+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Seljacka buna

August Šenoa

Seljacka buna


1.Bilješka o piscu.

August Šenoa je roden 14. studenoga 1838. godine u Zagrbu. U roditeljsom domu u ponjemšenoj obitelji Ceškoga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište, a mati je voljela književost. Poslje smrti majke 1848. god., svršivši u Zagrebu osmi razred odlazi u Pecuh k rodacima, gdje završava prvi razred gimnazije 1850. god. Vraca se u Zagreb i maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, pa upisuje Pravoslovnu akademiju. Od pocetka listopada 1859. god. nastavlja pravni studj u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivši na vrijeme odredene ispite, bio je prisiljen baviti se žurnalistikom, te se vraca u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". 1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenca se sa Slavom pl. Ištvanic. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. god. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871.god. 1873. godine postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti ureduje hrvatski književni casopis "Vijenac". Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeci bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam još toliko toga napisati". Najpoznatija djela su mu: "Seljacka buna", "Zlatarovo zlato", "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Prijan Lovro", "Dijogenes", "Kanarinceva ljubovca", "Vjecni Žid"i "Zagrebulje".



















2.O Seljackoj buni

Svi likovi i dogadaji potpuno su istiniti, pa osim povijesnh cinjenica iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i feudalaca i samu borbu - seljacku bunu.
Srž romana cini klasni sukob. Šenoa u romanu osuduje život i ponašanje niskog plemstva i ujedno krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi.
U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav izmedu Jane i Đure Mogaica, te ljubav Sofije Hening i Tome Milica. Šenoa nam iznosi medusobne odnose feudalaca, te položaj seljaka koji predstavljaju društveni stalež i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija Gubec je kmet iz Stubice i prvi zacetnik bune kojeg su kasnije seljaci proglasisli za "kralja". Uzok bune leži u socijalnom problemu, a seljaci su željeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali pobuna je shvacena kao da je protiv plemica.
Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve negativnosti feudalaca. Plemici su podijeljeni na dvije protivnicke strane. Na celu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded i gospar Alapic.
Na celu protivnicke strane je Uršula Hening koja je na prijevaru izbacena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz Gregorijanec, oženjen njenom kcerkom Martom. U romanu se pojavljuju spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da cine radnju zanimljivom. Imaju sva obilježja negativnih junaka i pružaju dinamiku radnje romana.








3. O likovima

Tahi:
Plemic krutog mišljenja koji u svom potomstvu nalazi moc i uživanje. Ne misli na posljedice, vec mu je cilj da sebi prigrabi što je više moguce. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca seljacke bune jer je uzimao od seljaka više nego što je imao pravo. Svojim nasilnickim vladanjem postaje strah i trepet kraja. Ne zazire ni pred cim znajuci da ima moc, te da mu nitko ništa ne može, pa gospodari i onim što nije njego.
Šenoa ga je opisao kao malog, ružnog covjeka, cime je hto dokazati njegovu svirepost i zlobu.

Matija Gubec:
Cijenjen i poštovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od drugih seljaka bio je pismen pa je citajuci knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava. Njegov lik je prototip junaka narodnog stvaralaštva. Njegov fizicki izgled upotpunjuje psihicki. Odrešitost i jacina su jasno izražene osobine. Gubec je bio covjek sutrašnjice. Njegova snaga je izbijala iz snažnih prsiju i širokogrudno branila zapstavljene i nemocne. Kao svaki razborit covjek pokušao je nevolje rješiti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena, koji ni dan danas nije savladan i uvriježene klasne razlike nisu priznavale glas jednog covjeka.

Šime Drmacic:
Snalažljivac koji iz svake situacije izvlaci materijalnu korist. Na njegovom licu Šenoa je pokazao da dobro pobjeduje zlo jer ga je neslavan kraj života stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u trenutku kad je okusio najvece blagodati života. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha seljacke bune radi izdajstva i laži koja je ovladala narodom.




Uršula Hening:
Žena koja nastoji sacuvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru ženu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalište uvjek gledajuci u svoju korist. Šenoa ju je izabrao na temelju povijesnih cinjenica, za pokretaca radnje romana jer sve pocinje nesporazumom oko Stubice i Susjedgrada.



4. Moje mišljenje o djelu

Pisac se zaista potrudio da pronade i prouci spise o tom dogadaju. Njima je ispunio roman mnogim detaljima i tako napravio ga zanimljivljim citateljima. Posebno je tecna radnja u prikazu bitaka. Jedan od njegovih uobicajenih odlicnih romana vrlo vjeran stvarnim dogadajima.
5 Lektire za školu: Seljacka buna August Šenoa Seljacka buna 1.Bilješka o piscu. August Šenoa je roden 14. studenoga 1838. godine u Zagrbu. U roditeljsom domu u ponjemšenoj...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi