Lyrics has been copied to clipboard!
Dinko Šimunovic
DUGA
Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin, 1. 9. 1873. - Zagreb, 3. 8. 1933. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. U pripovijetkama ("Mrkodol", "Đerdan", "Duga", "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu, a u romanima ("Porodica Vincic, "Tudinac") je zahvacao i druge teme. Šimunovic piše jezgrovito, sažeto, krepko. Matoš je s pravom primijetio da
Šimunovicev realizam djeluje poezijom narodne pjesme.
Vrsta književnog djela: pripovijetka
Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojcice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke, blijedopute. . . Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožde. Tamo je srela Savu i Klaru. Sava je pricala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreca. Srna je od njih cula da se djevojcica kad prode ispod duge promijeni u djecaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proci ispod nje. Tako je išla i došla do mocvare. Mislila je da ju može prijeci, ali nije mogla i utopila se. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrdavu i tugovali. Jedne noci su se bacili s visoke litice.
Kompozicija:
Uvod: Srna stalno mora biti u kuci.
Zaplet: u vinogradu cuje da se djevojcica pretvori u djecaka kad prode ispod duge.
Vrhunac: nekon što se pojavi duga, Srna odluci proci ispod nje, ali se utopi u mocvari.
Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrdavu o tuguju.
Završetak: bace se s litice.
Mjesto radnje: u i oko varoši Cardake
citat: "Odozdo rijeka Gilbuša, a odozgo klisure zarobile malu varoš Cardake na strmu obronku. "
Vrijeme radnje: prošlost
Tema: Srnina želja da bude djecak i pokušaj ostvarenja te želje.
Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postici samo loše.
Motivi: zabrane, prolazak ispod duge, želja, smrt, oluja kao znak smrti. . .
Glavni likovi: Brunhilda - Srna, Sava
Sporedni likovi: majka Emilija, otac Janko, udovica Klara, Sava, ostali ljudi. . .
Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narjecju i ijekavskom izgovoru. U knjizi ima mnogo opisa, najcešce osoba i krajolika. Pisac se koristi i usporedbom, metaforom, onomatopejom. . .
DUGA
Bilješke o piscu: DINKO ŠIMUNOVIĆ (Knin, 1. 9. 1873. - Zagreb, 3. 8. 1933. ) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. U pripovijetkama ("Mrkodol", "Đerdan", "Duga", "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu, a u romanima ("Porodica Vincic, "Tudinac") je zahvacao i druge teme. Šimunovic piše jezgrovito, sažeto, krepko. Matoš je s pravom primijetio da
Šimunovicev realizam djeluje poezijom narodne pjesme.
Vrsta književnog djela: pripovijetka
Fabula: Srna je živjela u doba kad djevojcice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke, blijedopute. . . Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožde. Tamo je srela Savu i Klaru. Sava je pricala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreca. Srna je od njih cula da se djevojcica kad prode ispod duge promijeni u djecaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proci ispod nje. Tako je išla i došla do mocvare. Mislila je da ju može prijeci, ali nije mogla i utopila se. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrdavu i tugovali. Jedne noci su se bacili s visoke litice.
Kompozicija:
Uvod: Srna stalno mora biti u kuci.
Zaplet: u vinogradu cuje da se djevojcica pretvori u djecaka kad prode ispod duge.
Vrhunac: nekon što se pojavi duga, Srna odluci proci ispod nje, ali se utopi u mocvari.
Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrdavu o tuguju.
Završetak: bace se s litice.
Mjesto radnje: u i oko varoši Cardake
citat: "Odozdo rijeka Gilbuša, a odozgo klisure zarobile malu varoš Cardake na strmu obronku. "
Vrijeme radnje: prošlost
Tema: Srnina želja da bude djecak i pokušaj ostvarenja te želje.
Ideja: zabranjivanjem željenih stvari može se postici samo loše.
Motivi: zabrane, prolazak ispod duge, želja, smrt, oluja kao znak smrti. . .
Glavni likovi: Brunhilda - Srna, Sava
Sporedni likovi: majka Emilija, otac Janko, udovica Klara, Sava, ostali ljudi. . .
Jezik i stil: pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narjecju i ijekavskom izgovoru. U knjizi ima mnogo opisa, najcešce osoba i krajolika. Pisac se koristi i usporedbom, metaforom, onomatopejom. . .