Lyrics has been copied to clipboard!
PUBLIJE VERGILIJE MARON:
ENEIDA
Kratki sadržaj:
Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru tražeci novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajuci morem doživo je mnoge nedace koje mu je priredivala božica Junona razbivši mu brodovlje uz pomoc boga vjetrova. Spas je našao na dvoru kartaške kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom pricao o desetogodišnjem ratu i padu Troje. Takoder je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preživjelim Trojancima potraži novu domovinu. Izmedu lijepe Didone i Eneje rada se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloživši Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega traži sudbina. Didona ne mogavši zadržati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si život spaleci se na lomaci. Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest, a trojanske žene umorne od lutanja spališe vecinu trojanskih brodova. Na godišnjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareduje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo ocekuju duge i teške borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila što ju je napustio.
Iskrcavši se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najveci mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zarucnicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.
Mjesto radnje:
Kartaga i Italija
Tema:
Enejina lutanja nakon pada Troje i ratovanja po dolasku u Lacij radi
osnivanja nove države.
Vrsta spjeva i znacaj:
Junacki ep znacajan po tome što je to prvi pravi rimski nacionalni ep,
kojeg do tada rimska književnost nije imala i koji se do romantizma
cijenio kao najviši uzor epskog pjesništva uopce.
Pjesnicki uzor:
Homer odnosno Ilijada i Odiseja
Kompozicija djela:
U prvih šest pjevanja opisuje lutanja Eneje /Odiseja/, a u drugih šest
pjevanja opisuje ratovanja Eneje na italskom tlu /Ilijada/
Glavni motiv:
Osnivanje nove države odnosno Rima
Likovi bogova:
Jupiter /Zeus/ - Vrhovni bog
Junona /Hera/ - Žena i sestra Jupiterova, želi propast Eneji i Troji
Venera /Afrodita/ - Boginja ljepote, majka Eneje
Minerva /Palada/ - Atena, kci Jupiterova, boginja znanosti i umjetnosti
Neptun /Posejdon/ - Bog mora, staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon
što Junona uzburka more jer ne dopušta da itko
remeti vode, to su njegovi poslovi
Merkur /Hermes/ - Glasnik bogova
Analiza likova:
Laokont
Domišljat, nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih.
''Trojanci, o prezrite konja, kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju
darova.'' - Izreka koja se i danas upotrebljava, a znaci da se neprijatelju
ne može vjerovati ni kada se ponaša kao prijatelj, jer sprema neku novu
prijevaru.
Sinon
Lukav i lažljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da konj
nije varka, vec da ga Ahejci napraviše za uzvrat otetom kipu božice
Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova i tim
konjem žele okajati svoj zlocin. Takoder je rekao Trojancima da ce Troju
i njihovog kralja Prijama snaci veliko zlo ukoliko odbiju darovanog konja.
Nakon strašne smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplašiše
shvativši smrt kao kaznu, srušiše zidine Troje i unesoše konja.
Lažljivi Sinon nocu je pustio Ahejce iz konja koji pobiše Trojance i osvoje
Troju.
U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je
na veoma okrutan nacin ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivši mu sina.
Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i da potraži novu
domovinu.
Kasandra
Prijamova kcer u koju je bio zaljubljen Apolon i koji ju je ucinio
prorocicom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da
njezinim prorocanstvima nitko nije vjerovao što je odredilo sudbinu Troje.
Didona
Lijepa, pametna, dobra ponosna kraljica Kartage bori se s osjecajem
dužnosti, strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobjeduje i to dovodi do
tragedije.
Eneja
Hrabar, dobar, pravedan, dužnost stavlja ispred osjecaja.
Enejin lik prema drugima:
Brižan sin, otac i muž tužan zbog smrti žene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu.
Prema Didoni ispao je nepošteno jer ju je kradomice napustio,
iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobrocinstvima.
Poštuje i sluša bogove, narocito Jupitera, koji je odredio njegovu
sudbinu osnivaca Rima i iako voli Didonu odlucan je vršiti volju bogova.
Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedackom smislu, jer Eneja kao i Odisej prica o stradanjima, patnjama, doživljajima nakon trojanskog rata.
Svojom kletvom Didona istice borbe koje ce Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt - pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala. Kompozicija epa je takva da se u drugih šest pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu.
Enejino životno nacelo je da je sve u božjim rukama i da ono odreduju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da svojim postupcima i djelima sami odredujemo svoju sudbinu.
Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odlucuje o svojoj sudbini, kad bi on odlucivao nikada ne bi napustio Troju, vec su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaca Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.
Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog glasa, osjecaja krivnje što je podlegla strastima, odlucila je oduzeti si život.
Haron je bio prevoznik duša u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one našle mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. Duše koje nisu imale zemaljski pokop bile su osudene na vjecno lutanje.
Podzemni svijet se sastoji od tri kruga:
Tartara - pakao u kojem su zlocinci vjecno izloženi mukama
Elizija - raj u kojem vlada vjecno blaženstvo
Cistilišta - u njemu su duše koje ce nakon cišcenja biti ponovo utjelovljene
Ljudi najcešce ne upravljaju svojim strastima, vec postaju žrtve strasti, što je u konacnici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt.
U život svakog pojedinca nužno je da sam odlucuje o svojoj sudbini
ENEIDA
Kratki sadržaj:
Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru tražeci novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajuci morem doživo je mnoge nedace koje mu je priredivala božica Junona razbivši mu brodovlje uz pomoc boga vjetrova. Spas je našao na dvoru kartaške kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom pricao o desetogodišnjem ratu i padu Troje. Takoder je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preživjelim Trojancima potraži novu domovinu. Izmedu lijepe Didone i Eneje rada se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloživši Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega traži sudbina. Didona ne mogavši zadržati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si život spaleci se na lomaci. Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest, a trojanske žene umorne od lutanja spališe vecinu trojanskih brodova. Na godišnjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareduje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo ocekuju duge i teške borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila što ju je napustio.
Iskrcavši se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najveci mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zarucnicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.
Mjesto radnje:
Kartaga i Italija
Tema:
Enejina lutanja nakon pada Troje i ratovanja po dolasku u Lacij radi
osnivanja nove države.
Vrsta spjeva i znacaj:
Junacki ep znacajan po tome što je to prvi pravi rimski nacionalni ep,
kojeg do tada rimska književnost nije imala i koji se do romantizma
cijenio kao najviši uzor epskog pjesništva uopce.
Pjesnicki uzor:
Homer odnosno Ilijada i Odiseja
Kompozicija djela:
U prvih šest pjevanja opisuje lutanja Eneje /Odiseja/, a u drugih šest
pjevanja opisuje ratovanja Eneje na italskom tlu /Ilijada/
Glavni motiv:
Osnivanje nove države odnosno Rima
Likovi bogova:
Jupiter /Zeus/ - Vrhovni bog
Junona /Hera/ - Žena i sestra Jupiterova, želi propast Eneji i Troji
Venera /Afrodita/ - Boginja ljepote, majka Eneje
Minerva /Palada/ - Atena, kci Jupiterova, boginja znanosti i umjetnosti
Neptun /Posejdon/ - Bog mora, staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon
što Junona uzburka more jer ne dopušta da itko
remeti vode, to su njegovi poslovi
Merkur /Hermes/ - Glasnik bogova
Analiza likova:
Laokont
Domišljat, nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih.
''Trojanci, o prezrite konja, kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju
darova.'' - Izreka koja se i danas upotrebljava, a znaci da se neprijatelju
ne može vjerovati ni kada se ponaša kao prijatelj, jer sprema neku novu
prijevaru.
Sinon
Lukav i lažljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da konj
nije varka, vec da ga Ahejci napraviše za uzvrat otetom kipu božice
Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova i tim
konjem žele okajati svoj zlocin. Takoder je rekao Trojancima da ce Troju
i njihovog kralja Prijama snaci veliko zlo ukoliko odbiju darovanog konja.
Nakon strašne smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplašiše
shvativši smrt kao kaznu, srušiše zidine Troje i unesoše konja.
Lažljivi Sinon nocu je pustio Ahejce iz konja koji pobiše Trojance i osvoje
Troju.
U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je
na veoma okrutan nacin ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivši mu sina.
Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i da potraži novu
domovinu.
Kasandra
Prijamova kcer u koju je bio zaljubljen Apolon i koji ju je ucinio
prorocicom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da
njezinim prorocanstvima nitko nije vjerovao što je odredilo sudbinu Troje.
Didona
Lijepa, pametna, dobra ponosna kraljica Kartage bori se s osjecajem
dužnosti, strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobjeduje i to dovodi do
tragedije.
Eneja
Hrabar, dobar, pravedan, dužnost stavlja ispred osjecaja.
Enejin lik prema drugima:
Brižan sin, otac i muž tužan zbog smrti žene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu.
Prema Didoni ispao je nepošteno jer ju je kradomice napustio,
iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobrocinstvima.
Poštuje i sluša bogove, narocito Jupitera, koji je odredio njegovu
sudbinu osnivaca Rima i iako voli Didonu odlucan je vršiti volju bogova.
Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedackom smislu, jer Eneja kao i Odisej prica o stradanjima, patnjama, doživljajima nakon trojanskog rata.
Svojom kletvom Didona istice borbe koje ce Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt - pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala. Kompozicija epa je takva da se u drugih šest pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu.
Enejino životno nacelo je da je sve u božjim rukama i da ono odreduju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da svojim postupcima i djelima sami odredujemo svoju sudbinu.
Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odlucuje o svojoj sudbini, kad bi on odlucivao nikada ne bi napustio Troju, vec su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaca Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.
Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog glasa, osjecaja krivnje što je podlegla strastima, odlucila je oduzeti si život.
Haron je bio prevoznik duša u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one našle mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. Duše koje nisu imale zemaljski pokop bile su osudene na vjecno lutanje.
Podzemni svijet se sastoji od tri kruga:
Tartara - pakao u kojem su zlocinci vjecno izloženi mukama
Elizija - raj u kojem vlada vjecno blaženstvo
Cistilišta - u njemu su duše koje ce nakon cišcenja biti ponovo utjelovljene
Ljudi najcešce ne upravljaju svojim strastima, vec postaju žrtve strasti, što je u konacnici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt.
U život svakog pojedinca nužno je da sam odlucuje o svojoj sudbini