Lyrics has been copied to clipboard!
MIHAIL JURJEVIC LJERMONTOV:
JUNAK NAŠEG DOBA
Vrsta djela:
Psihološki roman
Mjesto radnje:
Radnja se odvija u malom ribarskom naselju, ljecilištu Tamanj.
Vrijeme radnje:
Radnja se vjerojatno odvija u 18. stoljecu.
Struktura djela:
Predgovor i pet pripovijedaka koje su povezane u cijelinu likom Pecorina.
Kratki sadržaj:
Djelo zapoconje predgovorom, kojim se izrice namjera opisivanja jedne
generacije.
“Junak našeg doba zaista je, poštovana gospodo, portret, ali nije
portret jednog covjeka, nego predstavlja portrete cijelog našeg naraštaja,
poroke razvijene u punoj mjeri.”
Prvi dio je Bela. Pisac putuje i sretne Maksima Maksimovica. On pocinje
opisivatri Pecorina.
“Zvao se… Grigorij Aleksandrovic Pecorin. Bio je decko i pol, mogu
vam rec, samo malko cudan. Tako naprimjer, po kiši, studeni, povazdan u
lovu, svi prozebli, umorni, a njemu ništa. A drugi pak opet sjedi u svojoj
sobi, i pirne li vjetric, veli da se prehladio.”
Pecorin otima Belu, kci nekog Kavkaskog poglavice.
Ona se zaljubljuje u njega, a Pecorin joj otkriva sebe, svoju dosadu,
svoj besmisao. Bela nesretno umire, Pecorin biva premješten.
Drugi dio se zove Maksim Maksimovic. Maksim Maksimovic i Pecorin se
susrecu, a Pecorin se ponaša jako hladno, što pogada Makimovica.
Zapocinje Pecorinov dnevnik, u cijem predgovoru autor iznosi zašto je
uopce napisan.
“Citajuci više puta ove zapise, osvjedocio sam se u iskrenost onoga
koji je tako neštedimice iznosio na vidjelo vlastite slabosti i poroke.
Povijest covjekove duše, pa bila to i najsitnija duša, gotovo da je korisnija
i zanimljivija ood povijesti cijelog naroda, pogotovo kad je povijest duše
plod do kojeg je došao zreo covjek promatrajuci sama sebe, i kad ju je
pisao bez isprazne želje da izazove samilost ili divljenje.”
Treci dio knjige, odnosno prvi dio dnevnika zove se Tamanj, a cetvrti
odnosno drugi Kneginjica Meri.
Ovaj dio radnje se odvija u ljecilištu. Pojavljuje se Pecorinova stara ljubav
- Vera. Pecorin zavodi kneginjicu Meri i u jednom trenutku otvara joj svoju
dušu:
“Eto, takva je moja sudbina od malih nogu! Snažno sam osjecao i
dobro i zlo; nitko me nije mazio, svi su me vrijedali, pa sam postao
zlopamtilo; bio sam mrk, a druga su djeca bila vesela i brbljava; osjecao
sam se vedriji od njih, a smatrali su me manje vrijednim. Postao sam
zavidan… Postao sam moralni bogalj - jedne polovice moje duše nije više
bilo, usahnula je, isparila se, umrla je, odrezao sam je i bacio, a druga je
polovica bila živa i spremna da svakome stoji na usluzi, ali to nitko nije
zapazio jer nitko nije znao da je postojala ona druga polovica.”
Vera je jedina osoba koja Pecorina voli i razumije, ali Pecorin shvaca to
tek u trenutku kad je gubi.
Posljednji dio je Fatalist. U ovom djelu Pecorin razmišlja o svome životu.
Analiza likova:
Pecorin
Suvišan covjek, zasicen životom i užicima, ne može se smiriti i voljeti,
bježi od svega i od sebe samog, ne preza ni pred cim, ima i trenutaka
iskrenosti, no to ne utjece na njega.
Bela
Kavkaska djevojka, lijepa i strastvena, voli Pecorina i na ništa se ne
obazire, boli ju Pecorinov odnos prema njoj.
Maksim Maksimovic
Stari kapetan, jako voli Pecorina ali je njime ostao razocaran kad ga
Pecorin nije ni pozdravio kako je ovaj želio.
Vera
Jedina Pecorinova ljubav i jedina osoba koja ga iskreno razumije,
shvaca da se protiv srca ne može i da mora živjeti sa nesretnom ljubavi.
Kneginjica Meri
Mlada naivna djevojka iz visokog društva, pomalo umišljena,
ali ju ljubav prema Pecorinu mijenja te ona propada.
JUNAK NAŠEG DOBA
Vrsta djela:
Psihološki roman
Mjesto radnje:
Radnja se odvija u malom ribarskom naselju, ljecilištu Tamanj.
Vrijeme radnje:
Radnja se vjerojatno odvija u 18. stoljecu.
Struktura djela:
Predgovor i pet pripovijedaka koje su povezane u cijelinu likom Pecorina.
Kratki sadržaj:
Djelo zapoconje predgovorom, kojim se izrice namjera opisivanja jedne
generacije.
“Junak našeg doba zaista je, poštovana gospodo, portret, ali nije
portret jednog covjeka, nego predstavlja portrete cijelog našeg naraštaja,
poroke razvijene u punoj mjeri.”
Prvi dio je Bela. Pisac putuje i sretne Maksima Maksimovica. On pocinje
opisivatri Pecorina.
“Zvao se… Grigorij Aleksandrovic Pecorin. Bio je decko i pol, mogu
vam rec, samo malko cudan. Tako naprimjer, po kiši, studeni, povazdan u
lovu, svi prozebli, umorni, a njemu ništa. A drugi pak opet sjedi u svojoj
sobi, i pirne li vjetric, veli da se prehladio.”
Pecorin otima Belu, kci nekog Kavkaskog poglavice.
Ona se zaljubljuje u njega, a Pecorin joj otkriva sebe, svoju dosadu,
svoj besmisao. Bela nesretno umire, Pecorin biva premješten.
Drugi dio se zove Maksim Maksimovic. Maksim Maksimovic i Pecorin se
susrecu, a Pecorin se ponaša jako hladno, što pogada Makimovica.
Zapocinje Pecorinov dnevnik, u cijem predgovoru autor iznosi zašto je
uopce napisan.
“Citajuci više puta ove zapise, osvjedocio sam se u iskrenost onoga
koji je tako neštedimice iznosio na vidjelo vlastite slabosti i poroke.
Povijest covjekove duše, pa bila to i najsitnija duša, gotovo da je korisnija
i zanimljivija ood povijesti cijelog naroda, pogotovo kad je povijest duše
plod do kojeg je došao zreo covjek promatrajuci sama sebe, i kad ju je
pisao bez isprazne želje da izazove samilost ili divljenje.”
Treci dio knjige, odnosno prvi dio dnevnika zove se Tamanj, a cetvrti
odnosno drugi Kneginjica Meri.
Ovaj dio radnje se odvija u ljecilištu. Pojavljuje se Pecorinova stara ljubav
- Vera. Pecorin zavodi kneginjicu Meri i u jednom trenutku otvara joj svoju
dušu:
“Eto, takva je moja sudbina od malih nogu! Snažno sam osjecao i
dobro i zlo; nitko me nije mazio, svi su me vrijedali, pa sam postao
zlopamtilo; bio sam mrk, a druga su djeca bila vesela i brbljava; osjecao
sam se vedriji od njih, a smatrali su me manje vrijednim. Postao sam
zavidan… Postao sam moralni bogalj - jedne polovice moje duše nije više
bilo, usahnula je, isparila se, umrla je, odrezao sam je i bacio, a druga je
polovica bila živa i spremna da svakome stoji na usluzi, ali to nitko nije
zapazio jer nitko nije znao da je postojala ona druga polovica.”
Vera je jedina osoba koja Pecorina voli i razumije, ali Pecorin shvaca to
tek u trenutku kad je gubi.
Posljednji dio je Fatalist. U ovom djelu Pecorin razmišlja o svome životu.
Analiza likova:
Pecorin
Suvišan covjek, zasicen životom i užicima, ne može se smiriti i voljeti,
bježi od svega i od sebe samog, ne preza ni pred cim, ima i trenutaka
iskrenosti, no to ne utjece na njega.
Bela
Kavkaska djevojka, lijepa i strastvena, voli Pecorina i na ništa se ne
obazire, boli ju Pecorinov odnos prema njoj.
Maksim Maksimovic
Stari kapetan, jako voli Pecorina ali je njime ostao razocaran kad ga
Pecorin nije ni pozdravio kako je ovaj želio.
Vera
Jedina Pecorinova ljubav i jedina osoba koja ga iskreno razumije,
shvaca da se protiv srca ne može i da mora živjeti sa nesretnom ljubavi.
Kneginjica Meri
Mlada naivna djevojka iz visokog društva, pomalo umišljena,
ali ju ljubav prema Pecorinu mijenja te ona propada.