Lyrics has been copied to clipboard!
HOMER:
ILIJADA
O djelu:
Ilijada je karakteristican ep, pjesma dulje pripovijesti u stihovima, u kojoj
se govori o nekoj temi važnoj za zajednicu. Obuhvaca sva sveopca pitanja
i probleme vremena iz kojeg potjece: religiju, socijalne probleme, da li je
covijek smrtan ili nije itd. Ilijada je pisana u karakteristickom heksametru
(stih od šest stopa: 5 daktila i 1 spondej ili trohej). Heksametar kao
relativno dugacki stih bio je prikladan za opsežno i ravnomjerno
pripovijedanje. Sastoji se od 24 ravnomjerna pjevanja. Homer je
slikovitost ostvario: invokacijom: "Srdžbu, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju
sina...", stalnim epitetima koji su karakteristicni za epove: crni junaci, vrli
sini, divan junak..., aliteracijom, asonancom, polisidetonom te
asidetonom. Cijeli je ep pisan u inverziji cime je ostvarena ritmicnost i
dinamicnost stiha. Svaki stih pocinje velikim slovom, rima je isprekidana i
neujednacena što ukazuje na slobodan stih. Najvažnije Homerovo stilsko
sredstvo je hiperbola. Uvelicava osobine junaka približavajuci ih
savršenstvu i nestvarnosti, no moramo uzeti u obzir da narodni
pripovjedaci ne drže do same autenticnosti price vec je pokušavaju
napraviti što zanimljivijom. Ilijada se istice uzvišenim i svecanim tonom,
pomalo kao himna ratnih dogadaja.
Tema:
U Ilijadi prevladavaju stalni motivi i teme: slike junackih gozbi, prizori
borbi i junacke smotre vojske. Temeljni motiv je srdžba tesalskog kralja
Ahileja i njegova svada sa kraljem Agamemnonom.
Kratki sadržaj:
Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaca
zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio izmedu Troje i
Grcke zato što je trojanski kraljevic Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja
Meneleja i opljackao kraljevsko blago. Radnja pocinje odbijanjem grckog
kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom sveceniku, na što
se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i
ostalih grckih uglednika Agamemnon pristane vratiti kcer ocu, no sebi
zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu. Tu pocinje prava radnja epa.
Ahilej se rasrdi, povuce iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da
oduzme grcima ratnu srecu kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega.
Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na celu sa Hektorom nanijeli
grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obecava
veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade
vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U
bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to cuje Ahilej obuze ga veliki
bijes, te se odluci osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac
djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoc božice Atene. Danima poslije Ahilej
mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke
ljubeci Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prode ga
srdžba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada završava pokapanjem Patrokla.
Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne
podatke o vojnicima i bojištima cime zapravo smiruje i usporava radnju.
Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je
onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajuci da odlazi u smrt
i da ih više nikad nece vidjeti. Opisujuci ratne dogadaje i prikazujuci
brojne žrtve, Homer nema odredenu naklonost ni prema jednoj strani vec
prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i
okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže
sjaj grckih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoce o
pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih dogadaja.
Analiza likova:
Homer se koristi velikim brojem likova no u središte zbivanja stavlja
grckog junaka Ahileja. Ahilej je mlad covjek divne vanjštine i velike
hrabrosti. Svojom izuzetnom vještinom istice se kao najbolji grcki vojnik,
samom svojom pojavom utjeruje strah neprijateljima. Pošten je i odlikuje
se cvrstim i dobrim karakterom, no njegova slabost leži u nemoci da
svlada žestinu vlastitih emocija. Ide prema smrti i razocarenju, da bi kroz
to iskustvo spoznao cjelinu i smisao ljudske egzistencija na samom kraju
epa.
Kao nekakva suprotnost njemu, javlja se trojanski junak Hektor koji se
bori za domoljubne ciljeve i povodi patriotskim osjecajima cak žrtvujuci
svoj život, dok se Ahilej povodi za osobnim osjecajima bijesa i srdžbe.
Uz smrtnike, važnu ulogu u Homerovom spjevu imaju i bogovi.
Opisuje ih kao bica u ljudskom obliku sa nadnaravnim mocima,
ali ljudskim karakterom, tako da se i oni povode za osobnim osjecajima
i ciljevima miješajuci se u rat. No to miješanje Homer ne prikazuje kao
neku nadprirodnu silu, dapace kao nešto logicno. Božansko djelovanje ne
prekida tijek radnje cudesnim obratima dogadaja, vec pridonosi njenom
razvoju.
ILIJADA
O djelu:
Ilijada je karakteristican ep, pjesma dulje pripovijesti u stihovima, u kojoj
se govori o nekoj temi važnoj za zajednicu. Obuhvaca sva sveopca pitanja
i probleme vremena iz kojeg potjece: religiju, socijalne probleme, da li je
covijek smrtan ili nije itd. Ilijada je pisana u karakteristickom heksametru
(stih od šest stopa: 5 daktila i 1 spondej ili trohej). Heksametar kao
relativno dugacki stih bio je prikladan za opsežno i ravnomjerno
pripovijedanje. Sastoji se od 24 ravnomjerna pjevanja. Homer je
slikovitost ostvario: invokacijom: "Srdžbu, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju
sina...", stalnim epitetima koji su karakteristicni za epove: crni junaci, vrli
sini, divan junak..., aliteracijom, asonancom, polisidetonom te
asidetonom. Cijeli je ep pisan u inverziji cime je ostvarena ritmicnost i
dinamicnost stiha. Svaki stih pocinje velikim slovom, rima je isprekidana i
neujednacena što ukazuje na slobodan stih. Najvažnije Homerovo stilsko
sredstvo je hiperbola. Uvelicava osobine junaka približavajuci ih
savršenstvu i nestvarnosti, no moramo uzeti u obzir da narodni
pripovjedaci ne drže do same autenticnosti price vec je pokušavaju
napraviti što zanimljivijom. Ilijada se istice uzvišenim i svecanim tonom,
pomalo kao himna ratnih dogadaja.
Tema:
U Ilijadi prevladavaju stalni motivi i teme: slike junackih gozbi, prizori
borbi i junacke smotre vojske. Temeljni motiv je srdžba tesalskog kralja
Ahileja i njegova svada sa kraljem Agamemnonom.
Kratki sadržaj:
Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaca
zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio izmedu Troje i
Grcke zato što je trojanski kraljevic Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja
Meneleja i opljackao kraljevsko blago. Radnja pocinje odbijanjem grckog
kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom sveceniku, na što
se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i
ostalih grckih uglednika Agamemnon pristane vratiti kcer ocu, no sebi
zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu. Tu pocinje prava radnja epa.
Ahilej se rasrdi, povuce iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da
oduzme grcima ratnu srecu kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega.
Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na celu sa Hektorom nanijeli
grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obecava
veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade
vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U
bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to cuje Ahilej obuze ga veliki
bijes, te se odluci osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac
djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoc božice Atene. Danima poslije Ahilej
mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke
ljubeci Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prode ga
srdžba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada završava pokapanjem Patrokla.
Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne
podatke o vojnicima i bojištima cime zapravo smiruje i usporava radnju.
Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je
onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajuci da odlazi u smrt
i da ih više nikad nece vidjeti. Opisujuci ratne dogadaje i prikazujuci
brojne žrtve, Homer nema odredenu naklonost ni prema jednoj strani vec
prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i
okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže
sjaj grckih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoce o
pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih dogadaja.
Analiza likova:
Homer se koristi velikim brojem likova no u središte zbivanja stavlja
grckog junaka Ahileja. Ahilej je mlad covjek divne vanjštine i velike
hrabrosti. Svojom izuzetnom vještinom istice se kao najbolji grcki vojnik,
samom svojom pojavom utjeruje strah neprijateljima. Pošten je i odlikuje
se cvrstim i dobrim karakterom, no njegova slabost leži u nemoci da
svlada žestinu vlastitih emocija. Ide prema smrti i razocarenju, da bi kroz
to iskustvo spoznao cjelinu i smisao ljudske egzistencija na samom kraju
epa.
Kao nekakva suprotnost njemu, javlja se trojanski junak Hektor koji se
bori za domoljubne ciljeve i povodi patriotskim osjecajima cak žrtvujuci
svoj život, dok se Ahilej povodi za osobnim osjecajima bijesa i srdžbe.
Uz smrtnike, važnu ulogu u Homerovom spjevu imaju i bogovi.
Opisuje ih kao bica u ljudskom obliku sa nadnaravnim mocima,
ali ljudskim karakterom, tako da se i oni povode za osobnim osjecajima
i ciljevima miješajuci se u rat. No to miješanje Homer ne prikazuje kao
neku nadprirodnu silu, dapace kao nešto logicno. Božansko djelovanje ne
prekida tijek radnje cudesnim obratima dogadaja, vec pridonosi njenom
razvoju.