+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

SLAVONSKA ŠUMA

JOSIP KOZARAC:
SLAVONSKA ŠUMA



Bilješke o piscu:
Josip Kozarac je roden 1858. g. u Vinkovcima. Teme svojih djela crpio je
iz rodne Slavonije ciju je ljepotu doživio vec u djetinjstvu. Boje i zvukovi
slavonskih livada i šuma, potoka i rijeka stalni su predmet njegova
interesa. Sklonost prema prirodi utjecala je na njegovu profesionalnu
orjentaciju tako da je studirao šumarstvo u Becu i kao šumar radio u
razlicitim slavonskim vecim i manjim mjestima. O tim dionicama Josip
Kozarac govori u svojoj "Autobiografiji". U pripovijetki "Slavonska šuma"
Kozarac je dao prekrasne slike šumskog života, biljnog i životinjskog.
Osim pripovijetki medu kojima se isticu "Tena", "Biser Kata", "Proletarci"
i "Medu svjetlom i tminom". Pisao je romane medu kojima je najpoznatiji
"Mrtvi kapitali" u kojemu otkriva nedostatke u društvenom životu,
loše gospodarenje zemljom i pogrešan odgoj i obrazovanje intelektualaca.
U posljednjem periodu života i rada pisao je pripovijetke u kojim je
pokušavao rješavati neke psihološke probleme suvremenog covjeka kao
što su "Mira Kodoliceva", "Oprava". Umro je 1906. g. u Koprivnici.

Tema:
Pišceva ljubav prema, šumi, Slavoniji i njenim ljudima i obicajima.

Likovi:
- Josip Kozarac
- Bartol
- lugari

Kratki sadržaj:
Slavonska šuma je šuma s divnim i visokim stablima. Slavonac voli svoju
hrastovu šumu. On je u njoj kao u svojoj kuci. On pozna svaku pticu,
svako drvo i svaki glas. Šuma je oduvijek bila njegovo nepresušivo blago.
Pokraj šume sagradio je kuce, staje i štagljeve, posadio vocnjake i šljivike.
Kada mu zbraniše i zatvoriše šumu on postade siromah, jer mu je ona
pašom odgajala volove, svojim žirom hranila svinje, svojim drvetom dizala
kuce i ograde. Vuk, lisica i kuna davali su mu skupo krzno, a zec i srna
hranu. Tu se dižu veliki hrastovi sa sivkastom korom i brazdama koje teku
duž cijeloga dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom
koja ih je okrenula kao stasite junake. Kada vjetric zapuhne tvrdo glatko
lišce zašapce, zatim zašuti i zašumi. Sa godišnjim dobima šuma se
mijenja, a i život u njoj. U proljece kad se sve oživljuje u šumi je
najpustije. Ptice pjevice su u svojim gnjezdima, po šikarama i i livadama
oko sela. U šumi su samo kos i drozd. Kada dode ljeto u šumi sve
postaježivlje i raznolikije. Priroda buja, sve je u pokretu.
Na jednom visokom brijestu sagradio je orao gnijezdo. Kada su ga ljudi
opazili dogovorili su se da ce mlade orlove povaditi ili ubiti zato što im je
orao ubijao domace životinje. Nisu mogli ni jedno ni drugo zato što je
brijest bio jako visok, a nije imao grana po kojima bi se popeli.
Gnijezdo je bilo dobro naslagano tako da ga zrno nije moglo probiti.
Ljudima nije ništa drugo preostalo nego da sruše brijest.
Dok su jedni rušili drugi su puškama pazili na orla.
Odjednom ugledaju orla kako se vraca u gnijezdo i pandžama nosi plijen.
Jedan je covjek pucao u orla. Kako je orao bio ranjen svoj je plijen
ispustio i srušio se u šumu. Kad su ljudi pogledali orlov plijen zacudili su
se jer je to bio jastreb. Kada je brijest bio skoro srušen na njega su
doletjela dva cvorka koja su ušla u orlovo gnijezdo. Kada je brijest pao
od jakoga udarca cvorci su uginuli. O Ilinju love se divlje patke.
Neki lovci gaze po vodi tjerajuci patke i pucajuci, a neki imaju pse koji im
ih donose. Usput se ulovi i koja štuka i šaran. Kada dode ljeto radi se
procjena šuma. Dva lugara, jedan radnik i kolibar Bartol prenocili su u
kolibi koja je ostala iza šumskih radnika koji su preko zime ovdje radili.
Procjena je težak posao, a šuma puna komaraca. Kud god covjek ide tamo
i oni idu. Vracajuci se sa teškoga posla ocekivali su da ce im Bartol
pripremiti dobar rucak. Kada su došli u kolibu vidjeli su da im je Bartol
pripremio paprikaš. Bio je ukusan, ali crn kao tinta. Bartol nije znao zbog
cega je paprikaš crn ali je bio toliko ukusan, a oni gladni tako da su ga jeli
i za veceru. Kada su pojeli, Bartol ode u kuhinju i otkrije da je paprikaš
crn zbog toga što je zdjele pokrio hrastovinom iz koje je curio tanin crn
kao tinta. I tako je spašeno Bartolovo kuharsko umijece, a društvo
ohrabreno da i dalje jede Bartolova jela. Sredinom rujna nastaje važno
razdoblje za slavonsku šumu. Šumski trgovci obilaze dijelove šume koje
su preko ljeta procjenili i obilježavaju stabla koja ce preko zime doci na
prodaju. Osim bogatih trgovaca tu su i turopoljci koji prolaze šumom i
procjenjuju urod žira, koji je zbog sjece šume i njegove upotrebljivosti
na sve vecoj cijeni. U listopadu pocinje lov na srne, a u studenome je
šuma mirna. U to doba sije se žir. Koliko se je stare šume posjeklo toliko
se nove šume treba zasaditi. Na to sijanje izade citavo selo.
I dok se uz pjesmu sadi mlado drvece, na drugom kraju žalosno otpada
žuto lišce, a tamo još dalje udara sjekira i ruši se ono što je dvije stotine
godina raslo. I tako je u isto vrijeme na jednom mjestu smrt,
a na drugom život. Tko bi nabrojio što je sve šuma u tih dvjesto godina
dala, što je sve vidjela i doživjela, što se sve u njoj dogadalo i što ce se
dogoditi. To je ta njena tajna, njen caroban mir.
5 Lektire za školu: SLAVONSKA ŠUMA JOSIP KOZARAC: SLAVONSKA ŠUMA Bilješke o piscu: Josip Kozarac je roden 1858. g. u Vinkovcima. Teme svojih djela crpio je iz rodne Slavonije ...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi