+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

VUCI

VUCI

Ime pisca: Milutin Cihlar Nehajev
Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. godine u Senju, a umro 1931.g. u Zagrebu. Bio je veliki poznavatelj europske književnosti. Svoje prve uspjehe postigao je pišuci drame: “Prijelom” i “Svjecica”. Kao jedna od najvažnijih i najizrazitijih licnosti hrvatske moderne napisao je novelu “Veliki grad” . U svojim posljednjim goinama života napisao je vrlo zapažen roman “Vuci”. To je prvi hrvatski roman koji govori o bujnoj hrvatskoj prošlosti.
Mjesto radnje: Hrvatska, Ugarska, Venecija, Njemacka
Vrijeme radnje: XVI. stoljece
Tema: Život i smrt velikog hrvatskog domoljuba i vojskovode,kneza Krste Frankopana.
Glavna misao: Ljubav prema rodu, i domu nema granica, za domovinu vriejdi i umrijeti
Likovi: Knez Krsto Frankopan, knez Bernardin Frankopan, kardinal Matej Lang, grofica Apolonija, knez Ivan Karlovic, nadvojvoda Ferdinand, biskup Jožefic , Zuan Antonio Donaldo, ban Ivan Zapolja, grofica Katarina, Marino Lamudo, Evanjelist, ban Petar Bersilavic, kralj Ljudevit II., kraljica Marija, kancelar Salkaj, knez Burgio, Jakob Rainer, Bernardo Rican i dr.
Sadržaj price: Šesnaesto stoljece bilo je vrijeme burnih povijesnih zbivanja na tlu Europe. Njemacka je ratovala s Venecijom, zbog Jadrana i pogranicnog dijela izmedu te dvije države. Ugarska i Hrvatska bile su na strani Njemacke i Karla V., njemackog cara. Austrijski nadvojvoda, Franjo Ferdinand I. želio je Hrvatsko-ugarsku državu pripojiti Austriji i Hasburgovcima. Francuska i njen kralj Franjo I. otvoreno su poktirali s Turcima, koji su bili velika prijetnja kršcanstvu. Na celu turske vojske bio je sultan Selim I.
Zbog svih tih dogadaja, u Ljubljanu ej 1514.g. trebao doci cesar Maksimilijan, da obide svoje cete koje su se borile protiv Mlecana. Tri dana prije u Ljubljanu je došao cesarov doglavnik, kardinal Matej Lang. Za vecerom je saznao da je jedan od cesarovih vojskovoda hrvatski knez Krsto Frankopan, zarobljen i odvezen u Veneciju. To mu je poslije potanko opisala njegova sestra i Frankopanova žena, grofica Apolonija. Kad je došao cesar, grofica je od njega zatražila pomoc. Za to je vrijeme knez Frankopan došao u Veneciju. Zatvoren je u Venecijanskom zatvoru Torreselli, a za cuvara mu je dodjeljen njegov rodak, Zuan Antonijo Dandalo. Torresella zapravo i nije bio zatvor. Frankopan je zatvoren s još dva sužnija, Jakobom Rainerom i Bernardom Ricanom. Otac Krste Frankopana , Bernandin, na sve ga je nacine pokušao izbaviti iz zatvora , ali bezuspješno. Krsti su zatvorenicke dane nastojali olakšati i hercegovacki ban Ivan Košaca, kojega su Turci otjerali s ognjišta, Bernardinov pomocnik Evanjelist i sam Dandolo . Polako je došla i godina 1516. Krsto je još bio zarobljen , a Rainer i Rican su, uz jemcevinu, bili pušteni na uvjetnu slobodu. Bez pravog vojskovode, cesar nije imao vojnih uspjeha,ali nije se ni potrudio izbaviti Krstu iz zatvora. Stari i lukavi Bernardin cak je i razmišljao o savezu s Venecijom da bi oslobodio sina. Venecija je željela savez s Frankopanima zbog opasnosti od Turaka , a Frankopani su ocekivali od Venecije da im pomogne vratiti grad Senj, koji je bio u posjedu Frankopana, kao i drugi djelovi neosvojene Hrvatske od strane Turaka.
Za to vrijeme grofica Apolonija nije znala što da ucini za muža . Zato se 1517.g. plemenita grofica uputilau Veneciju. Tamo se poklonila duždu, a zatim se pridružila Krsti u tamnici. Odbijala je izaci ako ne puste Krstu. Saznavši za te dogadaje, Franjo I, zatražio je oslobadanje Krste . Mletacko vijece desetorice na celu sa starim Marinom Saudom je to odbilom ali je pristalo premjestiti Krstu u francuski zatvor u Milanu. Apolonija zbog bolesti nije mogla poci s njim. Cim je došao u Milano, Krsto je dobio obavjest da je cesar Maksimilijan umro. Još dok je bio u Veneciji sklopljeno je primirje , a Maksimilijan ga nije htio izvuci. Tri mjeseca po dolasku u Milano, Krsto je pobjegao . U Oriveniku se sastao s fratrom Jožeficem i svojim ljudima. Nekoliko dana poslije za Krstom je stigao lijes s Apolonijinim posmrtnim ostacima. U meduvremenu fratar Jožefic je postao senjski biskup, ali u Senju su vladali protivnici Frankopoana, te je Jožefic postao biskup bez biskupije.
Jednog dana na Trsatu su se sastali ban Petar Berislavic, koji je došao iz Budima, knez Ivan Karlovic, Ivan Kožulic, knez Bernardin i knez Ivan Mrsinjski. Njihov sastanak prekinula je vijest da je grupica Turaka, prošavši straže kod Modruša, Senja i Otocca, zapalila grad Bribir. Mjesec dana kasnije, ban Petar Berislavic poginuo je u turskoj zasjedi.
U teškom položaju i opasnosti od Turaka, 1524.g. Krsto je boravio u Rimu, kod pape Hadrijana VI. Ondije je podnio izvještaj o obrani od Turaka, problemima koje ima Hrvatska i o stanju kršcanstva u Hrvatskoj. Papa je obecao da ce slati vojnike i novce u Hrvatsku, jer je i njemu, kao i razumnom dijelu Europe postajalo jasno da ce, ako padne Hrvatska, pasti i Europa. Zadovoljan Krsto je pošao u Hrvatsku.
Godine 1524. u Križevcima je održan sabor slavonskih i hrvatskih plemica, koje je sazvao ban Ivan Karlovic. Na saboru su bili svi plemici osim Ivana Tahija. Sastanku je prisustvovao i papin izaslanik barun Burgio. Papa više nije bio Hadrijan VI., koji je umro, vec Klement. Burgijeva zadaca bila je pomiriti hrvatske knezove i ujediniti ih u borbi protiv Turaka, koji su sada imali novog sultana, Sulejmana II. “Velicanstvenog”. Za pomirbu se zalagao i ban Ivan Karlovic, knez Krbavski. Ban je bio u teškoj situaciji. Izgubio je svoj poslijednji grad Oštrovicu. Zbog toga je Ivan Tahi tražio od ugarskog kralja Ljudevita II. da ga imenuje hrvatskim banom. Na kraju sabora odluceno je da Ivan Karlovic ostane hrvatski ban dok to želi. Krsto Frankopan poslao je Jožefica da izvidi stanje u Budimu. U Budimu se živjelo jako rastrošno, a kralj Ludevit II. bio je krajnje nesposoban. Pod pritiskom knezova Stjepana Vrbecija i Ivana Zapolje, imenovao je Krstu Frankopana hrvatskim banom, a Ivan Karlovic je na to pristao. Krsto nije zbog toga otišao u Budim, vec je otišao u Senj. Tamo je susreo Stjepana Brodarica, i na njegov zahtjev je otišao s njim u Budim , nakon što je saznao da je Jajce pod opsadom. Nekoliko dana poslije, Dandolo je u Veneciji presretan govorio Ivanu Kosaci o blistavoj bitci kod Jajca. Knez Frankopan je sa šest tisuca vojnika oslobodio Jajce . Svima je postalo jasno da je ban Krsto Frankopan najveci vojskovoda svoga vremena.
Ugarska je Krsti obecala Senj ako oslobodi Jajce. No, kad je došao u Budim, Kancelar Salkaj, postolarski sin odbio mu je dati zasluženu nagradu ž. Ljut Krsto je fizicki napao ugarskog kancelara i zbog toga je bio zatvoren. 
To je bila velika sramota za Ugarsku. Nakon što je osloboden prestao je tražiti pomoc ugarske u borbi protiv Turaka i okrenuo se Veneciji, pa i Njemcima.
Stoga je otišao u Augsburg , na sastanak s austrijskim nadvojvodom Ferdinandom, bratom ugarske kraljice Marije. Na sastanku se raspravljalo o vojnoj pomoci njemacke Hrvatskoj, jer se znalo da je Sulejman II. okupljao vojsku od sto tisuca ljudi kod Beograda. Nakon toga Krsto je otišao u Zagreb i tamo poceo okupljati vojsku. Kad ju je skupio, poveo je vojsku prema Sisku. Na putu je saznao da je Hrvatsko-ugarska vojska katastrofalno uništena na Mohackom polju. Kralj Ludevit utopio se u rijeci, a kraljica marija pobjegla je nadvojvodi Ferdinandu. Sada je Hrvatsko-ugarska država bila bez vlasti, a Krsto je bio na celu svoje, hrvatske i frankopanske vojske. Nakon Ljudovitove smrti u Hrvatskoj sus e stvorile dvije stranke. Jedna je bila njemacka u kojoj su bili Ivan Karlovic, Petar Zrinski i mnogi drugi, koji su htijeli nadvojvodu Ferdinanda za kralja ugarske. I s druge strane, Krsto Frankopan, Ivan Banic, Ivan tahi i drugi knezovi i gospoda, željeli su ceškog kralja Ivana za Hrvatsko-ugarskog kralja. Postalo je jasno da ce izmedu te dvije stranke doci do sukoba. U meduvremenu, Krsto se u Velikoj oženio za Katarinu, u koju je bio zaljubljen. Kratko su bili zajedno. Krsto je morao poci u bitku. Ferdinanove cete cekale su ga kod Varaždina.
Bitka je zapocela jednog jutra. Krsto je imao vojsku sastavljenu od seljaka i kmetova. Junacki se borio, ali nije preživio. Topovska kugla pogodila ga je u trbuh i jedan od najvecih vojskovoda koje je Hrvatska imala, knez Krsto Frankopan, poginuo je, onako kao je to želio, u boju. Knez Krsto pokopan je, ostavljen od svih, osim od Katarine u blizini Koprivnice. nakon te bitke, potucen je i Ivan Zapolja, Krstin prijatelj.
Prošle su dvije godine. Ferdinand se okrenuo Budimu i Hrvatska je pala pod vlast Hasburgovaca. Knezu Bernardinu se pomutio um. Morao je s Katarinom pobjeci iz Modruša i otici u Grobnik. Na taj nacin, svedena na “ostatke ostataka”, Hrvatska je nekad mocna kraljevina, pala pod vlast Habsburške Monarhije i izgubila svog velikog junaka, “strašnog” kneza Krstu Frankopana.
________________________________________________________________________
5 Lektire za školu: VUCI VUCI Ime pisca: Milutin Cihlar Nehajev Bilješka o piscu: Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. godine u Senju, a umro 1931.g. u Zagrebu. Bio...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi