namrštena lica i neprestano s kletvom, kao s gromom, na usnama.Pobožnjaci, sklonuti za oluje pod drvetom, krstili bi se plašljivo u njegovu prisucu da ih strijela s neba ne uništi. Ali baš onda psovao bi Brdar najviše i grmio svojim dubokim, teškim glasom. Pricaju starci da je još kao i dijete volio krupne rijeci.”

- stanovao je u selu do starosti, ali kad je ostario otišao je na planinu
- “ Ali Jacica nije vec trideset godina dolazio u selo o Martinju.. Kada je onemocao i obezubio, zaglavinjao na starackim, spotakljivim nogama, i izdao ga glas – dogovorilo se selo da mu nade zamjenika koji ce moci, kao i u ostalim selima, bucno bickarati korbacem, glasno hajkati blago i duvati u rog jace od Jakanova muka. - Naš govedar tuli njaljepše i najjace-
hvalist ce se odsada seoska djecica pred jdecom iz okolnih sela.” - ni kao mali nije se htio družiti sa djecom, bio je sam za sebe
- “ Pricaju starci da je još kao dijete volio krupne rijeci. Dok su se kao pastircici igrali s njime, avec onda bijaše u njega neobicna snaga, zvali su ga u igru.
- nije se obazirao na Franinu, nije ga slušao
- “ – Kuda ceš s tom kravetinom? - Jacica se pokupi i ne odgovori. – Kuda vodiš tu kravetinu? – podviknu Franina jarosno, a Jacica mucke zagrli kravicu – kao – da ce je zaštiti od udarca. Jacica je bio sretan kad je susjed odlazio u šumu na obdanicu i vracao se tek kasno u noc. – Hej, Jace, ljudino cobanska – što ruješ po tom blatu. Udari lopovske gazde po tikvi i pokolji im stado kao vuk, pa se nažderi mesine. Ti si natravio bikove u koševima, ti si, junacino, utovio krda njihova! – A to je posao za ženetine! Jacica je osjecao da padaju Brdarove rijeci na gredice kao tuca. – Zori, pšenice, zrnajte, bradonjice, zlatite se, mili! – sipio je njegov šapat na ljetinu kao kišica koja ublažava bol.”
Pisac je na kraju sjedinio oba dva lika pri kraju price. . “ Kad je stigao pred kucu, pride mu Franina blizu i stavi ruku na pleca: - Odveli su ti. Jace, kravu – odveli su ti kravicu...”
Isvilali se kukuruzi, ubradali kao Jacica. – Rastite, bradonjice, plodite se, mili. Pomoci ce vam kišica da ozrnate, da se pozlatite – šaptao je gladeci im duge, svilene brade. A kukuruzi stali na noge kao vitezovi. zašumjele im perjanice na glavama, te stadoše mahati zelenim sabljama oko sebe.
Osnovna misao je zapravo zadnja recenica. “Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvši visoko u nebo, zabije sjekiru do uške u cjepalo.”
5 Lektire za školu: Mrak na svijetlim stazama Ivan Goran Kovacic Mrak na svijetlim stazama Bilješka o piscu: Ivan Goran Kovacic rodio se 21. 3. 1913. u Lukovdolu, a ubijen je zvjerski u...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi