Lyrics has been copied to clipboard!
DUH U MOCVARI, roman Ante Gardaša cija se radnja odvija u Kopacevu i Kopackom ritu.
Roman "je prvi put objavljen 1989. godine". U njemu se autor "predstavlja kao dobar poznavatelj i veliki ljubitelj prirode. U svim njegovim prijašnjim romanima zajedno nema toliko opisa prirode, života u njoj i ljudi ciji je život usko povezan s prirodom" kao što to u "ovom djelu. Gardaš svoje junake" Mirona i Melitu, poznate iz trilogije "Ljubicasti planet", "Bakreni Petar" i "Izum profesora Leopolda", "dovodi u Kopacki rit usred zime". Citaocima otkriva "golemo bogatstvo raznolikosti oblika, detalja i odnosa koji vladaju u tom prirodnom parku. Obogacuje roman prirodoslovnim cinjenicama upoznajuci citatelje s raznolikim pticama koje se tu gnijezde i zadržavaju, kao i s ostalim životinjama kojima je tu obitavalište (...) Izborom Kopackog rita za mjesto radnje podcrtana je problematicnost vremena u kojima je sudbina prirode naizvjesna.
Po pravilima djecjeg romana djeca djeluju u družini. Pomažu lovcima prihranjivati životinje u oštroj zimi, a mali junaci nece ni ovdje proci bez velike pustolovine kao što je to bivalo i u svim prijašnjima romanima u kojima su se pojavljivali. Svojim djecjim nemirom i radoznalošcu oni pokrecu radnju. Fabula ima formulu kriminalistickog romana gradenog po detekcijskoj metodi. Odrasli ne uspijevaju otkriti pocinitelje bezakonja, ali djeca otkrivaju zlikovce, pribavljaju dokaze i razrješavaju misterij o duhovima.
U ovoj uzbudljivoj krimi-prici citatelj otkriva ljepote rita, njegova jezera, bare, otoke, puteljke, biljni i životinjski svijet i ne može ne osjetiti njegovu posebnost. Tako uz krimi-pricu s elementima pustolovnog romana, imamo i pricu o izazovnom odnosu covjeka i prirode i opasnosti kada je prirodan poredak stvari ugrožen, što postaje velika kušnja za civilizacijski opstanak. Ovaj roman poziv je na cuvanje prirodnih ljepota i njenih stanovnika.
Fabula je dinamicna, napeta, puna neizvjesnosti i išcekivanja jer Gardaš je majstor u vodenju radnje, stvaranju zapleta i neocekivanih obrata te u spretnom rasplitanju radnje. Glavne junake rese osobine upornosti, hrabrosti, prijateljstva i spremnosti za pomoc.
Pripovjednu strukturu romana karakterizira jednostavan, razgovijetan jezik, s obiljem životnih dijaloga. Likovi su i razgovorno izdiferencirani: djecaci mnogo upotrebljavaju žargonske izraze, Melita voli umanjenice, a gospodin Jozsef Varga, Madar podrijetlom, govori brkajuci rodove i padeže.
Iz djela zraci topla i iskrena covjekoljubivost, dobrota i plemenitost. Ono je potvrda najpozitivnijih temeljnih ljudskih vrijednosti, danas poljuljanijih nego ikad."
Pored Mirona i Melite važniji junaci romana su još: Eukaliptus ili Liptus (pravo ima Varga Zoltán); Vucevic, predsjednik Lovackog društva; Bakalar ili Baki, mršavi djecak; Slanina, debeli djecak; Aranka, djevojcica; Lévay, krivolovac.
Prvo izdanje ovog romana objavila je zagrebacka "Mladost" u Biblioteci Vjeverica i s ilustracijama Vladimira Džanka (naklada 5.000 primjeraka). Drugo izdanje (identicno prvome) uslijedilo je 1990. godine. Trece izdanje objavilo je zagrebacko "Znanje" u Biblioteci Stribor 1994. s ilustracijama Duška Gacica. To izdanje ponovljeno je 2000. godine. Peto izdanje objavila je zagrebacka "Alfa" 2002. s ilustracijama Svebora Vidmara u biblioteci Knjiga za mladež (naklada 3000 primjeraka).
Roman "je prvi put objavljen 1989. godine". U njemu se autor "predstavlja kao dobar poznavatelj i veliki ljubitelj prirode. U svim njegovim prijašnjim romanima zajedno nema toliko opisa prirode, života u njoj i ljudi ciji je život usko povezan s prirodom" kao što to u "ovom djelu. Gardaš svoje junake" Mirona i Melitu, poznate iz trilogije "Ljubicasti planet", "Bakreni Petar" i "Izum profesora Leopolda", "dovodi u Kopacki rit usred zime". Citaocima otkriva "golemo bogatstvo raznolikosti oblika, detalja i odnosa koji vladaju u tom prirodnom parku. Obogacuje roman prirodoslovnim cinjenicama upoznajuci citatelje s raznolikim pticama koje se tu gnijezde i zadržavaju, kao i s ostalim životinjama kojima je tu obitavalište (...) Izborom Kopackog rita za mjesto radnje podcrtana je problematicnost vremena u kojima je sudbina prirode naizvjesna.
Po pravilima djecjeg romana djeca djeluju u družini. Pomažu lovcima prihranjivati životinje u oštroj zimi, a mali junaci nece ni ovdje proci bez velike pustolovine kao što je to bivalo i u svim prijašnjima romanima u kojima su se pojavljivali. Svojim djecjim nemirom i radoznalošcu oni pokrecu radnju. Fabula ima formulu kriminalistickog romana gradenog po detekcijskoj metodi. Odrasli ne uspijevaju otkriti pocinitelje bezakonja, ali djeca otkrivaju zlikovce, pribavljaju dokaze i razrješavaju misterij o duhovima.
U ovoj uzbudljivoj krimi-prici citatelj otkriva ljepote rita, njegova jezera, bare, otoke, puteljke, biljni i životinjski svijet i ne može ne osjetiti njegovu posebnost. Tako uz krimi-pricu s elementima pustolovnog romana, imamo i pricu o izazovnom odnosu covjeka i prirode i opasnosti kada je prirodan poredak stvari ugrožen, što postaje velika kušnja za civilizacijski opstanak. Ovaj roman poziv je na cuvanje prirodnih ljepota i njenih stanovnika.
Fabula je dinamicna, napeta, puna neizvjesnosti i išcekivanja jer Gardaš je majstor u vodenju radnje, stvaranju zapleta i neocekivanih obrata te u spretnom rasplitanju radnje. Glavne junake rese osobine upornosti, hrabrosti, prijateljstva i spremnosti za pomoc.
Pripovjednu strukturu romana karakterizira jednostavan, razgovijetan jezik, s obiljem životnih dijaloga. Likovi su i razgovorno izdiferencirani: djecaci mnogo upotrebljavaju žargonske izraze, Melita voli umanjenice, a gospodin Jozsef Varga, Madar podrijetlom, govori brkajuci rodove i padeže.
Iz djela zraci topla i iskrena covjekoljubivost, dobrota i plemenitost. Ono je potvrda najpozitivnijih temeljnih ljudskih vrijednosti, danas poljuljanijih nego ikad."
Pored Mirona i Melite važniji junaci romana su još: Eukaliptus ili Liptus (pravo ima Varga Zoltán); Vucevic, predsjednik Lovackog društva; Bakalar ili Baki, mršavi djecak; Slanina, debeli djecak; Aranka, djevojcica; Lévay, krivolovac.
Prvo izdanje ovog romana objavila je zagrebacka "Mladost" u Biblioteci Vjeverica i s ilustracijama Vladimira Džanka (naklada 5.000 primjeraka). Drugo izdanje (identicno prvome) uslijedilo je 1990. godine. Trece izdanje objavilo je zagrebacko "Znanje" u Biblioteci Stribor 1994. s ilustracijama Duška Gacica. To izdanje ponovljeno je 2000. godine. Peto izdanje objavila je zagrebacka "Alfa" 2002. s ilustracijama Svebora Vidmara u biblioteci Knjiga za mladež (naklada 3000 primjeraka).