Lyrics has been copied to clipboard!
Dostojevski - ZLOCIN I KAZNA
O KNJIZI:
PREVEO: Iso Velikanovic
PRIREDIO: Jakša Kušan
IZDAVAC: ITRO ''Naprijed'', Zagreb, 1983.
ZA IZDAVACA: Antun Žvan
ŽIVOTOPIS:
Fjodor Mihajlovic Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac i, uz Tolstoja, najveci predstavnik ruskog realizma. Presudnu je ulogu u njegovu životu i stvaranju imalo sudjelovanje u utopijsko-socijalistickom kružoku Petraševskoga, zbog cega je 1849. bio osuden na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir, gdje je proveo deset godina.
Dok je na pocetku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman ''Bijedni ljudi'', 1846.), nakon povratka s robije (koju je opisao u ''Zapisima iz mrtvog doma'', 1861.) ne samo da napušta, vec i osuduje revolucionarnu djelatnost (roman ''Demoni'', 1871.-1872.) te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo.
Glavna su mu djela romani: ''Poniženi i uvrijedeni'', ''Zlocin i kazna'', ''Idiot'' te ''Braca Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
MJESTO RADNJE: Rusija
VRIJEME RADNJE: 19. st.
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: izvanredna jasnoca, nervozan hihot, zgodan cas, gnjevni smiješak, sitne ocice, , casovito zaprepaštenje
- usporedbe: kao batina, kao macka s mišem, kao da nikoga ne vidi, kao šecer, kao pasja rulja
- metafora: ''Ja sam uskrsnuce i život''
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
likovi: Raskoljnjikov, Sonja, Razumihin, Dunja, Marmeladov, Puljherija, Lužin, Katerina Ivanovna...
RASKOLJNJIKOV:
Lijep i stasit, bivši student prava, koji živi u maloj tijesnoj sobici. Svoju unutrašnju borbu potpiruje mišlju kako bi jedan život mogao spasiti tisuce bijede. Nakon ubojstva ga hvata strah, jeza, izgubljen je i uplašen. Na kraju djela nalazi davno izgubljeni spokoj.
SONJA:
Prostitutka cistog srca, stidljiva, plaha. Ona je religiozna kršcanka te bez prigovora trpi ocito još vecu bijedu od Raskoljnjikova.
KRATAK SADRŽAJ:
Glavni je junak romana siromašan student prava Rodion Raskoljnjikov.
Raskoljnjikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju ce ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice, cijim bi se novcem moglo usreciti barem sto ljudi i cijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, ukljucujuci i njenu sestru Lizavetu koju Aljona muci i iskorištava.
Raskoljnjikova zaticemo u pocetku romana u rascjepu izmedu jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogucnošcu da se ta ideja uopce rodila u njegovoj glavi. Raskoljnjikov pomno razraduje i provjerava plan, iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnjikova u zlocin: dobiva majcino pismo, razgovara u krcmi s Marmeladovim, susrecu Sonju, doznaje da ce lihvarica biti sama oko sedam sati. Majcino pismo puno je nemocne pomirenosti sa životom: sestra Dunja, da bi se spasila sramne i ponižavajuce guvernantske službe kod razvratnika, obecala je ruku bogatom Lužinu, koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Mati se nada da ce tako materijalno pomoci sinu jer je sestra, vezana obvezom vracanja za Rodionovo školovanje posudenog novca, strpljivo podnosila teror Svidrigajlova.
Raskoljnjikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Teško opterecen time u krcmi susrece Marmeladova, propalog alkoholicara koji utapa tugu picem kupljenim novcem koji zaraduje starija kci Sonja prostituirajuci se. Raskoljnjikov upoznaje obitelj Marmeladovih, cija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Najveci je stradalnik Sonja, ali ona im pruža najvece nade. Ostat ce moralno cista uz sva zla koja je zadese u životu. Raskoljnjikov gotovo podsvjesno donosi odluku, pada u san ispunjen košmarima. Kao da je upravljan necim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Nepredvidenu okolnost, prisustvo Lizavete, rješava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljackan novac skriva pod kamen ne brojeci ga. Vraca se u stan i pada u groznicu.
Pocinje mucna psihološka drama: borba sa savješcu koju vodi Raskoljnjikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovicem koji oko Raskoljnjikova steže “psihološki obruc”. Pronadeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlaže bijeg i amoralnost, a Sonja priznanje, kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. U trenutku kada ga Petrovic gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo pocinio u trenutku pomracene svijesti. Raskoljnjikov se dvoumi i odlazi na mjesto zlocina, razmišlja o rješenju, nagovještava i priznaje ubojstvo. Osjeca neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobrocinstvo djeci Marmeladova, okajavši tako svoj razvratni život, Rodion prijavivši se policiji doživljava procišcenje.
Završetak nas romana izvještava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnjikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnjikov se razboli. Nakon dugog bolovanja vraca se u život procišcen i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru cine se kratke kao tren uz utjehu nadenu u evandelju i Sonjinoj ljubavi.
''... siromaštvo nije sramota, to je istina.''
''Trebalo bi da svaki covjek može nekamo otici.''
''Na sve se privikava podlac.''
''Laž je mila stvar, jer vodi istini.''
''Tko dva zeca vitla, nijednoga ne stiže.''
''Laganje je jedina covjecja privilegija koju nemaju drugi organizmi. Slaži, pa ceš doprijeti do istine! Zato i jesam covjek jer lažem.''
''U koga ima savjesti, neka i pati ako prizna da je pogriješio. To mu i jest kazna...''
''Najlukavijega covjeka treba da zbuniš baš najpriprostijom stvari.''
O KNJIZI:
PREVEO: Iso Velikanovic
PRIREDIO: Jakša Kušan
IZDAVAC: ITRO ''Naprijed'', Zagreb, 1983.
ZA IZDAVACA: Antun Žvan
ŽIVOTOPIS:
Fjodor Mihajlovic Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac i, uz Tolstoja, najveci predstavnik ruskog realizma. Presudnu je ulogu u njegovu životu i stvaranju imalo sudjelovanje u utopijsko-socijalistickom kružoku Petraševskoga, zbog cega je 1849. bio osuden na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir, gdje je proveo deset godina.
Dok je na pocetku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman ''Bijedni ljudi'', 1846.), nakon povratka s robije (koju je opisao u ''Zapisima iz mrtvog doma'', 1861.) ne samo da napušta, vec i osuduje revolucionarnu djelatnost (roman ''Demoni'', 1871.-1872.) te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo.
Glavna su mu djela romani: ''Poniženi i uvrijedeni'', ''Zlocin i kazna'', ''Idiot'' te ''Braca Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
MJESTO RADNJE: Rusija
VRIJEME RADNJE: 19. st.
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: izvanredna jasnoca, nervozan hihot, zgodan cas, gnjevni smiješak, sitne ocice, , casovito zaprepaštenje
- usporedbe: kao batina, kao macka s mišem, kao da nikoga ne vidi, kao šecer, kao pasja rulja
- metafora: ''Ja sam uskrsnuce i život''
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
likovi: Raskoljnjikov, Sonja, Razumihin, Dunja, Marmeladov, Puljherija, Lužin, Katerina Ivanovna...
RASKOLJNJIKOV:
Lijep i stasit, bivši student prava, koji živi u maloj tijesnoj sobici. Svoju unutrašnju borbu potpiruje mišlju kako bi jedan život mogao spasiti tisuce bijede. Nakon ubojstva ga hvata strah, jeza, izgubljen je i uplašen. Na kraju djela nalazi davno izgubljeni spokoj.
SONJA:
Prostitutka cistog srca, stidljiva, plaha. Ona je religiozna kršcanka te bez prigovora trpi ocito još vecu bijedu od Raskoljnjikova.
KRATAK SADRŽAJ:
Glavni je junak romana siromašan student prava Rodion Raskoljnjikov.
Raskoljnjikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju ce ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice, cijim bi se novcem moglo usreciti barem sto ljudi i cijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, ukljucujuci i njenu sestru Lizavetu koju Aljona muci i iskorištava.
Raskoljnjikova zaticemo u pocetku romana u rascjepu izmedu jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogucnošcu da se ta ideja uopce rodila u njegovoj glavi. Raskoljnjikov pomno razraduje i provjerava plan, iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnjikova u zlocin: dobiva majcino pismo, razgovara u krcmi s Marmeladovim, susrecu Sonju, doznaje da ce lihvarica biti sama oko sedam sati. Majcino pismo puno je nemocne pomirenosti sa životom: sestra Dunja, da bi se spasila sramne i ponižavajuce guvernantske službe kod razvratnika, obecala je ruku bogatom Lužinu, koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Mati se nada da ce tako materijalno pomoci sinu jer je sestra, vezana obvezom vracanja za Rodionovo školovanje posudenog novca, strpljivo podnosila teror Svidrigajlova.
Raskoljnjikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Teško opterecen time u krcmi susrece Marmeladova, propalog alkoholicara koji utapa tugu picem kupljenim novcem koji zaraduje starija kci Sonja prostituirajuci se. Raskoljnjikov upoznaje obitelj Marmeladovih, cija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Najveci je stradalnik Sonja, ali ona im pruža najvece nade. Ostat ce moralno cista uz sva zla koja je zadese u životu. Raskoljnjikov gotovo podsvjesno donosi odluku, pada u san ispunjen košmarima. Kao da je upravljan necim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Nepredvidenu okolnost, prisustvo Lizavete, rješava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljackan novac skriva pod kamen ne brojeci ga. Vraca se u stan i pada u groznicu.
Pocinje mucna psihološka drama: borba sa savješcu koju vodi Raskoljnjikov i borba s istražiteljem Poefirijem Petrovicem koji oko Raskoljnjikova steže “psihološki obruc”. Pronadeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlaže bijeg i amoralnost, a Sonja priznanje, kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. U trenutku kada ga Petrovic gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo pocinio u trenutku pomracene svijesti. Raskoljnjikov se dvoumi i odlazi na mjesto zlocina, razmišlja o rješenju, nagovještava i priznaje ubojstvo. Osjeca neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobrocinstvo djeci Marmeladova, okajavši tako svoj razvratni život, Rodion prijavivši se policiji doživljava procišcenje.
Završetak nas romana izvještava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnjikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnjikov se razboli. Nakon dugog bolovanja vraca se u život procišcen i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru cine se kratke kao tren uz utjehu nadenu u evandelju i Sonjinoj ljubavi.
''... siromaštvo nije sramota, to je istina.''
''Trebalo bi da svaki covjek može nekamo otici.''
''Na sve se privikava podlac.''
''Laž je mila stvar, jer vodi istini.''
''Tko dva zeca vitla, nijednoga ne stiže.''
''Laganje je jedina covjecja privilegija koju nemaju drugi organizmi. Slaži, pa ceš doprijeti do istine! Zato i jesam covjek jer lažem.''
''U koga ima savjesti, neka i pati ako prizna da je pogriješio. To mu i jest kazna...''
''Najlukavijega covjeka treba da zbuniš baš najpriprostijom stvari.''