+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

PROSJAK LUKA

August Šenoa

PROSJAK LUKA



1. ) O PISCU: August Šenoa ( Zagreb, 14. studenog 1838. godine š 13. prosinca 1881. godine ), knjiševnik. Po ocu ceškog, po majci slovackog podrijetla. Pravne studije je zapoceo u Zagrebu, a dovršio u Pragu. Gradski senator. U knjiševnosti se javio mladenackim stihovima iako nije bio pretešno lirska priroda. Baveši se poezijom, on i u stihovima pokazuje pravu stranu svog specificnog talenta. Više narativna i kriticka priroda nego emotivan lirik, Šenoa je s najviše uspjeha obradivao povjesne motive, budeši interes širokih citalackih krugova za dogadaje iz hrvatske prošlosti. Šenoa je bio veoma vješt pisac feljtona, u kojima je davao šive slike iz suvremenog zagrebackog šivota ( Ť Zagrebuljeť, ŤVjecni šidť, itd. )Velik dio svoje djelatnosti posvetio je kazalištu. Njegova komedija Ť Ljubica Ť govori o pišcevu daru zapašanja. Šenoa se istakao i prevodilackim radom, objavivši mnogo uspjelih prijevoda ( Sheakespeare, Racine, itd. ).



Pravo podrucje šenoina djelovanja bila je pripovjedacka proza s motivima iz suvremenog šivota i dogadajima iz hrvatske prošlosti. Volio je historijske sukobe, tragicne dogadaje i obrate iz hrvatske prošlosti.

Šenoa je prije svega pjesnik novog hrvatskog društva koje se rada, slikajuši one dogadaje u kojima gradanstvo igra odlucnu ulogu ( ŤZlatarevo zlatoť).

šenoine pripovjesti ( ŤBarun Ivicať, ŤIlijina oporukať, ŤVladimirť, Ť Prosjak Lukať) daju obilat pregled o razvitku hrvatskih socijalnih relacija u prvoj polovini prošloga stolješa.

ŤZlatarevo zlatoť, ŤSeljacka bunať, ŤDiogenešť, ŤKletvať i ŤCuvaj se senjske rukeť, romani su u kojima je Šenoa dao maha svim svojim glavnim karakteristikama: fantaziji i šivoj narativnosti protkanoj postojanom vjerom u budušnost svoga naroda.

Šenoa je stvorio hrvatsku citalacku publiku.





2. ) MJESTO RADNJE: Hrvatska ( Jelenje )

3. ) VRIJEME RADNJE: XIX. stolješe

4. ) TEMA: šivot prosjaka Luke i njegova borba da postane obican covjek

5. ) OSNOVNA MISAO: Vašnije je biti siromašan i sretan covjek, nego necovjecna varalica.

Ne dolazi se zlim, veš samo dobrim do dobra.



6. ) SOCIJALNI ELEMENTI:



- Siromaštvo

- Zapuštenost sela

- glad

- nezaposlenost

- neukost obicnih seljaka

- privilegirani pološaj gradske gospode u odnosu na seljake



Ť No što god torbu i opanke nosi, nije za stare, a toga je, boga mi, dosta. Teško im je pod starom gospodom, vele, da vidimo mošda še pod novim redom bolje biti, zašto si ne bi popraviliš Pak i torbašu godi, kad moše za tri godine jedamput poši na viješnicu kao i ostala gospoda, koja stanuju u tim visokim zidanim kušama. ť





Ť S ove strane viri iza vrbinja ovdje ondje pokoja siva drvenjara pod cadavim, slamnim klobukom. Selo je to, zove se Jelenje, rasijano je kao jato divljih golubova po polju. Jadno selo, bog mu se smiluj! Ť





7. ) LIK PROSJAKA LUKE ( vanjski izgled i psihološka i moralna karakterizacija)



Vanjski izgled:



- suh, košturav, covjek

- ni velik ni malen

- šutih grišljivih obraza

- ride brade

- cupave kose

- odjeven u stare, prljave krpe



Ť Luka bijaše suh, košturav covjek, ni velik, ni malen. Obraz mu je zahiren, kukavan, grišljiv, šut, gospode, kao list na mali Bošiš, a po njem posijana rijetka, rida brada kao pošeta strn. Gleda ispod oka, kuci svoj vrat medu ramena, pokazuje zube, prode kadšto preko lijevog uha ili preko cupave kratke kose. Pošutjela bijela coha sa sto zakrpa pocela raspadati se, košna torbica bijaše masna, klapasti šešir probušen, a košulja davno nije vidjela sapuna. Bogalj, da mu pokloniš krajcer. ť













Moralna karakterizacija:



- Luku je teško okarakterizirati kao lošeg ili dobrog covjeka. Da bi prešivio u društvu u kojem je šivio morao je biti prevarant, lašljivac i veliki lukavac. Videši da novac znaci puno i da ima glavnu ulogu, mislio je da še novcem kupiti ljubav, steši dom i obitelj.

-



8. ) šIVOTNI SAN PROSJAKA LUKE:



Luka je šelio postati covjek kao i svaki drugi. šelio je imati svoj dom, sjediti kod tople peši, piti vino, jesti bijeli kruh , imati pored sebe šenu i nositi bijelu košulju kao i drugi ljudi, kao pošteni ljudi kako ih je on sam nazivao.

U sebi je osješao i nosio potrebu da stvori svoj dom i svoju obitelj, ali našalost to nije uspio.





9. ) OSOBNO VIdENJE NA DRUšTVENE PRILIKE KOJE SU ODREDILE šIVOTNI PUT:



Luka je bio šrtva društva u kojem je šivio. Kao siroce, koje je pripalo zloj babi, koja ga je cuvala za novac, tukla i mucila gladu, kao dijete koje je kasnije završilo u gradskoj kuši kao sluga i trckaralo, a na kojega je društvo potpuno zaboravilo, Luka nije ni mogao postati drugo do obican prosjak. Toliko su gradska gospoda bili pokvareni da su svojim mahinacijama i lašnim svjedocenjima radili sve kako bi upropastili šivot neukog i neobaviještenog seljaka. Društvo je u njemu ubilo svaku klicu ljudskoga.







STIL AUGUSTA šENOA ( jezik i izrašajna sredstva )



PJESNICKE SLIKE:



A ) VIZUALNE:



- bijeli se vrbinje

- nisko cupavo grmlje borovice

- siva drnjevara pod cadavim, slamnim klobukom

- jato divljih golubova

- bosonogi pastiri pod mokrim grmljem









B) AKUSTICNE:



- tiho tece Sava

- voda bije o niske bregove

- lišše dršše

- zalaje koji pas

- vrabac cvrkuše po smetištu



EPITETI:



- bijela magla

- klapaste uši

- nabuhlo, papreno lice

- bosonogi pastiri

- nisko cupavo grmlje borovice

- bijela platnena košuljka

- rne sjajne kite

- malen, odrpan covjek

- jajasta, srebrna dugmad

- modre, zakrpane hlace





ONOMATOPEJA:



- zagrmi

- zabubnja

- zveketa

- praskalo se

- zatutnji

- lišše dršše





METAFORA:



- dijete ( jezgra ljubavi koja je svu kušu vezala u jedan vijenac, koji je disao mirisom ljubavi )

- osmjeh ( zvijezda koja je zatreptjela na nebu )





PERSONIFIKACIJA:



- mraz ga protrese

- mraz se zabadao u njegove prste poput iglica

- krv mu se ušge

- Sava šapše pjesmicu

- vrbinje se miješa kao klupko

- voda se zajeda u zemlju

- viri drvenjara

- rasijano selo



USPOREDBA :



- selo rasijano ka jato divljih golubova

- vrti se vrze, kao da ga tko bode

- covjeka uraziti kao šilom

- lahak sam kao perce

- rida brada kao pošeta strn

- obraz grišljiv, šut kao list na mali Bošiš

- gledahu novce kao pseto

- nebo se razvedrilo kao staklo

- oci crne kao kupinice





ARHAIZMI:



- asesori š odbornici

- petac š novcanica od 5 forinti

- snuboci š prosci

- rešt š zatvor

- varmeda š šupanija







MUDRA IZREKA :



Ť Ne dolazi se zlim, veš samo dobrim do dobra . Ť

Ť Smiješ li drobnu rušu kraj puta zgaziti, jer ti milo mirišešť

Ť Zašto da pati cedo sve one muke , koje je on pretrpio, da ga hladna srca baci u ponor, jer je kušao zlim postiši dobro šť

Ť Vašnije je biti siromašan i sretan covjek, nego necovjecna varalica . Ť
5 Lektire za školu: PROSJAK LUKA August Šenoa PROSJAK LUKA 1. ) O PISCU: August Šenoa ( Zagreb, 14. studenog 1838. godine š 13. prosinca 1881. godine ), knjiševnik. Po ...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi