Lyrics has been copied to clipboard!
Ivan Mažuranic
Smrt Smail-age Cengica
Bilješke o piscu:
Ivan Mažuranic rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemacku pucku školu. Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradicu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemackim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odlicnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatice Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vraca se Mažuranic u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetnickom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranic postao je hrvatski ban, prvi “ban pucanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru baveci se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranic ja autor malog broja djela, ali po umjetnickoj vrijednosti jedan je od najznacajnijih hrvatskih književnika. Mažuranic je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gunduliceva epa “Osman”. Mažuranicevo životno djelo “Smrt Smail-age Cengica” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nocnik, Ceta, Harac i Kob) i donosi stvarnim povijesnim dogadajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji.
Sadržaj:
Agovanje
Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemic. On je bio poznat kao mucitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Željan da gleda krv i mucenje aga naredi svojim slugama delatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da ce mu se Crnogorci osvetiti. Aga muci Crnogorce na razne nacine. Jedne je dao nabiti na kolac, druge vješati, a trecima je dao odrubiti glave. On se je nadao da ce cuti jauke, vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Zbog toga agu obuze panican strah koji je krio u sebi. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brace. Durak je molio, pištao i vikao da ga pomiluju. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Sve je to gledao starcev sin Novica i on se zakune da ce se osvetiti agi za njegovo nedjelo.
Nocnik
Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem delatu naide na protivnika. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. Medutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Došavši pod zidine nocnika Novica naide na stražara preobucenog u crnogorsku nošnju. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. Novica za osvetu agi odlazi medu Crnogorce, odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu.
Ceta
Jedne tamne noci kretala se po planinama jedna kolona, a pravac joj je bila Hercegovina. Šuteci, prolazila je ceta od stotinu Crnogoraca na celu sa Mirkom kao harambašom. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. Da bi ceta ostala neprimjecena putovala je samo nocu. Jednog suncanog dana ceta se odmorila. Vec pred vecer culi su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morace. U to vrijeme do cete je došao starac i poceo ih je ispovijedati, blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan covjek. Starac je rekao ceti da treba da se bore protiv Turaka. Starac ode ali nakon njega dode neki covjek koji je bio obucen u odijelo turskog delata. Svi se Crnogorci odmah uhvate za maceve. Tada im on kaže da ce se zajedno osvetiti Smail-agi.
Harac
Jednog lijepog suncanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haraclijama na granicu Crne Gore. Šatore je razapeo i poslao haraclije. Oni se svi vracaju praznih ruku. Haraclije traže od raje po glavi zlatnik, a od porodice jednog ovna. Raja nije platila harac jer nije imala novaca. Aga naredi da mu se dovede raja. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Baciv se "dilitom" umjesto raje pogodi Turcina usred oka. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle tocke koje su se dobro isticale u tamnoj noci. Bijahu to Crnogorci. Cuje se pucanj, jedan, dva, tri a zatim se cuje agin glas koji vice slugama da mu dovedu konja. Pade tu mrtav aga i sluge. Jedino se spasi Bauk. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turcin ubi. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu.
Kob
Pod Lovcenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuca. U njoj živi jedan Turcin odjeven u punu ratnu opremu. Na licu mu izgleda da je ljut medutim to samo izgleda. Taj covjek je Smail-aga. To je njegovo celo, njegove ruke i odijelo, al' sve to visi obješeno i tužno. Proganja ga savjest. Ovim zadnjem djelom Mažuranic nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan.
Karakterizacija likova:
Smail-aga Cengic
Krvolocni tiranin, bezobzirno i nemilosrdno ubija Crnogorce, utjeruje harac, ubija starca Duraka (Novicin otac), boji se osvete Crnogoraca, na kraju djela biva ubijen
Smrt Smail-age Cengica
Bilješke o piscu:
Ivan Mažuranic rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio njemacku pucku školu. Po svršetku škole ostao je još dvije godine u rodnom gradicu, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i njemackim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odlicnim uspjehom pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatice Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vraca se Mažuranic u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetnickom uredu. 1873. godine Ivan Mažuranic postao je hrvatski ban, prvi “ban pucanin”. Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine života proveo je u miru baveci se matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u Zagrebu. Mažuranic ja autor malog broja djela, ali po umjetnickoj vrijednosti jedan je od najznacajnijih hrvatskih književnika. Mažuranic je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gunduliceva epa “Osman”. Mažuranicevo životno djelo “Smrt Smail-age Cengica” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja (Agovanje, Nocnik, Ceta, Harac i Kob) i donosi stvarnim povijesnim dogadajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj osveti i aginoj zasluženoj pogibiji.
Sadržaj:
Agovanje
Smail-aga vladao je u Hercegovini kao turski plemic. On je bio poznat kao mucitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. U jednom okršaju on ih je veliki broj zarobio. Željan da gleda krv i mucenje aga naredi svojim slugama delatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio zaplašiti da ce mu se Crnogorci osvetiti. Aga muci Crnogorce na razne nacine. Jedne je dao nabiti na kolac, druge vješati, a trecima je dao odrubiti glave. On se je nadao da ce cuti jauke, vapaj i molbe ali to se nije dogodilo. Zbog toga agu obuze panican strah koji je krio u sebi. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu. Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske brace. Durak je molio, pištao i vikao da ga pomiluju. Veoma sretan da je uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Sve je to gledao starcev sin Novica i on se zakune da ce se osvetiti agi za njegovo nedjelo.
Nocnik
Pošto nije Novici udovoljio zelju da pusti njegova oca aga u svom prijašnjem delatu naide na protivnika. Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Bojao se je dvaju neprijatelja: age i Crnogoraca. Medutim on se svejedno uputi u crnogorski tabor. Došavši pod zidine nocnika Novica naide na stražara preobucenog u crnogorsku nošnju. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da odloži oružje. Novica za osvetu agi odlazi medu Crnogorce, odnosno do njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu.
Ceta
Jedne tamne noci kretala se po planinama jedna kolona, a pravac joj je bila Hercegovina. Šuteci, prolazila je ceta od stotinu Crnogoraca na celu sa Mirkom kao harambašom. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. Da bi ceta ostala neprimjecena putovala je samo nocu. Jednog suncanog dana ceta se odmorila. Vec pred vecer culi su viku pastira koji su skupljali svoja stada koja su se nalazila oko Morace. U to vrijeme do cete je došao starac i poceo ih je ispovijedati, blagoslivljati i davati im savjete kao iskusan covjek. Starac je rekao ceti da treba da se bore protiv Turaka. Starac ode ali nakon njega dode neki covjek koji je bio obucen u odijelo turskog delata. Svi se Crnogorci odmah uhvate za maceve. Tada im on kaže da ce se zajedno osvetiti Smail-agi.
Harac
Jednog lijepog suncanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haraclijama na granicu Crne Gore. Šatore je razapeo i poslao haraclije. Oni se svi vracaju praznih ruku. Haraclije traže od raje po glavi zlatnik, a od porodice jednog ovna. Raja nije platila harac jer nije imala novaca. Aga naredi da mu se dovede raja. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji. Baciv se "dilitom" umjesto raje pogodi Turcina usred oka. Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Naredivši da se raja poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Iza šatora u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle tocke koje su se dobro isticale u tamnoj noci. Bijahu to Crnogorci. Cuje se pucanj, jedan, dva, tri a zatim se cuje agin glas koji vice slugama da mu dovedu konja. Pade tu mrtav aga i sluge. Jedino se spasi Bauk. Novica je htio da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turcin ubi. Crnogorci se vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu.
Kob
Pod Lovcenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuca. U njoj živi jedan Turcin odjeven u punu ratnu opremu. Na licu mu izgleda da je ljut medutim to samo izgleda. Taj covjek je Smail-aga. To je njegovo celo, njegove ruke i odijelo, al' sve to visi obješeno i tužno. Proganja ga savjest. Ovim zadnjem djelom Mažuranic nas obavještava da je život Smail-age gotov i da je on jadan.
Karakterizacija likova:
Smail-aga Cengic
Krvolocni tiranin, bezobzirno i nemilosrdno ubija Crnogorce, utjeruje harac, ubija starca Duraka (Novicin otac), boji se osvete Crnogoraca, na kraju djela biva ubijen
