Lyrics has been copied to clipboard!
VJENCESLAV NOVAK:
U GLIB
Bilješke o piscu:
Vjencelav Novak (1859. – 1905). Bio je mlad, ali i plodonosan pisac.
Sa 23 godine napravio je svoje prvo djelo - pripovijest “Maca”, a njegov
posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. Roden u Senju. Širinom podrucja
koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrvatske pripovjedace
svog doba, u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec i raznolikost
hrvatskog života. U svojim je romanima i pripovijestima zahvatio cetiri
podrucja: grad Senj u svojoj prošlosti i u svome vremenu, Podgorje,
hrvatsko gradanstvo i malogradanstvo, Proletarij. Bio je prvi hrvatski
pripovjedac koji je u kniževnim djelima sustavno iznosio pojave
socijalizma u Hrvatskoj i pokušao ukazati na goruca društvena pitanja.
No on je otišao i mnogo dalje. U svojim je djelima “ulazio” u svijet
sirotinje, ucenika, prosjaka, izganika i beskucnika.
Cjeloukupni Novakov književni rad, bez obzira na podrucja iz kojih je
uzeta grada pojedinih pripovijesti, ima izrazito socijalno znacenje.
Vrsta djela:
Socijalna pripovijetka
Mjesto radnje:
Zagreb
Vrijeme radnje:
Krajem 19 st.
Tema:
Odnos siromašnih i bogatih
Ideja:
“Bogat covjek ne smije uzeti ono što je namijenjeno siromahu.”
Jezik i stil:
Djelo obiluje dijalozima, personifikacijama, epitetima, kontrastima.
Kratki sadržaj:
Uvod
Upoznajemo lik Artura, bogataša koji dobiva stipendiju i potporu,
te siromaha Jakova koji se bori za život i dobivanje stipendije mu je sve.
Zaplet
Jakovov dolazak i upoznavanje sa svojim možda buducim cimerom
(sve je ovisilo o stipendiji), odlazak u dekanat da vidi je li dobio stipendiju.
Vrhunac
Saznanje da Jakov nije dobio stipendiju, odlazi u neki obližnji kafic,
odlazak kuci i dolazak Artura kod njega, Pavliceviceva “jezikova” juha.
Rasplet
Artura grize savjest te obecava da ce pokušati nešto napraviti,
piše pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju, odgovor oca na pismo
jedan je od zakljucaka na djelo.
Dojam o djelu:
Djelo može emotivno djelovati na svakoga, a kamoli ne na neko
osjecajnog poput mene. Pisac je u ovom djelu odlicno prikazao razliku
izmedu siromašnih i bogatih na primjeru bogatijeg i manje talentiranog te
siromašnijeg i puno više talentiranog ucenika. Bogatiji “uzima” stipendiju
siromašnijem. Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde i to je razlog
zašto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Takve stvari se dogadaju
i dan danas, kako se onda ne bi dogadale i prije 100 godina. To je sve
nepravda koju treba ispraviti.
U GLIB
Bilješke o piscu:
Vjencelav Novak (1859. – 1905). Bio je mlad, ali i plodonosan pisac.
Sa 23 godine napravio je svoje prvo djelo - pripovijest “Maca”, a njegov
posljednji roman je bio “Tito Dorcic”. Roden u Senju. Širinom podrucja
koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrvatske pripovjedace
svog doba, u svojim opisima nije samo opisivao zavicaj vec i raznolikost
hrvatskog života. U svojim je romanima i pripovijestima zahvatio cetiri
podrucja: grad Senj u svojoj prošlosti i u svome vremenu, Podgorje,
hrvatsko gradanstvo i malogradanstvo, Proletarij. Bio je prvi hrvatski
pripovjedac koji je u kniževnim djelima sustavno iznosio pojave
socijalizma u Hrvatskoj i pokušao ukazati na goruca društvena pitanja.
No on je otišao i mnogo dalje. U svojim je djelima “ulazio” u svijet
sirotinje, ucenika, prosjaka, izganika i beskucnika.
Cjeloukupni Novakov književni rad, bez obzira na podrucja iz kojih je
uzeta grada pojedinih pripovijesti, ima izrazito socijalno znacenje.
Vrsta djela:
Socijalna pripovijetka
Mjesto radnje:
Zagreb
Vrijeme radnje:
Krajem 19 st.
Tema:
Odnos siromašnih i bogatih
Ideja:
“Bogat covjek ne smije uzeti ono što je namijenjeno siromahu.”
Jezik i stil:
Djelo obiluje dijalozima, personifikacijama, epitetima, kontrastima.
Kratki sadržaj:
Uvod
Upoznajemo lik Artura, bogataša koji dobiva stipendiju i potporu,
te siromaha Jakova koji se bori za život i dobivanje stipendije mu je sve.
Zaplet
Jakovov dolazak i upoznavanje sa svojim možda buducim cimerom
(sve je ovisilo o stipendiji), odlazak u dekanat da vidi je li dobio stipendiju.
Vrhunac
Saznanje da Jakov nije dobio stipendiju, odlazi u neki obližnji kafic,
odlazak kuci i dolazak Artura kod njega, Pavliceviceva “jezikova” juha.
Rasplet
Artura grize savjest te obecava da ce pokušati nešto napraviti,
piše pismo ocu da nece prihvatiti stipendiju, odgovor oca na pismo
jedan je od zakljucaka na djelo.
Dojam o djelu:
Djelo može emotivno djelovati na svakoga, a kamoli ne na neko
osjecajnog poput mene. Pisac je u ovom djelu odlicno prikazao razliku
izmedu siromašnih i bogatih na primjeru bogatijeg i manje talentiranog te
siromašnijeg i puno više talentiranog ucenika. Bogatiji “uzima” stipendiju
siromašnijem. Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde i to je razlog
zašto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Takve stvari se dogadaju
i dan danas, kako se onda ne bi dogadale i prije 100 godina. To je sve
nepravda koju treba ispraviti.