Lyrics has been copied to clipboard!
HONORE DE BALZAC:
OTAC GORIOT / CICA GORIOT
Bilješke o piscu:
Honore de Balzac francuski je romanopisac, pripovjedac i dramaticar.
Roden je 1799. godine u provinciji, pokušava u Parizu napraviti brzu
književnu karijeru. Razocaran prvim neuspjesima i gonjen željom da što
prije stekne renome i društveni ugled, ulazi u neuspjele investicije te se
opterecuje dugovima za cijeli život. Možemo ga smatrati prvim modernim
profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kriticki ili društveni realizam.
Prijalazna je figura izmedu romantizma i realizma - s jedne strane se u
njegovim djelima pojavljuju melodramaticne fabule, retorika, romanticke
strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brižljivo
dokumentirane, detaljne studije društvenog života, s tocnim i autenticnim
podacima. Najvažnije djelo mu je “Ljudska komedija”, grandiozna epopeja
u kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistematicki klasicificirati panoramu
svojih suvremenika i tadašnjeg društva. To je serija od 92 romana,
s cesto slicnim ili istim likovima, a ti romani se dijele u tri grupe:
Studije obicaja, Filizofske studije i Studije braka. Najpoznatija djela su
mu: „Otac Goriot“, „Seoski lijecnik“, „Sjaj i bijeda kurtizana“.
Vrsta djela:
Obiteljski roman
Mjesto radnje:
Pariz
Vrijeme radnje:
1819. - 1820. g.
Tema:
Ljubav oca Goriota prema kcerima koje ga iskorišavaju.
Želja mladog covjeka iz provincije da uspije u velikom gradu.
Problematika koja se obraduje u djelu:
Ocinska ljubav koja ne poznaje granice.
Želja za uspjehom.
Posesivna ljubav oca prema kcerima.
Odana i slijepa ljubav oca prema kcerima.
Amoralnost, moralni pad covjeka.
Inspiracija iz slicnog djela:
Shakespeareova tema iz “Kralja Leara”, koji se lišava svega da bi njegove
nezahvalne kceri mogle ostvariti svoje ambicija.
Struktura djela:
Struktura je dramska što pisac i sam naglašava. Satoji se od šest
poglavlja: Pansion, Dva posjeta, Ulazak u otmjeno društvo, Bježismrt,
Dvije kceri, Oceva smrt.
Bilješke o djelu:
Prvi dio zapocinje opisom pansiona gospode Vanquer, u kojem se vidi
Balsacova privrženost realizmu.
Citat:
“Ukratko, tu caruje bijeda bez poezije, bijeda škrta, šutljiva, otrcana.
Ako u njoj još i nema blata, ima mrlja, ako i nije poderana i prljava,
zato ce se ubrzo raspasti od trulosti.”
Pisac opisuje Eugenea de Rastignaca i govori kako on, iako plemic, nema
baš previše novca. Dalje piše kako je Eugene bio marljiv i rano je shvatio
da ce se u životu naraditi.
Vautrin daje opise društva i parižanki, licemjerja i pokvarenosti te moralne
izopacenosti.
Citat:
”Ako imate smolu da ukradete bilo što izložit ce vas na trgu pred palacom
pravde kao cudovište, ukradete li milijun u salonima slaviti ce vas kao
utjelovljenje kreposti”.
Rastignac zna ponekad izgubiti samopouzdanje i vidjeti sebe u ulogama
koje ga ne zadovoljavaju. Zamišlja se kao cinovnik i boji se kako nece
moci doci u visoko društvo zbog nedostatka novca.
Vikontresa de Beauseant mu savjetuje da bude beskrupulozan prema
svijetu, jer svijet je hladan i ravnodušan prema slabicima, a boji se
okrutnika.
Citat:
”Udarajte bez milosti, pa ce vas se svi bojati”.
Rastignac saznaje istinu o Goriotu i uzima ga pod svoju protekciju,
a kasnije se dvoji jeli dobro postupio kada je napisao pisma.
Dio koji najbolje opisuje ljubav Goriotovu prema kcerima:
Citat:
“Cekam ih na mjestu kuda ce proci, srce mi mahnito lupa, kada naidu
njihove kocije, ja se divim njihovim haljinama, one mi na prolasku dobace
osmjeh, koji pozlati moj život kao da na nju padne zraka divnog sunca.
Volim konje koji ih vuku, i htio bih biti psic što ga drže na koljenima
Živim od njihove radosti.”
Sestre sa pocinju optuživati medusobno kako bi okaljale jedna drugu.
Delphine kazuje istinu o životu sebe i ostalih njoj slicnih žena.
Eugene uspjeh želi više od icega. Delphine Povjeava Eugenu svoje želje.
Anastasia cak i ljubav gleda kroz prizmu novca. Eugene shvaca kakve su
uistinu parižanke.
Goiriot samome sebi priznaje kakve su njegove ljubljene kceri, i postaje
svjestan svoje pogreške. Goriot na kraju umire, a kceri mu ne dolaze na
sprovod, na što Eugene izaziva društvo.
Citat:
”Oci mu gotovo žudno za prostor medu… tamo gdje je živio ovaj otmjeni
svijet, u koji se želio probiti… A sada je na nama dvama red”
I kao prvi cin svoga izazova društvu Eugene pode na veceru kod gospode
de Nuavgen.
Analiza likova:
Goriot
Bivši tvornicar tjestenine, bogat i sretan; stanovnik pansiona Vanquer.
Gotovo do ludila voli svoje kceri, i ništa ne može potisnuti njegovu ljubav
prema njima. U svojoj ljubavi nema granica, dao bi im sve pa cak i svoj
život. Ponosan je, ali ponos gubi pred kcerima. Kaže da ih voli više nego
što Bog voli svijet, zato što svijet nije lijep kao Bog, a kceri su ljepše od
njega. Njegova ga neizmjerna ljubav vodi u propast, smrt i neimaštinu.
Eugene de Rastignac
Mladic iz provincije, željan bogatstva i uspjeha u velikom gradu.
Castoljubiv i ponosan. Odstupa od morala i podreduje ga uspjehu.
Delphibe i Anastasie
Goriotove kceri, dvolicne i pohlepne, bez morala, bez ljubavi prema ocu
koji im je dao sve. Željne samo ljubavi mladih plemica i novca, te uspjeha
u društvu.
OTAC GORIOT / CICA GORIOT
Bilješke o piscu:
Honore de Balzac francuski je romanopisac, pripovjedac i dramaticar.
Roden je 1799. godine u provinciji, pokušava u Parizu napraviti brzu
književnu karijeru. Razocaran prvim neuspjesima i gonjen željom da što
prije stekne renome i društveni ugled, ulazi u neuspjele investicije te se
opterecuje dugovima za cijeli život. Možemo ga smatrati prvim modernim
profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kriticki ili društveni realizam.
Prijalazna je figura izmedu romantizma i realizma - s jedne strane se u
njegovim djelima pojavljuju melodramaticne fabule, retorika, romanticke
strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brižljivo
dokumentirane, detaljne studije društvenog života, s tocnim i autenticnim
podacima. Najvažnije djelo mu je “Ljudska komedija”, grandiozna epopeja
u kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistematicki klasicificirati panoramu
svojih suvremenika i tadašnjeg društva. To je serija od 92 romana,
s cesto slicnim ili istim likovima, a ti romani se dijele u tri grupe:
Studije obicaja, Filizofske studije i Studije braka. Najpoznatija djela su
mu: „Otac Goriot“, „Seoski lijecnik“, „Sjaj i bijeda kurtizana“.
Vrsta djela:
Obiteljski roman
Mjesto radnje:
Pariz
Vrijeme radnje:
1819. - 1820. g.
Tema:
Ljubav oca Goriota prema kcerima koje ga iskorišavaju.
Želja mladog covjeka iz provincije da uspije u velikom gradu.
Problematika koja se obraduje u djelu:
Ocinska ljubav koja ne poznaje granice.
Želja za uspjehom.
Posesivna ljubav oca prema kcerima.
Odana i slijepa ljubav oca prema kcerima.
Amoralnost, moralni pad covjeka.
Inspiracija iz slicnog djela:
Shakespeareova tema iz “Kralja Leara”, koji se lišava svega da bi njegove
nezahvalne kceri mogle ostvariti svoje ambicija.
Struktura djela:
Struktura je dramska što pisac i sam naglašava. Satoji se od šest
poglavlja: Pansion, Dva posjeta, Ulazak u otmjeno društvo, Bježismrt,
Dvije kceri, Oceva smrt.
Bilješke o djelu:
Prvi dio zapocinje opisom pansiona gospode Vanquer, u kojem se vidi
Balsacova privrženost realizmu.
Citat:
“Ukratko, tu caruje bijeda bez poezije, bijeda škrta, šutljiva, otrcana.
Ako u njoj još i nema blata, ima mrlja, ako i nije poderana i prljava,
zato ce se ubrzo raspasti od trulosti.”
Pisac opisuje Eugenea de Rastignaca i govori kako on, iako plemic, nema
baš previše novca. Dalje piše kako je Eugene bio marljiv i rano je shvatio
da ce se u životu naraditi.
Vautrin daje opise društva i parižanki, licemjerja i pokvarenosti te moralne
izopacenosti.
Citat:
”Ako imate smolu da ukradete bilo što izložit ce vas na trgu pred palacom
pravde kao cudovište, ukradete li milijun u salonima slaviti ce vas kao
utjelovljenje kreposti”.
Rastignac zna ponekad izgubiti samopouzdanje i vidjeti sebe u ulogama
koje ga ne zadovoljavaju. Zamišlja se kao cinovnik i boji se kako nece
moci doci u visoko društvo zbog nedostatka novca.
Vikontresa de Beauseant mu savjetuje da bude beskrupulozan prema
svijetu, jer svijet je hladan i ravnodušan prema slabicima, a boji se
okrutnika.
Citat:
”Udarajte bez milosti, pa ce vas se svi bojati”.
Rastignac saznaje istinu o Goriotu i uzima ga pod svoju protekciju,
a kasnije se dvoji jeli dobro postupio kada je napisao pisma.
Dio koji najbolje opisuje ljubav Goriotovu prema kcerima:
Citat:
“Cekam ih na mjestu kuda ce proci, srce mi mahnito lupa, kada naidu
njihove kocije, ja se divim njihovim haljinama, one mi na prolasku dobace
osmjeh, koji pozlati moj život kao da na nju padne zraka divnog sunca.
Volim konje koji ih vuku, i htio bih biti psic što ga drže na koljenima
Živim od njihove radosti.”
Sestre sa pocinju optuživati medusobno kako bi okaljale jedna drugu.
Delphine kazuje istinu o životu sebe i ostalih njoj slicnih žena.
Eugene uspjeh želi više od icega. Delphine Povjeava Eugenu svoje želje.
Anastasia cak i ljubav gleda kroz prizmu novca. Eugene shvaca kakve su
uistinu parižanke.
Goiriot samome sebi priznaje kakve su njegove ljubljene kceri, i postaje
svjestan svoje pogreške. Goriot na kraju umire, a kceri mu ne dolaze na
sprovod, na što Eugene izaziva društvo.
Citat:
”Oci mu gotovo žudno za prostor medu… tamo gdje je živio ovaj otmjeni
svijet, u koji se želio probiti… A sada je na nama dvama red”
I kao prvi cin svoga izazova društvu Eugene pode na veceru kod gospode
de Nuavgen.
Analiza likova:
Goriot
Bivši tvornicar tjestenine, bogat i sretan; stanovnik pansiona Vanquer.
Gotovo do ludila voli svoje kceri, i ništa ne može potisnuti njegovu ljubav
prema njima. U svojoj ljubavi nema granica, dao bi im sve pa cak i svoj
život. Ponosan je, ali ponos gubi pred kcerima. Kaže da ih voli više nego
što Bog voli svijet, zato što svijet nije lijep kao Bog, a kceri su ljepše od
njega. Njegova ga neizmjerna ljubav vodi u propast, smrt i neimaštinu.
Eugene de Rastignac
Mladic iz provincije, željan bogatstva i uspjeha u velikom gradu.
Castoljubiv i ponosan. Odstupa od morala i podreduje ga uspjehu.
Delphibe i Anastasie
Goriotove kceri, dvolicne i pohlepne, bez morala, bez ljubavi prema ocu
koji im je dao sve. Željne samo ljubavi mladih plemica i novca, te uspjeha
u društvu.