Lyrics has been copied to clipboard!
Johann Wolfgang Goethe
Patnje mladog Werthera
1 TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Johann Wolfganag Goethe
Najveci Njemacki pjesnik, književnik i mislilac. Roden 28.8.1749. u Frankfurtu am Main, a umro 22.3.1832. Weimar. Potjece iz ugledne obrazovane obitelji (otac se bavio znanošcu i umjetnošcu, bio je carski savjetnik)
U djetinjstvu se susrece s francuskom književnošcu. 1765. odlazi na studij prava u Leipzig. Od 1770. - 71. studira u Strassburgu. Kao pravnik - praktikant radi u Wetzlavu, a kao advokat kasnije radi u Frankfurtu.
Djela mu zahvacaju gotovo sve književne rodove i više znanstvnih podrucja, obnovitelj je lirike, drame, epa i romana. Ucevjak s dubokim uvidom u strukturu prirode, simbol njemackog klasicnog humanizma. Izvršio je golem utjecaj na cijeli europski kulturni krug.
Napisao je: Patnje mladog Werthera; Rimske elegije; Srodne duše; Naukavanje Wilnelma Meistera; Zapadno - istocni divani i Fausta kao vrhunac njmackog stvaranja.
Podatke našao: U knjizi "Patnje mladog Werthera”, izdavacko poduzece "Vjesnik", Zagreb, 1963. godine
2 TEZA : KRATAK SADRŽAJ
Mladi pravnik Werther dolazi u gradic u koji ga je poslala majka na rješenje nasljedstva. Prigodom ladanjskog bala upoznaje Lottu. Iako, zna da je zarucena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajuci u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Za Rodendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaca. Kako ne bi narušio sklad medu zarucnicima Werther odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta. Našavši se u jednom visokom društvu (koje njega “pucanina” tjera iz svoje sredine) biva povrijeden. Jasno su mu pokazivali da je nepoželjan i on podnosi ostavku. Stupa u službu kod jednog kneza, ali ju romanticni mladic teško podnosi i uskoro napušta službu.
Neuspjehom u pokušaju da nade zadovoljstvo u poslu, povecava se ljubav prema Lotti, koja se u meduvremenu udala za Alberta. Werther se vraca u gradic u kojem je upoznao Lottu. Stanje uskoro postaje neizdrživo. Albert naslucuje Werterovu ljubav prema Lotti, a ona pocinje uvidati da ni njeni osjecaji nisu tako bezazleni. Izmedu Werthera i njegove okoline množe se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije htjela izvuci, ali ne zna kako. Ona nareduje Wertheru da nekoliko dana ne dolazi. On razmišlja o samoubojstvu i sada izvršava svoje posljedne pripreme. Vraca se još jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutacnog zanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga više ne želi vidjeti. Werther posuduje Albertov pištolj i iste noci izvrši samoubojstvo. Njegova smrt pobuduje opcu žalost. Pokopan je na mjestu kojeg je sam odabrao, izmedu dvije lipe na kraju posvecenog groblja. Na posljedni ga je pocinak ispratila Lottina obitelj. Nosili su ga obrtnici, a svecenika nije bilo.
3 TEZA : O DJELU
Djelo ima uzorke iz pišceva života. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj cin ga je potako na pisanje ove knjige. Lotta možemo podjeliti na dve osobe iz Goetheova života, Charllotu i Maxa. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevnici. Možemo ga podjeliti u dva djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se ocituje na kraju djela.
4. TEZA: ZAKLJUCAK
Po mom mišljenju Werther je djetinjast jer ne želi prihvatiti stvarnost. Njgovo izkazivanje ljubavnih osjecaja prema Lotti lici više pozivu za pomoc nego li nadi za sretnom buducnoscu. Lotta se vjencala s ozbiljnim partnerom i tako si osigurala normalan život. Za razliku od Werthera koji je u svakoj sredini nalazio ne premostive mane koje izviru iz njegovoe ne prilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan dogadaj u životu bio upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj dogadaj znacio upravo suprotno, propast.
Tadašnja vjera nije mogla prihvatiti cin samoubojstva kao i neke današnje vjere. Samoubojstvo bi se moglo protumaciti kao predaja sudbini, a vjere ne slave predaje nego borbu. Tako da na njegovoj sahrani nije bilo svecenika. Ulomak: “Duhovnik ga nije ispratio.”
Patnje mladog Werthera
1 TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Johann Wolfganag Goethe
Najveci Njemacki pjesnik, književnik i mislilac. Roden 28.8.1749. u Frankfurtu am Main, a umro 22.3.1832. Weimar. Potjece iz ugledne obrazovane obitelji (otac se bavio znanošcu i umjetnošcu, bio je carski savjetnik)
U djetinjstvu se susrece s francuskom književnošcu. 1765. odlazi na studij prava u Leipzig. Od 1770. - 71. studira u Strassburgu. Kao pravnik - praktikant radi u Wetzlavu, a kao advokat kasnije radi u Frankfurtu.
Djela mu zahvacaju gotovo sve književne rodove i više znanstvnih podrucja, obnovitelj je lirike, drame, epa i romana. Ucevjak s dubokim uvidom u strukturu prirode, simbol njemackog klasicnog humanizma. Izvršio je golem utjecaj na cijeli europski kulturni krug.
Napisao je: Patnje mladog Werthera; Rimske elegije; Srodne duše; Naukavanje Wilnelma Meistera; Zapadno - istocni divani i Fausta kao vrhunac njmackog stvaranja.
Podatke našao: U knjizi "Patnje mladog Werthera”, izdavacko poduzece "Vjesnik", Zagreb, 1963. godine
2 TEZA : KRATAK SADRŽAJ
Mladi pravnik Werther dolazi u gradic u koji ga je poslala majka na rješenje nasljedstva. Prigodom ladanjskog bala upoznaje Lottu. Iako, zna da je zarucena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajuci u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Za Rodendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaca. Kako ne bi narušio sklad medu zarucnicima Werther odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta. Našavši se u jednom visokom društvu (koje njega “pucanina” tjera iz svoje sredine) biva povrijeden. Jasno su mu pokazivali da je nepoželjan i on podnosi ostavku. Stupa u službu kod jednog kneza, ali ju romanticni mladic teško podnosi i uskoro napušta službu.
Neuspjehom u pokušaju da nade zadovoljstvo u poslu, povecava se ljubav prema Lotti, koja se u meduvremenu udala za Alberta. Werther se vraca u gradic u kojem je upoznao Lottu. Stanje uskoro postaje neizdrživo. Albert naslucuje Werterovu ljubav prema Lotti, a ona pocinje uvidati da ni njeni osjecaji nisu tako bezazleni. Izmedu Werthera i njegove okoline množe se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije htjela izvuci, ali ne zna kako. Ona nareduje Wertheru da nekoliko dana ne dolazi. On razmišlja o samoubojstvu i sada izvršava svoje posljedne pripreme. Vraca se još jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutacnog zanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga više ne želi vidjeti. Werther posuduje Albertov pištolj i iste noci izvrši samoubojstvo. Njegova smrt pobuduje opcu žalost. Pokopan je na mjestu kojeg je sam odabrao, izmedu dvije lipe na kraju posvecenog groblja. Na posljedni ga je pocinak ispratila Lottina obitelj. Nosili su ga obrtnici, a svecenika nije bilo.
3 TEZA : O DJELU
Djelo ima uzorke iz pišceva života. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj cin ga je potako na pisanje ove knjige. Lotta možemo podjeliti na dve osobe iz Goetheova života, Charllotu i Maxa. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevnici. Možemo ga podjeliti u dva djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se ocituje na kraju djela.
4. TEZA: ZAKLJUCAK
Po mom mišljenju Werther je djetinjast jer ne želi prihvatiti stvarnost. Njgovo izkazivanje ljubavnih osjecaja prema Lotti lici više pozivu za pomoc nego li nadi za sretnom buducnoscu. Lotta se vjencala s ozbiljnim partnerom i tako si osigurala normalan život. Za razliku od Werthera koji je u svakoj sredini nalazio ne premostive mane koje izviru iz njegovoe ne prilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan dogadaj u životu bio upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj dogadaj znacio upravo suprotno, propast.
Tadašnja vjera nije mogla prihvatiti cin samoubojstva kao i neke današnje vjere. Samoubojstvo bi se moglo protumaciti kao predaja sudbini, a vjere ne slave predaje nego borbu. Tako da na njegovoj sahrani nije bilo svecenika. Ulomak: “Duhovnik ga nije ispratio.”