Lyrics has been copied to clipboard!
Petar Zoranic
PLANINE
1. TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Petar Zoranic, rodio se 1508 a pretpostavlja se da je umro prije 1569 godine, kada su mu “Planine” bile tiskane. Bio je potomak stare plemicke obitelji iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeca sklonila pred Turcima u Zadar. O njegovom životu znamo vrlo malo. U svom djelu “Planine”, piše da je poceo pisati sa 28 godina.
Njegovo jedino sacuvano dijelo je njegov prvi pokušaj romana u našoj književnosti “Planine” u kojem pripovjeda naizmjenice stihom i prozom.
Podatke našao :
U knjizi “Planine”, izdavacko poduzece “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968.
U knjizi “Povjest Hrvatske književnosti”, izdavacko poduzece “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1902
2. TEZA : KRATAK SADRŽAJ
Vec sedam godina mucio se Zoran zbog neuslišene ljubavi kojom je zavolio jednu ženu.
Jednog proljetnog jutra Zoran je plakao pored izvora Vodice jer mu je dodijao život zbog nesretne ljubavi. Tada se iz vrela pojavila vila Zorica koja mu je savjetovala da otide u planine gdje ce naci ljeka svojoj nesretnoj ljubavi. Tada je Zoran krenuo iz Nina u planine vilenici Dijaniri da je zamoli za lijek. Vila Milošca pratila je Zorana u planine, a kasnije je sam nastavio put. Tri dana je ostao u društvu pastira Bornika, Vlade, Zvonka, Plinka, Slamila i drugih. Prvi dan pastiri su pjevali ljubavne pjesme, a Zoran im je ispricao o svojoj ljubavi i o Ninu. Drugi dan pastiri su pricali price o nesretnim ljubavima, a dok su treci dan pjevali pjesme na taj nacin da su dvojica pjevali naizmjenice strofu po strofu odgovarajuci jedan drugome. Zoran nastavi put te ponovo naide na pastire. Pastiri Slavgor i Dvorko su pjevali tužne pjesme o domovini koja polako pada pod tursku vlast. Za vrjeme dalnjeg putovanja Zoran susrece još tri pastira. Tada je Zoran konacno stigao na Dinaru gdje ga je Dejanira izljecila od nesretne ljubavi.
Zoran je tada konacno zaspao smiren i sretan nakon dugo vremena. Dok je spavao, sanjao je “Perivoj od Save”. Opisivao je ljepotu perivoja. Opisao je da tu borave mnoge krasne vile kao što su Latinka, Kaldejka, Grkinja i Hrvatica. Vila Hrvatica bila je vrlo skromna uz svoje raskošne drugarice. Ona mu je objasnila znacenje perivoja te mu rekla da svaka vila ima u svom krilu onoliko jabuka koliko je književnih djela napisano jezikom njenog naroda. Vila Hrvatica bila je tužna jer su se njezini sinovi stidili svog jezika, pa su cak i svoje plodove darivali u tudinu. Izmedu ostalih jabuka u njezinom krilu Zoran opazi i jednu malu jabuku na kojoj je pisalo “Petar Zoranic” - ”Vilenica”, “Ljubven bol”, “Planine”. Vila Hrvatica ga je pokorila što je ubrao još tako nezrelo voce. On joj je odgovorio da je svjestan male umjetnicke vrjednosti njegovih djela, ali da ih je napisao iz ciste ljubavi prema djevojci i domovini. Tada se pojavi vila Slava kojoj se sve druge vile poklone te se tada Zoran probudi. Vilenica Dejanira otpratila ga je rijekom Krkom prema Ninu, a pri tome su prešli kraj Knina, Skradina i Šibenika. Tu ga je vilenica Dejnira napustila, a put je nastavio sa vilom Milošcom, putovao je morem do Zatona odakle je krenuo kopnom u Nin na grob Jurja Divnica. Sedmog dana svog putovanja Zoran je stigao kuci smiren i sretan.
3.TEZA : ANALIZA DJELA
Zoranicev uzor za “Planine” bilo je djelo “Arkadia” talijanskog književnika Jacoba Sanazzara, koje je kao i Zoraniceve “Planine” pastirski roman koji je postao uzorom mnogih renesansnim piscima. U tim djelima nema ni traga pravog pastirskog života, vec je prava tema ljubav. Znacenje Zoranicevih planina je u tome da je to naš prvi roman te da je njegovo djelo plod iskrenog rodoljublja, te strah pred sve opasnijim širenjem turske moci.
Roman “Planine” dovršen je 1536 ili kako Zoranic kaže “svibnjom se zapocne, a rujnom završi”. Djelo je 1569 tiskano u Veneciji u jednom jedinom primjerku.
Zoranic odreduje dvije razine romana i to tako da kaže da su planine povijesno i alegorijsko djelo.
Djelo “Planine” podsjeca na Dantea. Poput Dantea, Zoranic krece na alegorijski put u samocu bježeci od ljubavnih boli te on na svom putu ima svog ucitelja, a to je sveti Jeronim. Takoder se poput Dantea koji se koristi simbolikom broja tri Zoranic služi simbolikom broja sedam.
Zoraniceve “Planine” posvecene su kanoniku Mateju Matijevicu koji je mnogo utjecao na Zoranicev rad.
Najzanimljiviji dio Planina je “Perivoj slave” u kojem se najbolje vidi spoj povjesno - alegorijskog i izraziti patriotizam. Zoranic u perivoju koji se sastoji od sedam dijelova susrece sedam djevojaka. “Perivoj slave”, posvecen je vjecnoj slavi tj umjetnosti. Zoranic je u tom djelu svjestan da je hrvatska književnost tek u razvoju.
4. TEZA : PERSONIFIKACIJA NEKIH VILA U “PERIVOJU SLAVE”
Vila Latina - predstavlja klasicnu rimsku, latinsku kulturu
Vila Grkinja - starija, mirisna jabuka
Vila Kaldejka - (Babilonci = Kaldejci) predstavlja babilonsku kulturu
tj. davno ubrane ali lijepe jabuke
Vila Hrvatica - mlada sa malo jabuka, on kod nje prepoznaje neka svoja djela
PLANINE
1. TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Petar Zoranic, rodio se 1508 a pretpostavlja se da je umro prije 1569 godine, kada su mu “Planine” bile tiskane. Bio je potomak stare plemicke obitelji iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeca sklonila pred Turcima u Zadar. O njegovom životu znamo vrlo malo. U svom djelu “Planine”, piše da je poceo pisati sa 28 godina.
Njegovo jedino sacuvano dijelo je njegov prvi pokušaj romana u našoj književnosti “Planine” u kojem pripovjeda naizmjenice stihom i prozom.
Podatke našao :
U knjizi “Planine”, izdavacko poduzece “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968.
U knjizi “Povjest Hrvatske književnosti”, izdavacko poduzece “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1902
2. TEZA : KRATAK SADRŽAJ
Vec sedam godina mucio se Zoran zbog neuslišene ljubavi kojom je zavolio jednu ženu.
Jednog proljetnog jutra Zoran je plakao pored izvora Vodice jer mu je dodijao život zbog nesretne ljubavi. Tada se iz vrela pojavila vila Zorica koja mu je savjetovala da otide u planine gdje ce naci ljeka svojoj nesretnoj ljubavi. Tada je Zoran krenuo iz Nina u planine vilenici Dijaniri da je zamoli za lijek. Vila Milošca pratila je Zorana u planine, a kasnije je sam nastavio put. Tri dana je ostao u društvu pastira Bornika, Vlade, Zvonka, Plinka, Slamila i drugih. Prvi dan pastiri su pjevali ljubavne pjesme, a Zoran im je ispricao o svojoj ljubavi i o Ninu. Drugi dan pastiri su pricali price o nesretnim ljubavima, a dok su treci dan pjevali pjesme na taj nacin da su dvojica pjevali naizmjenice strofu po strofu odgovarajuci jedan drugome. Zoran nastavi put te ponovo naide na pastire. Pastiri Slavgor i Dvorko su pjevali tužne pjesme o domovini koja polako pada pod tursku vlast. Za vrjeme dalnjeg putovanja Zoran susrece još tri pastira. Tada je Zoran konacno stigao na Dinaru gdje ga je Dejanira izljecila od nesretne ljubavi.
Zoran je tada konacno zaspao smiren i sretan nakon dugo vremena. Dok je spavao, sanjao je “Perivoj od Save”. Opisivao je ljepotu perivoja. Opisao je da tu borave mnoge krasne vile kao što su Latinka, Kaldejka, Grkinja i Hrvatica. Vila Hrvatica bila je vrlo skromna uz svoje raskošne drugarice. Ona mu je objasnila znacenje perivoja te mu rekla da svaka vila ima u svom krilu onoliko jabuka koliko je književnih djela napisano jezikom njenog naroda. Vila Hrvatica bila je tužna jer su se njezini sinovi stidili svog jezika, pa su cak i svoje plodove darivali u tudinu. Izmedu ostalih jabuka u njezinom krilu Zoran opazi i jednu malu jabuku na kojoj je pisalo “Petar Zoranic” - ”Vilenica”, “Ljubven bol”, “Planine”. Vila Hrvatica ga je pokorila što je ubrao još tako nezrelo voce. On joj je odgovorio da je svjestan male umjetnicke vrjednosti njegovih djela, ali da ih je napisao iz ciste ljubavi prema djevojci i domovini. Tada se pojavi vila Slava kojoj se sve druge vile poklone te se tada Zoran probudi. Vilenica Dejanira otpratila ga je rijekom Krkom prema Ninu, a pri tome su prešli kraj Knina, Skradina i Šibenika. Tu ga je vilenica Dejnira napustila, a put je nastavio sa vilom Milošcom, putovao je morem do Zatona odakle je krenuo kopnom u Nin na grob Jurja Divnica. Sedmog dana svog putovanja Zoran je stigao kuci smiren i sretan.
3.TEZA : ANALIZA DJELA
Zoranicev uzor za “Planine” bilo je djelo “Arkadia” talijanskog književnika Jacoba Sanazzara, koje je kao i Zoraniceve “Planine” pastirski roman koji je postao uzorom mnogih renesansnim piscima. U tim djelima nema ni traga pravog pastirskog života, vec je prava tema ljubav. Znacenje Zoranicevih planina je u tome da je to naš prvi roman te da je njegovo djelo plod iskrenog rodoljublja, te strah pred sve opasnijim širenjem turske moci.
Roman “Planine” dovršen je 1536 ili kako Zoranic kaže “svibnjom se zapocne, a rujnom završi”. Djelo je 1569 tiskano u Veneciji u jednom jedinom primjerku.
Zoranic odreduje dvije razine romana i to tako da kaže da su planine povijesno i alegorijsko djelo.
Djelo “Planine” podsjeca na Dantea. Poput Dantea, Zoranic krece na alegorijski put u samocu bježeci od ljubavnih boli te on na svom putu ima svog ucitelja, a to je sveti Jeronim. Takoder se poput Dantea koji se koristi simbolikom broja tri Zoranic služi simbolikom broja sedam.
Zoraniceve “Planine” posvecene su kanoniku Mateju Matijevicu koji je mnogo utjecao na Zoranicev rad.
Najzanimljiviji dio Planina je “Perivoj slave” u kojem se najbolje vidi spoj povjesno - alegorijskog i izraziti patriotizam. Zoranic u perivoju koji se sastoji od sedam dijelova susrece sedam djevojaka. “Perivoj slave”, posvecen je vjecnoj slavi tj umjetnosti. Zoranic je u tom djelu svjestan da je hrvatska književnost tek u razvoju.
4. TEZA : PERSONIFIKACIJA NEKIH VILA U “PERIVOJU SLAVE”
Vila Latina - predstavlja klasicnu rimsku, latinsku kulturu
Vila Grkinja - starija, mirisna jabuka
Vila Kaldejka - (Babilonci = Kaldejci) predstavlja babilonsku kulturu
tj. davno ubrane ali lijepe jabuke
Vila Hrvatica - mlada sa malo jabuka, on kod nje prepoznaje neka svoja djela