Lyrics has been copied to clipboard!
Ivan Mažuranic
SMRT SMAIL-AGE CENGIJIĆA
O PISCU: Ivan Ma?uranic ( roden 11. kolovoza 1814. ) u Novome u Hrvatskom Primorju ? u kraju, gdje je jo? punim ?ivotom ?ivjela narodna pjesma, i gdje su mnogi znali napamet stihove Andrije Kacica Mio?ica ? propjevao je vec kao gimnazijalac u Rijeci, izraziv?i u desetercima svoju ?alost za rodnim mjestom i svoje sjecanje na nj ( Vinodolski dolce, da si zdravo). Ali tek 1835. godine kad je u Zagrebu stao izlaziti knji?evni list Danica, poceo je sustavnije pisati, postav?i ubrzo najizrazitijim pjesnikom prve faze ilirizma. Bio je tada jo? u Suboti?tu u Mad?arskoj, kamo je, nakon dovr?ene gimnazije, bio po?ao da uci filozofiju i da se usavr?i u mad?arskom jeziku. Ostaviv?i Suboti?te, do?ao je 1836. godine u Zagreb, gdje je dovr?io filozofiju i pravo.
Ma?uranic je bio potomak porodice, koja se u vrijeme uskockih ratova doselila u Hrvatsko Primorje iz ju?nih krajeva. Njegovi su preci u Novome bili ne?to imucniji seljaci, ?iveci od zemljoradnje i vinogradarstva, a baveci se usto i razlicitim zanatima, za domace potrebe. Imao je vi?e brace, od kojih je stariji, Antun, polazio ?kole, i bio mu neke vrste pokrovitelj i vodic. Najmladi mu brat, Matija, autodidakt, ?ivio je kao gradevni poduzetnik u razlicitim krajevima svijeta.
Ivan Ma?uranic svr?io je tri razreda osnovne ?kole u rodnome mjestu-na njemackom jeziku, jer je tada Hrvatsko Primorje bilo sastavni dio tzv. Ilirskih kraljevina, kojima su upravljali izravno iz Beca. Zatim je po?ao u gimnaziju u Rijeci.
Kao siroma?an ucenik ?ivio je uglavnom od instrukcija. Vec u Rijeci naucio je latinski, talijanski i mad?arski jezik, a usto je ucio francuski, engleski i slavenske jezike. Svr?iv?i ?kole, bio je godinu dana suplenat na zagrebackoj gimnaziji, a zatim je pre?ao u Karlovac, gdje je postao tzv. sirotinjski staratelj i odvjetnik. 1848. godine kad je feudalizam skr?en i u Austriji, te su i neplemici dobili politicka prava, dao se i on u politiku. Te je godine izabran za narodnog zastupnika u hrvatskom saboru. Brzo se uspinjao u karijeri.
1868. godine uspostavljena je tzv. Ugarsko-hrvatska nagodba protiv koje se Ma?uranic borio. Kad je revidirana , postao je banom. Pod njegovom je upravom u Hrvatskoj uredeno osnovno i srednje ?kolstvo, osnovano sveucili?te, organizirana administracija. Medutim, protiv njega su se dizali radikalniji hrvatski politicari, predbacujuci mu mlakost i popustljivost. Napustiv?i polo?aj bana, pre?ao je u opoziciju. Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine.
Izlazak Gajeve ŤDaniceť pozdravio je odom Primorac Ť Danici Ť. Daljnji va?niji stihovi su mu u pjesmi Vjekovi Ilirije, a prvo knji?evno priznanje stekao je nadopuniv?i XIV. I XV. pjevanje Gunduliceva Osmana.
Najzaslu?niju pjesnicku slavu postigao je spjevom Smrt Smail ? age Cengica, objavljenim prvi put u casopisu Ť Iskrať 1846. godine u Zagrebu.
2. Izaberi jedno od pjevanja i odredi im:
- Agovanje
- TEMA: krvnicko agovanje Smail-age
- MJESTO RADNJE: Stolac ? kula Smail-age ( Hercegovina )
- OSNOVNA MISAO: Kada vjerujemo u pravdu i Boga, tada vjerujemo i u to da ce doci kraj svakome nasilju, da ce svako nasilje biti skr?eno
- VRIJEME RADNJE : 16. stoljece
- OSOBINE LIKOVA:
SMAIL-AGA
- bezosjecajan
- surov
- u du?i kukavica
- ljut ?to njegovi zarobljenici umiru ponosni i s vjerom u Boga
- krvolocan
- divi se svojoj moci
- utjeruje harac
SMAIL-AGINE SLUGE:
- boje se Smail-age
- slijepo slu?aju naredenja Smail-age
- ne mogu vjerovati da ljudi mogu umirati u stra?nim mukama a da pri tome ne ispu?taju ni jauka
- boje se Crnogoraca koji umiru ponosno- boje se njihove osvete
CRNOGORCI
- umiru sa vjerom u Boga
- hrabro idu u smrt ne ispu?tajuci ni jauka
- ne boje se Smail-age
DURAK
- starac moli milost za Crnogorce
- umire ponosno, ne boji se smrti
NOVAK
- Durakov sin koji voli svoga oca
- Ne trpi ubijanja Smail-age
- Moli milost za svog oca
- Osvetoljubiv
- ELEMENTI FABULE
Smail-aga poziva svoje sluge
Nareduje slugama da pobiju Brdane
Brdani umiru dostojanstveno bez jauka
Smail-aga nareduje slugama da ubiju starca Duraka
Novica moli milost za svog oca
- KRATAK SADR?AJ
Turski plemic Smail-aga, poziva svoje sluge i nareduje im da dovedu Brdane ( Crnogorce ), skupinu crnogorskih mladica koji su bili njegovi zarobljenici. Odlucio ih je ubiti i na taj nacin pokazati svoju velicinu. Starac Durak moli Smail-agu da im po?tedi ?ivote, ali okrutni aga to odbija. Njegove sluge ubijaju mladice, nabijajuci ih na kolac. Medutim, Crnogorci su ponosni i imaju vjeru u Boga, pa umiru bez ijednog jauka. Smail-aga ne mo?e vjerovati da ljudi mogu umirati tako hrabro i to ga pomalo pla?i. Nakon ?to je ubio mladice naredio je slugama da objese starca Duraka, iako njegov sin Novica, agin vojnik, moli milost za svoga oca. Smail-aga nema milosti i ubija starca Duraka.
3. Analiziraj:
- Smail-agu
- Crnogorce
- Turke
Smail-aga je silni turski ratnik, koji je veoma krvolocan i u?iva ubijajuci nevine i bespomocne ljude. Svoje zarobljenike muci necuvenim mukama, da bi ih zatra?io i iz njih izvukao ?to veci harac. Medutim, on je u du?i kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mucenjem drugih ljudi. Njegovi sluge Turci, takoder u?ivaju u zvjerskim mucenjima zarobljenih kr?cana. Vole ?ivjeti lagodnim ?ivotom, razvratni su i novac im predstavlja najvece zadovoljstvo. Da bi ?ivjeli takvim nacinom ?ivota, spremni su raditi sve i sva?ta nevinom narodu, samo kako bi ugodili Smail-agi, koji im takav ?ivot omogucava.
S druge strane , Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja ni?ta znacajno, njima je va?nija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispu?tajuci ni jednog jauka, iako umiru u stra?nim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati, mora biti skr?eno.
4. Prika?i svojim rijecima simboliku kobi
Smail-aga je godinama mucio i ubijao nevini narod. Imao je svu moc u svojim rukama, i upla?ene sluge koje su ovisile o njemu, pa su izvr?avale sve njegove zapovijedi. Pona?ajuci se nadmocno i zapovijedajuci sa svog prijestolja, izgledao je velik i mocan, u svoj svojoj blistavoj i bogatoj opremi.
Kada je aga umro svu njegovu opremu uzeo je nekakav plahi Turcin, koji u njoj nije izgledao ni upola tako stra?no, veliko i mocno kao zli aga.
Velicina covjeka nije u njegovoj odori, bogatstvu i u tome ?to ce ga se netko sjecati po zlim djelima. Kada ljudi umru, svi izgledaju jednako, samo ?to neke, skromne i dobre ljude pamtimo po njihovim dobrim djelima, po dobrim stvarima koje su napravili u ?ivotu i tada ih ucinimo jo? vecima nego ?to su bili za ?ivota. Ljude koji su za ?ivota bili veliki i mocni, a cinili zlo drugim ljudima, poku?avamo zaboraviti ?to prije i mo?da tek nakon njihove smrti shvacamo koliko su jadni, mali i beskorisni.
Osobni dojam:
Djelo mi se veoma svidjelo, jer je jako poucno. Divim se narodu koji se hrabro bori protiv tudinske vlasti i tlacitelja. Divim se narodu u kojega je tako duboko usadena vjera u Boga, vjera u pravdu, narodu koji bez ijednog krika trpi zvjerska mucenja i vjeruje da ce nepravda jednog dana nestati i da ce se oni ponovo domoci svoje slobode.
Ne mogu vjerovati da na svijetu postoje bolesni ljudski umovi kao ?to je Smail-aga, ljudi koji mogu u?ivati u zvjerskim mucenjima nedu?nih ljudi.
Dru?tvene prilike onog vremena:
U vrijeme kada se radnja dogada, u Ť zemlji hercegovackoj Ť su vladali krvolocni i okrutni Turci. Stalno su se sukobljavali sa kr?canima, i nisu priznavali ni jednu vjeru osim svoje, muslimanske. Obican narod su zarobljavali, ako bi ovi odbijali placati poreze i tada bi ih ubijali na najsuroviji nacin. Narod nije imao novaca i sve te?e su mogli podmirivali svoje obaveze prema Turcima. Zbog toga su se digli na ustanak, kako bi se oslobodili krvave vladavine Turaka.
Tader aga: Ť More, sluge,
Crce raja, crce harac, sluge;
Vec vi hajte uskrisite raju,
Ne bi li mi izbavili harac. ť
Bijesan aga, neman ru?na,
Ť Harac, rajo, harac! Ť rice
ŤHarac, harac, il jo? gore biceť
Ť Hljeba, hljeba , gospodaru!
Ne vidjesmo davno hljeba !ť
Pjesnikov stil:
Pjesnicke slike:
a) vizuelne
- na nogah im te?ke negve
- na rukah lisicine
- rijekom krvca poljem tece
- gvo?da, konop, no?e
- palu, oganj, kolac grozni
-
b) akusticne
- placuc pjeva
- placuc place
- Krcnu kolac
-
-
Izra?ajna sredstva:
a) epiteti
- zlatno odijelo
- okovana sablja
- britka sablja
- tamne oci
- zvijezde sjajne
-
b) onomatopeja
- pi?ti
- cici
- hripi
c) metafora
- svakom momku o?tar kolac daje ?smrt, ubijanje
- studen kamen prima ?ivot ? smrt
- mrijet mu se ne ce , a jest ne?to ?to ga naprijed krece ? ?elja za osvetom
d) personifikacija
- noc je vani slijepa, gluha
- mrak se gusti
- zadrhta?e ta vje?ala tanka
- gola nevesela du?a
- zrolar krst se smije
-
e) usporedba
- vec ko tajni glas duhova
- riknu aga ko bik ljuti
f) arhaizmi
- d?elat ? krvnik
- jatagan ? veliki no?
- mejdan ? dvoboj
- arslan ? lav
- cuh ? dah, povjetarac
g) kontrast
- malena je, ali hrabra
- sunce zade, a mjesec izade
- zadrhta?e ta vje?ala tanka-al nepisnu Crnogorcad mlada
h) gradacija
- hljeba, hljeba, gospodaru!
- Ne vidjesmo davno hljeba!
i) Mudre izreke:
- Boj se onog tko je vikCo
- Bez golema mrijet jada
SMRT SMAIL-AGE CENGIJIĆA
O PISCU: Ivan Ma?uranic ( roden 11. kolovoza 1814. ) u Novome u Hrvatskom Primorju ? u kraju, gdje je jo? punim ?ivotom ?ivjela narodna pjesma, i gdje su mnogi znali napamet stihove Andrije Kacica Mio?ica ? propjevao je vec kao gimnazijalac u Rijeci, izraziv?i u desetercima svoju ?alost za rodnim mjestom i svoje sjecanje na nj ( Vinodolski dolce, da si zdravo). Ali tek 1835. godine kad je u Zagrebu stao izlaziti knji?evni list Danica, poceo je sustavnije pisati, postav?i ubrzo najizrazitijim pjesnikom prve faze ilirizma. Bio je tada jo? u Suboti?tu u Mad?arskoj, kamo je, nakon dovr?ene gimnazije, bio po?ao da uci filozofiju i da se usavr?i u mad?arskom jeziku. Ostaviv?i Suboti?te, do?ao je 1836. godine u Zagreb, gdje je dovr?io filozofiju i pravo.
Ma?uranic je bio potomak porodice, koja se u vrijeme uskockih ratova doselila u Hrvatsko Primorje iz ju?nih krajeva. Njegovi su preci u Novome bili ne?to imucniji seljaci, ?iveci od zemljoradnje i vinogradarstva, a baveci se usto i razlicitim zanatima, za domace potrebe. Imao je vi?e brace, od kojih je stariji, Antun, polazio ?kole, i bio mu neke vrste pokrovitelj i vodic. Najmladi mu brat, Matija, autodidakt, ?ivio je kao gradevni poduzetnik u razlicitim krajevima svijeta.
Ivan Ma?uranic svr?io je tri razreda osnovne ?kole u rodnome mjestu-na njemackom jeziku, jer je tada Hrvatsko Primorje bilo sastavni dio tzv. Ilirskih kraljevina, kojima su upravljali izravno iz Beca. Zatim je po?ao u gimnaziju u Rijeci.
Kao siroma?an ucenik ?ivio je uglavnom od instrukcija. Vec u Rijeci naucio je latinski, talijanski i mad?arski jezik, a usto je ucio francuski, engleski i slavenske jezike. Svr?iv?i ?kole, bio je godinu dana suplenat na zagrebackoj gimnaziji, a zatim je pre?ao u Karlovac, gdje je postao tzv. sirotinjski staratelj i odvjetnik. 1848. godine kad je feudalizam skr?en i u Austriji, te su i neplemici dobili politicka prava, dao se i on u politiku. Te je godine izabran za narodnog zastupnika u hrvatskom saboru. Brzo se uspinjao u karijeri.
1868. godine uspostavljena je tzv. Ugarsko-hrvatska nagodba protiv koje se Ma?uranic borio. Kad je revidirana , postao je banom. Pod njegovom je upravom u Hrvatskoj uredeno osnovno i srednje ?kolstvo, osnovano sveucili?te, organizirana administracija. Medutim, protiv njega su se dizali radikalniji hrvatski politicari, predbacujuci mu mlakost i popustljivost. Napustiv?i polo?aj bana, pre?ao je u opoziciju. Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine.
Izlazak Gajeve ŤDaniceť pozdravio je odom Primorac Ť Danici Ť. Daljnji va?niji stihovi su mu u pjesmi Vjekovi Ilirije, a prvo knji?evno priznanje stekao je nadopuniv?i XIV. I XV. pjevanje Gunduliceva Osmana.
Najzaslu?niju pjesnicku slavu postigao je spjevom Smrt Smail ? age Cengica, objavljenim prvi put u casopisu Ť Iskrať 1846. godine u Zagrebu.
2. Izaberi jedno od pjevanja i odredi im:
- Agovanje
- TEMA: krvnicko agovanje Smail-age
- MJESTO RADNJE: Stolac ? kula Smail-age ( Hercegovina )
- OSNOVNA MISAO: Kada vjerujemo u pravdu i Boga, tada vjerujemo i u to da ce doci kraj svakome nasilju, da ce svako nasilje biti skr?eno
- VRIJEME RADNJE : 16. stoljece
- OSOBINE LIKOVA:
SMAIL-AGA
- bezosjecajan
- surov
- u du?i kukavica
- ljut ?to njegovi zarobljenici umiru ponosni i s vjerom u Boga
- krvolocan
- divi se svojoj moci
- utjeruje harac
SMAIL-AGINE SLUGE:
- boje se Smail-age
- slijepo slu?aju naredenja Smail-age
- ne mogu vjerovati da ljudi mogu umirati u stra?nim mukama a da pri tome ne ispu?taju ni jauka
- boje se Crnogoraca koji umiru ponosno- boje se njihove osvete
CRNOGORCI
- umiru sa vjerom u Boga
- hrabro idu u smrt ne ispu?tajuci ni jauka
- ne boje se Smail-age
DURAK
- starac moli milost za Crnogorce
- umire ponosno, ne boji se smrti
NOVAK
- Durakov sin koji voli svoga oca
- Ne trpi ubijanja Smail-age
- Moli milost za svog oca
- Osvetoljubiv
- ELEMENTI FABULE
Smail-aga poziva svoje sluge
Nareduje slugama da pobiju Brdane
Brdani umiru dostojanstveno bez jauka
Smail-aga nareduje slugama da ubiju starca Duraka
Novica moli milost za svog oca
- KRATAK SADR?AJ
Turski plemic Smail-aga, poziva svoje sluge i nareduje im da dovedu Brdane ( Crnogorce ), skupinu crnogorskih mladica koji su bili njegovi zarobljenici. Odlucio ih je ubiti i na taj nacin pokazati svoju velicinu. Starac Durak moli Smail-agu da im po?tedi ?ivote, ali okrutni aga to odbija. Njegove sluge ubijaju mladice, nabijajuci ih na kolac. Medutim, Crnogorci su ponosni i imaju vjeru u Boga, pa umiru bez ijednog jauka. Smail-aga ne mo?e vjerovati da ljudi mogu umirati tako hrabro i to ga pomalo pla?i. Nakon ?to je ubio mladice naredio je slugama da objese starca Duraka, iako njegov sin Novica, agin vojnik, moli milost za svoga oca. Smail-aga nema milosti i ubija starca Duraka.
3. Analiziraj:
- Smail-agu
- Crnogorce
- Turke
Smail-aga je silni turski ratnik, koji je veoma krvolocan i u?iva ubijajuci nevine i bespomocne ljude. Svoje zarobljenike muci necuvenim mukama, da bi ih zatra?io i iz njih izvukao ?to veci harac. Medutim, on je u du?i kukavica koja svoje vlastite slabosti prikriva mucenjem drugih ljudi. Njegovi sluge Turci, takoder u?ivaju u zvjerskim mucenjima zarobljenih kr?cana. Vole ?ivjeti lagodnim ?ivotom, razvratni su i novac im predstavlja najvece zadovoljstvo. Da bi ?ivjeli takvim nacinom ?ivota, spremni su raditi sve i sva?ta nevinom narodu, samo kako bi ugodili Smail-agi, koji im takav ?ivot omogucava.
S druge strane , Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja ni?ta znacajno, njima je va?nija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispu?tajuci ni jednog jauka, iako umiru u stra?nim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati, mora biti skr?eno.
4. Prika?i svojim rijecima simboliku kobi
Smail-aga je godinama mucio i ubijao nevini narod. Imao je svu moc u svojim rukama, i upla?ene sluge koje su ovisile o njemu, pa su izvr?avale sve njegove zapovijedi. Pona?ajuci se nadmocno i zapovijedajuci sa svog prijestolja, izgledao je velik i mocan, u svoj svojoj blistavoj i bogatoj opremi.
Kada je aga umro svu njegovu opremu uzeo je nekakav plahi Turcin, koji u njoj nije izgledao ni upola tako stra?no, veliko i mocno kao zli aga.
Velicina covjeka nije u njegovoj odori, bogatstvu i u tome ?to ce ga se netko sjecati po zlim djelima. Kada ljudi umru, svi izgledaju jednako, samo ?to neke, skromne i dobre ljude pamtimo po njihovim dobrim djelima, po dobrim stvarima koje su napravili u ?ivotu i tada ih ucinimo jo? vecima nego ?to su bili za ?ivota. Ljude koji su za ?ivota bili veliki i mocni, a cinili zlo drugim ljudima, poku?avamo zaboraviti ?to prije i mo?da tek nakon njihove smrti shvacamo koliko su jadni, mali i beskorisni.
Osobni dojam:
Djelo mi se veoma svidjelo, jer je jako poucno. Divim se narodu koji se hrabro bori protiv tudinske vlasti i tlacitelja. Divim se narodu u kojega je tako duboko usadena vjera u Boga, vjera u pravdu, narodu koji bez ijednog krika trpi zvjerska mucenja i vjeruje da ce nepravda jednog dana nestati i da ce se oni ponovo domoci svoje slobode.
Ne mogu vjerovati da na svijetu postoje bolesni ljudski umovi kao ?to je Smail-aga, ljudi koji mogu u?ivati u zvjerskim mucenjima nedu?nih ljudi.
Dru?tvene prilike onog vremena:
U vrijeme kada se radnja dogada, u Ť zemlji hercegovackoj Ť su vladali krvolocni i okrutni Turci. Stalno su se sukobljavali sa kr?canima, i nisu priznavali ni jednu vjeru osim svoje, muslimanske. Obican narod su zarobljavali, ako bi ovi odbijali placati poreze i tada bi ih ubijali na najsuroviji nacin. Narod nije imao novaca i sve te?e su mogli podmirivali svoje obaveze prema Turcima. Zbog toga su se digli na ustanak, kako bi se oslobodili krvave vladavine Turaka.
Tader aga: Ť More, sluge,
Crce raja, crce harac, sluge;
Vec vi hajte uskrisite raju,
Ne bi li mi izbavili harac. ť
Bijesan aga, neman ru?na,
Ť Harac, rajo, harac! Ť rice
ŤHarac, harac, il jo? gore biceť
Ť Hljeba, hljeba , gospodaru!
Ne vidjesmo davno hljeba !ť
Pjesnikov stil:
Pjesnicke slike:
a) vizuelne
- na nogah im te?ke negve
- na rukah lisicine
- rijekom krvca poljem tece
- gvo?da, konop, no?e
- palu, oganj, kolac grozni
-
b) akusticne
- placuc pjeva
- placuc place
- Krcnu kolac
-
-
Izra?ajna sredstva:
a) epiteti
- zlatno odijelo
- okovana sablja
- britka sablja
- tamne oci
- zvijezde sjajne
-
b) onomatopeja
- pi?ti
- cici
- hripi
c) metafora
- svakom momku o?tar kolac daje ?smrt, ubijanje
- studen kamen prima ?ivot ? smrt
- mrijet mu se ne ce , a jest ne?to ?to ga naprijed krece ? ?elja za osvetom
d) personifikacija
- noc je vani slijepa, gluha
- mrak se gusti
- zadrhta?e ta vje?ala tanka
- gola nevesela du?a
- zrolar krst se smije
-
e) usporedba
- vec ko tajni glas duhova
- riknu aga ko bik ljuti
f) arhaizmi
- d?elat ? krvnik
- jatagan ? veliki no?
- mejdan ? dvoboj
- arslan ? lav
- cuh ? dah, povjetarac
g) kontrast
- malena je, ali hrabra
- sunce zade, a mjesec izade
- zadrhta?e ta vje?ala tanka-al nepisnu Crnogorcad mlada
h) gradacija
- hljeba, hljeba, gospodaru!
- Ne vidjesmo davno hljeba!
i) Mudre izreke:
- Boj se onog tko je vikCo
- Bez golema mrijet jada