Lyrics has been copied to clipboard!
Ivan Gundulic
DUBRAVKA
Izdavacko poduzece “Mladost”, Zagreb, 1972. godine
1 TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Ivan Gundulic, rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je clan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se iskljucivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku poceli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katolicke obnove. Obavljao je razlicite dužnosti u državnoj upravi, i to kao clan Velikog vijeca, Vijeca umoljenih (senat) i Malog vijeca (vlada).
Književnim radom Gundulic se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenackih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela:
Dubravka (1628) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621) - refleksivna poema, te Osman (1621 - 1638) - ep.
Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuca u književnosti europskog baroka.
Podatke našao : U knjizi “Djela”, Ivana Gundulica, izdavacko poduzece “Mladost”, Zagreb, 1972. godine.
2 TEZA : KRATAK SADRŽAJ DRAME
Radnje ovog djela dogada se u Dubravi na dan svetog Vlaha 4. veljace. Na taj dan se slavi sloboda jednim pradavnim obicajem kojim se najljepša pastirica - Dubravka uda za najljepšeg pastira - Miljenko.
Sve bi bilo dobro kad se u dramu nebi umješali suci, koji su dodjelili Dubravku jednom ružnom Starcu. Taj starac je bio jako bogat pa je potkupio sudce.
Na srecu tada se u dramu upleo i bog Lero koji je Dubravku vratio Miljenku.
3. TEZA : SLOBODA I PIŠĆEVO RODOLJUBLJE
Dubravka zapocinje i završava stihovima o slobodi. Nakon svakog lika skup pjeva jednu od himni o Dubrovniku (slobodi, ljepoti,...). Gundulic kroz lik ribara pokušava otpjevati Dubrovacku slobodu i sve što ide uz nju: pravdu, blagoslov, mir... Ribar u kratkim osmercima, jednom himnom zapocinje “Dubravku”. Takoder i citavo djelo završava himnom slobodi koje izgovara skup:
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj cistoj ljepoti !”
U ovim se stihovima ocituje doživljaj slobode kao doživljaj ljepote. Sloboda koja je uzrok dubrovackoj slavi, ne može se platiti materjalnim dobrima, ona je u ljudima i u životima.
4. TEZA : ANALIZA DJELA
Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije (dogada se u prirodi, likovi su vile, a motiv je ljubav).
U Dubravci ribar, osim što iskazuje slobodu, on suprostavlja opis Dubrovnika sa Dalmacijom i primorjem:
Dalmacija i primorje Dubrovnik
nesloboda sloboda
nemir mir
siromaštvo bogatstvo
zvjer slavuj
pohlepa cast
licemjerje poštenje
nepravda pravda
“Dubravka” je odraz dubrovacke stvarnosti. Ono se sastoji od tri razina:
1. Pastirska razina - Gundulic ismijava starost koja pokušava narušiti prirodni tok, ljubav mladih i lijepih, kojih u tome sprecava viša sila; velicanje ljepote, mladosti, ljubavi i ismijavanja starosti.
2. Alegorijska razina - Sloboda je božanska, nemjenjiva s nicim. Neslobodan covjek nema ono što je preduvjet da bude covjek. Sloboda je ono što covjek treba imati samim svojim postojanjem. Starac predstavlja jacajucu gradansku klasu. Kroz njegov lik Gundulic progovara o unutarnjim proturjecnostima u samom Dubrovniku. Dubravka je simbol politicke vlasti, a Miljenko oznacava dubrovacku vlastelu.
3. Razina sukoba - sukob izmedu tradicionalnog i novog
5. TEZA : MOJE MIŠLJENJE O DJELU
Mislim da je Ivan Gundulic ovim djelom želio potvrditi slobodu Dubrovnika. On u njemu slavi tu slobodu. Djelo mi se jako svidalo jer je Gundulic s zadovoljstvom slavio tu slobodu, bez da je ono postalo dosadno za citanje, jer je on tu temu prikrio parabolom tj. poredbom dogadaja ali drugim likovima.
DUBRAVKA
Izdavacko poduzece “Mladost”, Zagreb, 1972. godine
1 TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Ivan Gundulic, rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je clan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se iskljucivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku poceli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katolicke obnove. Obavljao je razlicite dužnosti u državnoj upravi, i to kao clan Velikog vijeca, Vijeca umoljenih (senat) i Malog vijeca (vlada).
Književnim radom Gundulic se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenackih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela:
Dubravka (1628) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621) - refleksivna poema, te Osman (1621 - 1638) - ep.
Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuca u književnosti europskog baroka.
Podatke našao : U knjizi “Djela”, Ivana Gundulica, izdavacko poduzece “Mladost”, Zagreb, 1972. godine.
2 TEZA : KRATAK SADRŽAJ DRAME
Radnje ovog djela dogada se u Dubravi na dan svetog Vlaha 4. veljace. Na taj dan se slavi sloboda jednim pradavnim obicajem kojim se najljepša pastirica - Dubravka uda za najljepšeg pastira - Miljenko.
Sve bi bilo dobro kad se u dramu nebi umješali suci, koji su dodjelili Dubravku jednom ružnom Starcu. Taj starac je bio jako bogat pa je potkupio sudce.
Na srecu tada se u dramu upleo i bog Lero koji je Dubravku vratio Miljenku.
3. TEZA : SLOBODA I PIŠĆEVO RODOLJUBLJE
Dubravka zapocinje i završava stihovima o slobodi. Nakon svakog lika skup pjeva jednu od himni o Dubrovniku (slobodi, ljepoti,...). Gundulic kroz lik ribara pokušava otpjevati Dubrovacku slobodu i sve što ide uz nju: pravdu, blagoslov, mir... Ribar u kratkim osmercima, jednom himnom zapocinje “Dubravku”. Takoder i citavo djelo završava himnom slobodi koje izgovara skup:
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj cistoj ljepoti !”
U ovim se stihovima ocituje doživljaj slobode kao doživljaj ljepote. Sloboda koja je uzrok dubrovackoj slavi, ne može se platiti materjalnim dobrima, ona je u ljudima i u životima.
4. TEZA : ANALIZA DJELA
Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije (dogada se u prirodi, likovi su vile, a motiv je ljubav).
U Dubravci ribar, osim što iskazuje slobodu, on suprostavlja opis Dubrovnika sa Dalmacijom i primorjem:
Dalmacija i primorje Dubrovnik
nesloboda sloboda
nemir mir
siromaštvo bogatstvo
zvjer slavuj
pohlepa cast
licemjerje poštenje
nepravda pravda
“Dubravka” je odraz dubrovacke stvarnosti. Ono se sastoji od tri razina:
1. Pastirska razina - Gundulic ismijava starost koja pokušava narušiti prirodni tok, ljubav mladih i lijepih, kojih u tome sprecava viša sila; velicanje ljepote, mladosti, ljubavi i ismijavanja starosti.
2. Alegorijska razina - Sloboda je božanska, nemjenjiva s nicim. Neslobodan covjek nema ono što je preduvjet da bude covjek. Sloboda je ono što covjek treba imati samim svojim postojanjem. Starac predstavlja jacajucu gradansku klasu. Kroz njegov lik Gundulic progovara o unutarnjim proturjecnostima u samom Dubrovniku. Dubravka je simbol politicke vlasti, a Miljenko oznacava dubrovacku vlastelu.
3. Razina sukoba - sukob izmedu tradicionalnog i novog
5. TEZA : MOJE MIŠLJENJE O DJELU
Mislim da je Ivan Gundulic ovim djelom želio potvrditi slobodu Dubrovnika. On u njemu slavi tu slobodu. Djelo mi se jako svidalo jer je Gundulic s zadovoljstvom slavio tu slobodu, bez da je ono postalo dosadno za citanje, jer je on tu temu prikrio parabolom tj. poredbom dogadaja ali drugim likovima.