+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

UKROĆENA GOROPADNICA

WILLIAM SHAKESPEARE


UKROĆENA GOROPADNICA






1. Bilješka o piscu

Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramaticar, roden 1564. godine u Stratford-on-Avonu u Engleskoj. Mnogi tvrde da je najveci dramski stvaratelj svih vremena. Oko 1585. odlazi u London, gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac.
Napisao je 36 drama koje djelimo na:
1. tragedije - Hamlet, Julije Ceza, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Leart, Machetb;
2. komedije - Ukrocena goropadnica, San Ivanjske noci, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnogo vike ni za što;
3. romance - Romeo i Julija, Zimska prica i Oluja;
4. povijesne drame - Kralj John, Richard II., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Richard II. i Henrik VIII.
A 1609. izišli su njegovi Soneti, zbirka od 154 pjesme.
Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz svoje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to samo znaci da svi podaci potjecu iz ljudskoga ponašanja, neovisno o tome gdje i kada covjek živi.
Najcešce upotrebljava teme smrti, zla, ubojstva, ljubavi i odnose medu ljudima (muž - žena, otc - sin, sestra - brat, suprug - supruga).




2. Bilješka o djelu

Radnja Ukrocene goropadnice je uzeta iz neke starije komedije koja je u ono doba bila vrlo popularna. U njoj vidimo pravog Shakespearea, velikog i neusporedivog poznavaoca ljudske duše. Njegovi su likovi puni jake psihologije i pokazuju veliko poznavanje ženske cudi.
U komediji postoje dvije radnje:
- krocenje goropadne Katarine
- prosidba Bjanke.
A povezane su time što se Bjanka ne može da uda prije svoje sestre, koja je goropadna i koja se ne želi udati samo kako bi omogucila slobodno prošenje Bijanke. Radnje se zbivaju u Pisi u Shakespeareovo doba.
To je sasvim realisticna komedija bez fantastike u kojoj ne glume nikakvi vitezovi ni velikaši, nego ljudi iz svakodnevnog života.

3. Uloga prologa

Prije same komedije nalazi se kratki prolog (induction), koji služi kao uvod, ali ne utjece i na samu radnju. Zapravo tu nalazimo pozornicu na pozornicu, jer se u odredenom trenutku u prologu pojavljuju glumci koji ce glumiti komediju Ukrocena goropadica.
U prologu doznajemo da je neki lord, vracajuci se iz lova, naišao na kotlokrpu, gdje na zemlji spava. Željan šale naredi slugama da ga donesu u dvor i obucu u sjajne haljine. Kad se ovaj probudi, sluge ga uvjere, da je ugledan gospodin, koji je mnogo godina bio bolestan. Tada u dvor dolaze glumci, koji prikazuju pred tim preodjevenim kotlokrpom komediju " Ukrocena goropadica.
Ta zamisao, o pozornici na pozornici, nije Shakespereova. Ona ima korjen u jednoj prici iz " Tisucu i jedne noci ", no ona u ovoj komediji nije do kraja izradena. Mi ne znamo što se desilo kotlokrpi nakon što su glumci odglumili komediju. Neki šekspirologi misle da je Shakespir napisao i završetak prologa, ali se ono u prepisivanju izgubilo.










4. Petruccio

Njega ne vode nikakvi idealniji motivi, nego neka težnja za pustolovinama, te želja da se nagleda svijeta i bogato oženi. On prihvaca Katarinino krocenje samo iz pasije i za zabavu, a ne (barem iz pocetka) iz ljubavi. Ipak nam je on simpatican. Valjda zbog svoje srcanosti, neustrašivosti i potpunog uvjerenja, da ce ukrotiti "ženskoga zmaja", kao i duhovitost, i zbog svoga vanrednoga humora i duhovitosti.
Ispod maskom žestoke i tvrde cudi, krije se veseljak i dobar covjek. On te svoje postupke pred Katarinom samo glumi, kako bi joj pokazao da s njime nema šale i kako sve treba da bude po njegovoj volji. No prema samoj Katarini nije nikad žestok, nego postupa prema njoj sa nekom vedrom galanterijom i hinjenom bezazlenošcu te ne ce da shvati nijednu njezinu oštru i pogrdu rijec, nego u svemu vidi samo tobožnju blagost i dobrotu.

5. Katarina

Za nju govore da je "divlja macka", "gadni vrag", i "pakleni davol". Vidi se i razlog tom mišljenju, jer se ona u pocetku ponaša kao razmažena, tvrdoglava i prkosna mlada djevojka.
A zapravo kad malo dublje pogledamo, ona je jaka i samostalna, sa lošim odgojem i tvrdoglavošcu zbog ranog gubitka majke. Ona je znala da žena mora biti prema mužu odana i vjerna, ali joj se to cinilo smješnim, jer su svi muškarci oko nje bili slabici (Baptista, Hortenzijo), a drugih nije poznavala.
Petruccio je u njoj ubio "goropadicu", a pobudio one iskre dobrote i plemenitosti, koje su vec otprije tinjale u njenom srcu, ali dotle nije bilo nikoga, tko bi ih umio razgrnuti i raspiriti.
Petruccio i Katarina ne govore nigdje o svojoj uzajamnoj ljubavi, ali se osjeca, da za vrijeme borbe u njima rada i ucvršcuje. To što je oni ne ce da priznaju, to je kod Petruccija taktika, a u Katarine prkos.

6. Ostali likovi

BIANCA - je mala himbenica i koketa, koja iza svoje nježnosti i bezazlenosti krije želju za gospodovanjem, što vidimo jasno u posljednjem prizoru.
LUCENZIJO - je obican zaljubljeni mladic, bez dubljih psiholoških crta, ali vatren i simpatican. Zaljubljuje se na prvi pogled (kao Romeo) i tako je ocaran, da sve vidi u najljepšoj slici.
HORTENSIO - nije takav idealist, nego više tašt i ogranicen. On je kavalir, ali slabic. Kad vidi, da ne može dobiti Bjanku, prihvati se svoje "udovice", pošto je naucio u Petruccija, kako valja krotiti goropadnu ženu-ali to njemu nije pošlo za rukom.
GREMIJA - nasamaren zadovoljava se sa gozbom
TRANIO - je napola sluga, a napola pouzdanik svoga gospodara, dosta obrazovan i duhovit.
GREMIO i BIONDELLO - sluge i komedijaši, samo je Gremio duhovitiji, živahniji i brbljiviji.
VINCENZIO - miran i prijazan gospodin, ali ga Tranijeve i Biondellove šale naljute.
"UDOVICA" - tvrdoglava i neposlušna žena, na Hortenstijevu žalost jer on nije Petruccio.

7. Zakljucak

Ukrocena goropadnica je jedno od ranijih djela, nastalo oko 1595 godine. To se vidi po gradnji komedije, metrici, mnogim latinskim i talijanskim rijecima i po karakterizaciji lica koja je snažna i konsekventna, ali nije tako oštra i duboka kao u kasnijim djelima.
U ovom se djelu saznaje da je Shakespeare vjerojatno bio u tadašnjoj Italiji. On zna kakva je bila tadašnja Pisa (na glasu s vrlih gradana), da je njihov obicaj da mladencima otac stavlja ruke pred svjedocima te precizno nabrajanje dragocijenih predmeta u Petrucciovoj kuci (koji su bili tipicni u Taljana u to doba.
U Shakespeareovo doba, uspjeh jedne glumacke grupe ovisio je iskljucivo o kvaliteti djela i njegovoj lakoj izvedivosti na pozornici. A ovo je jedno od onih djela koje se najviše prikazivalo, prikazuje se i prikazivat ce se na pozornici, jer je prikladno za nju.
5 Lektire za školu: UKROĆENA GOROPADNICA WILLIAM SHAKESPEARE UKROĆENA GOROPADNICA 1. Bilješka o piscu Wiliam Shakespeare bio je pjesnik i dramaticar, roden 1564. godin...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi