Lyrics has been copied to clipboard!
IVAN GORAN KOVACIĆ:
SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE
Bilješke o piscu:
Ivan Goran Kovacic (1913. - 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u
Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne
rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u.
Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane.
Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne,
Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga cetnici. Pisao je pjesme, novele,
eseje, kritike i clanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu
novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute
siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Poceo je pisati i dva
romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti.
Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika
„Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata.
Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu
književnost kajkavsko narjecje Gorskog Kotara, koje postoji kao mala
jezicna oaza. Osobitu brigu posvecivao je kulturi jezika, njegovanju stila i
rjecnika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika,
ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“
(u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz
II. svjetskog rata; djelo o stravicnim fašistickim pokoljima od kojih je i
sam stradao. Smrt je snažan motiv i znacajna pokretna snaga Kovaciceve
proze, a i citavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam
knjiga.
Tema:
Težak život seljaka.
Osnovna misao:
Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.
Problematika koja se obraduje u djelu:
Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zloca.
Kompozicija djela:
Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.
Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.
Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.
Rasplet: Jura se vješa o zvonicko uže.
Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.
Kratki sadržaj:
Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero
djece. Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog
dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu
i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je velecasnom da
uzme Juru za zvonara sad kad je stari Rok umro. U pocetku je Jura dobro
izvršavao svoje crkvene zadace. Kad je došlo vrijeme radova u polju on je
zadužio djecu da se brinu o crkvi. Jedne nedjelje za vrijeme pricesti
gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije.
Velecasni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je
plodove. Seljani su okrivili Juru misleci da je razljutio Boga kad je ukrao
hostije. Jura se nakon tog dogadaja objesio, a njegova žena slucajno
udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca
postala briga seljana.
Prepricana epizoda:
Spustila se tuca. Teška zrna leda operušala su vocke, stukla vinograde i
izrešetala kukuruz. Kad je sunce opet granulo, kroz polja je odjeknuo jauk
ljudi. Ljetina je bila uništena i za to su okrivili zvonara Juru. On je izazvao
gnjev božji jer nije posluživao u crkvi kako treba i jer je dao svojoj djeci
da zvone umjesto njega dok je on radio u polju. Seljani su sav svoj bijes
iskalili na njemu. Gadali su ga plodovima i polomljenim granama,
razbili mu okna na kuci i nazivali ga ništarijom, skrvnikom, svetokradicom
i nevjernikom.
Analiza likova:
Jura Grešnik
Otac je osmero djece. Piše bratu u Americi za pomoc, ali mu brat odbija
pomoci. Kad je umro stari zvonar Rok, Jura postaje zvonarom. "Usnuo bi
na užetima od umora, da ga grmljavina na tornju ne osvješcuje…"
Jura poslužuje u crkvi, a kod kuce radi u štali i polju. Stalno je umoran,
a cesto i srdit. Seljani od njega ocekuju pobožnost i blagost. "Sluga ima
jednoga gospodara, a njemu stotine zapovijedaju. I oni najljeniji i
najnevredniji u selu mogu ga pozvati na red…" Djeca pocinju zvoniti
umjesto njega, jer on ima puno posla u polju. Seoske žene se zgražaju:
"… djeca crkvom gospodare. Dercad skvrni oltare, onecišca svetinje.
O Bože, o Bože! Zvonara imamo, a on dubre prevrce…". Njegova djeca
pojela su hostije prije mise, oluja je uništila ljetinu, a seljani su svu
krivnju bacili na Juru. On nije mogao izdržati taj pritisak i objesio se o
zvonicko uže.
Stari Rok
Casni starac bijele brade, trideset je godina služio kao zvonar crkve Majke
Marije u selu. Posluživao je u crkvi, ubirao darove, cistio svetacke kipove.
Pred kraj je poceo piti misno vino i pijan svetogrditi. Crkveni odbor uzeo
ga u zaštitu. Stari župnik umre i dode mladi župnik. Rok se obrijao, uredio
i zatražio od novog župnika blagoslov. Dva dana klecao je nepomicno pred
svetištem, a trece jutro našli su ga mrtva, naslonjena na zid tornja.
Dojam o djelu:
Pripovijetka je tužna. Govori o teškom životu seljaka s mnogo djece
i njegovoj borbi da ih prehrani. Težak život još mu više zagorcavaju
suseljani.
SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE
Bilješke o piscu:
Ivan Goran Kovacic (1913. - 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u
Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne
rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u.
Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane.
Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne,
Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga cetnici. Pisao je pjesme, novele,
eseje, kritike i clanke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu
novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute
siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Poceo je pisati i dva
romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti.
Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika
„Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata.
Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu
književnost kajkavsko narjecje Gorskog Kotara, koje postoji kao mala
jezicna oaza. Osobitu brigu posvecivao je kulturi jezika, njegovanju stila i
rjecnika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika,
ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“
(u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz
II. svjetskog rata; djelo o stravicnim fašistickim pokoljima od kojih je i
sam stradao. Smrt je snažan motiv i znacajna pokretna snaga Kovaciceve
proze, a i citavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam
knjiga.
Tema:
Težak život seljaka.
Osnovna misao:
Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.
Problematika koja se obraduje u djelu:
Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zloca.
Kompozicija djela:
Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.
Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.
Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.
Rasplet: Jura se vješa o zvonicko uže.
Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.
Kratki sadržaj:
Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero
djece. Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog
dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu
i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je velecasnom da
uzme Juru za zvonara sad kad je stari Rok umro. U pocetku je Jura dobro
izvršavao svoje crkvene zadace. Kad je došlo vrijeme radova u polju on je
zadužio djecu da se brinu o crkvi. Jedne nedjelje za vrijeme pricesti
gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije.
Velecasni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je
plodove. Seljani su okrivili Juru misleci da je razljutio Boga kad je ukrao
hostije. Jura se nakon tog dogadaja objesio, a njegova žena slucajno
udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca
postala briga seljana.
Prepricana epizoda:
Spustila se tuca. Teška zrna leda operušala su vocke, stukla vinograde i
izrešetala kukuruz. Kad je sunce opet granulo, kroz polja je odjeknuo jauk
ljudi. Ljetina je bila uništena i za to su okrivili zvonara Juru. On je izazvao
gnjev božji jer nije posluživao u crkvi kako treba i jer je dao svojoj djeci
da zvone umjesto njega dok je on radio u polju. Seljani su sav svoj bijes
iskalili na njemu. Gadali su ga plodovima i polomljenim granama,
razbili mu okna na kuci i nazivali ga ništarijom, skrvnikom, svetokradicom
i nevjernikom.
Analiza likova:
Jura Grešnik
Otac je osmero djece. Piše bratu u Americi za pomoc, ali mu brat odbija
pomoci. Kad je umro stari zvonar Rok, Jura postaje zvonarom. "Usnuo bi
na užetima od umora, da ga grmljavina na tornju ne osvješcuje…"
Jura poslužuje u crkvi, a kod kuce radi u štali i polju. Stalno je umoran,
a cesto i srdit. Seljani od njega ocekuju pobožnost i blagost. "Sluga ima
jednoga gospodara, a njemu stotine zapovijedaju. I oni najljeniji i
najnevredniji u selu mogu ga pozvati na red…" Djeca pocinju zvoniti
umjesto njega, jer on ima puno posla u polju. Seoske žene se zgražaju:
"… djeca crkvom gospodare. Dercad skvrni oltare, onecišca svetinje.
O Bože, o Bože! Zvonara imamo, a on dubre prevrce…". Njegova djeca
pojela su hostije prije mise, oluja je uništila ljetinu, a seljani su svu
krivnju bacili na Juru. On nije mogao izdržati taj pritisak i objesio se o
zvonicko uže.
Stari Rok
Casni starac bijele brade, trideset je godina služio kao zvonar crkve Majke
Marije u selu. Posluživao je u crkvi, ubirao darove, cistio svetacke kipove.
Pred kraj je poceo piti misno vino i pijan svetogrditi. Crkveni odbor uzeo
ga u zaštitu. Stari župnik umre i dode mladi župnik. Rok se obrijao, uredio
i zatražio od novog župnika blagoslov. Dva dana klecao je nepomicno pred
svetištem, a trece jutro našli su ga mrtva, naslonjena na zid tornja.
Dojam o djelu:
Pripovijetka je tužna. Govori o teškom životu seljaka s mnogo djece
i njegovoj borbi da ih prehrani. Težak život još mu više zagorcavaju
suseljani.