Lyrics has been copied to clipboard!
August Šenoa
Seljacka buna i Prijan Lovro
Izdavac: Mladost, Zagreb, 1974
Ponešto o piscu:
Auguse Šenoa je roden 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja, na politickom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utjecu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slasticar, ceh, a majka, madarica. Gimnaziju je pohadao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je vec tada bio poznat kao panslavist, nije se mogao dalje školovati. Njegova najveca djela su; Kameni svatovi, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro, Seljacka buna, Cuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin…
Umro je mlad 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je ostavio mnogo nezapocetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva se šenoinim dobom.
Likovi:
Ursula - vlasnica polovice stubicko - susedgradskog imanja
-cvrsta i ponosna žena
-pomalo naivna
-vjeruje kako ju Andrija Batur nece zakinuti
Andrija Bator - madžarski kraljevski sudac
- prepreden do kraja
- ne preže ni pred cim
Palffy - Batorov poslanik
-preprepredeniji od gazde
Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljacku bunu - povjesni dogadaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. No je simbol potlacene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava cestim biblijskim motivima.
Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama izmedu plemstva i seljaštva, a u trenutku predaje, Gubac postaje simbol velikog covjeka, koji se odrekao sebe za druge.
Masovne scene su toliko realne da se citaoc može uklopiti u djelo. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Tome pridonose mnogi akusticni efekti, te su te scene sve u svenu dinamicne izanimljive.
Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu pricu. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdica. To je idealni model ljubavi, jer draga ceka svog junaka da se vrati iz rata. Naravno kako bi se potkrijepio opci ton knjige, Jana je silovana,a Đuro se, kad ju vidi takvu, vraca u boj. To samo pokazuje kako je osobna patnja, pretocena u patnju naroda.
Roman ipak završava u oportunistickom tonu, koji predvida svjetliju buducnost.
Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine.
Prijan Lovro
Prijan Lovro je kraca pripovjest, u formi nešto duže novele.
Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.
Uloga pišceva lika u pripovjesti je vrlo znacajna jer je, na taj nacin, autror mogao sudjelovati u gradi te pripovjetke. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut, te da nema dogadaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.
Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist
njemackog, francuskog i talijanskog.
Lovro je mladic cije neprilike poticu iz životnih cinjenica. On nema sredstava za školovanje, mora primati kojekakve službe jer je siromah; plemenitaška djevojka ne prihvaca njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom, te ga zbog toga optužuju za pohlepnika, a on se ubije.
Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. Glavni kontrast je želja - mogucnost, a sporedni su grad - selo, duhovno - svjetovno, moc, bogatstvo - siromaštvo.
Tema ovog djela je težnja covjeka da se iz primitivne, seoske sredine uzdigne do ravnopravnog gradana.
Seljacka buna i Prijan Lovro
Izdavac: Mladost, Zagreb, 1974
Ponešto o piscu:
Auguse Šenoa je roden 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja, na politickom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utjecu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slasticar, ceh, a majka, madarica. Gimnaziju je pohadao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše svoje prvo djelo dopis U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je vec tada bio poznat kao panslavist, nije se mogao dalje školovati. Njegova najveca djela su; Kameni svatovi, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro, Seljacka buna, Cuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin…
Umro je mlad 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je ostavio mnogo nezapocetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva se šenoinim dobom.
Likovi:
Ursula - vlasnica polovice stubicko - susedgradskog imanja
-cvrsta i ponosna žena
-pomalo naivna
-vjeruje kako ju Andrija Batur nece zakinuti
Andrija Bator - madžarski kraljevski sudac
- prepreden do kraja
- ne preže ni pred cim
Palffy - Batorov poslanik
-preprepredeniji od gazde
Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljacku bunu - povjesni dogadaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. No je simbol potlacene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava cestim biblijskim motivima.
Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama izmedu plemstva i seljaštva, a u trenutku predaje, Gubac postaje simbol velikog covjeka, koji se odrekao sebe za druge.
Masovne scene su toliko realne da se citaoc može uklopiti u djelo. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Tome pridonose mnogi akusticni efekti, te su te scene sve u svenu dinamicne izanimljive.
Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu pricu. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdica. To je idealni model ljubavi, jer draga ceka svog junaka da se vrati iz rata. Naravno kako bi se potkrijepio opci ton knjige, Jana je silovana,a Đuro se, kad ju vidi takvu, vraca u boj. To samo pokazuje kako je osobna patnja, pretocena u patnju naroda.
Roman ipak završava u oportunistickom tonu, koji predvida svjetliju buducnost.
Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine.
Prijan Lovro
Prijan Lovro je kraca pripovjest, u formi nešto duže novele.
Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.
Uloga pišceva lika u pripovjesti je vrlo znacajna jer je, na taj nacin, autror mogao sudjelovati u gradi te pripovjetke. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut, te da nema dogadaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.
Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist
njemackog, francuskog i talijanskog.
Lovro je mladic cije neprilike poticu iz životnih cinjenica. On nema sredstava za školovanje, mora primati kojekakve službe jer je siromah; plemenitaška djevojka ne prihvaca njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom, te ga zbog toga optužuju za pohlepnika, a on se ubije.
Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. Glavni kontrast je želja - mogucnost, a sporedni su grad - selo, duhovno - svjetovno, moc, bogatstvo - siromaštvo.
Tema ovog djela je težnja covjeka da se iz primitivne, seoske sredine uzdigne do ravnopravnog gradana.