Lyrics has been copied to clipboard!
MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ:
SATIR ILITI DIVLJI COVIK
Djelo je prosvjetiteljski ep u kojem pisac kritizira prilike u Slavoniji nakon protjerivanja turaka.
«Jel' od slava ovo ime došlo,
il' od slave nazivanje pošlo?»
«Slavonijo, zemljo plemenita
vele ti si lipo uzorita,
nakicena zelenim gorama,
obaljana cetirim vodama,
Na priliku zemaljskog raja,» Ovdje se govori o podrijetlu imena Slavonije. Apostrof ili zazivanje
imena na pocetku je dokaz da se
pisac ponosi svojim podrijetlom.
Jedino mjesto u cijelom djelu gdje
satir lijepo govori o Slavoniji.
«Al' se evo postavit ne može
Teška kvara, slava tebi, bože!
Jer Slavonac ne da svoje dice,
Da se idu ucit A, Be, Ce,
Nego ima obicaj ovaki
Kad mu rekneš, odgovori svaki:
«Ni moj otac nije znao štiti,
Al' je mog'o malo bolje piti;
Naši stari nisu pisat znali
Al' su bolje neg' mi sad stajali.»»
Svaki pocetak je težak i zato ne
cudi što ljudi nisu odmah i prihvatili
novi zakon, jednostavno su bili
sumnjicavi prema vlastima – svaki
pocetak je težak.
Ovdje cu se složiti sa piscem i
mislim da je to jedini put kada je
pisac u pravu.
«Zato velim i vama, divojke,
zemljakinje i moje slavonke,
Ne cuva se tako divicanstvo
A i vaše najvece bogatstvo.
Ne mecite u pogibil blago,
Koje vam je od sveg svita drago,
Jer poštenje velike je cine,»
Pisac ovdje jedino dokazuje da
uopce nije suvremen, da se drži
starih pravila i da je uskogrudan.
Ne razumijem covjeka koji
djevojkama brani zabavu, koji
zagovara dosadni život svetica,
umjesto da nocu lutaju one bi
trebale sjediti kod kuce i uciti se
štrikati (!?). Samo jednom se
živi, a što ce bakice raditi ako ce
djevojke štrikati???
«Druga skula kolo se naziva,
Kako vami malo pri kaziva.
Ovo biva baš u svetkovine
I u dneve bogu posvecene,
Kamo idu mlade i divojke
I pivaju pisme svakojake.
Dok u svetac dan osvane,
I iz svoje postelje ustane,
Odmah ide u bašce zelene
I natrga ružice rumene,
Pak što može lipše nakiti se.
Mlogo puta ne vidi ni mise,
Neg u kolo onako ide,» Nije istina da je kolo došlo iz
Turske, niti da jedino Slavonija
Ima takve plesove. Ne shvacam
zašto je pisac napomenuo ovo
«baš u svatkovine» jer kada seljak,
u to doba, ima vremena nego u
nedjelju?
Pisac ovdje govori kao da je ples
nešto loše, grešno, po njegovom
mišljenju seljaci bi samo trebali
raditi i moliti se bogu, on kao da
nikada nije veseo i nikada ne slavi.
«Jer dok Adam ženu ne imaše,
on se nicim tada ne brinjaše,
Neg' kod boga u milosti bio,
Plemenito, lipo voce jio.
Ali kako on ugleda ženu,
Ta ga odmah ona priokrenu
Da on vocku zabranjenu jede,
Pak u brigu njeg i sebe vrže,
Da su goli, spoznaše brže.» Zašto bi bilo loše kititi se cvijecem?
Seljanke bar ne troše novce na
nakit, a ovaj dolazi iz prirode i
svima je dostupan.
Pisac ponovno dokazuje je zakleti
šovinist. Ovdje kao da govori kako
je žena olicenje zla, a ako je to
istina zašto onda muškarci, koji se s
time slažu, jednostavno ne budu
homoseksualci?
«Svakomu je potribno i milo,
niti rez njeg svit stajat može,
ako jedan drugog ne pomože,
i cuvati zemlje medaše,
da zlotvori na te ne najaše. Pisac ovdje cak ima i dobar
prijedlog, ali ne valja ni previše
zagovarati zajedništvo jer uvijek
ima ljudi koji se uzdižu nad
drugima, a svi znamo kako je
završio komunizam.
Dojam o djelu:
Djelo mi se uopce nije svidjelo jer mi se pisac cini kao onaj tip covjeka
koji nema boljega posla vec da ljudima govori kako živjeti. Uopce se ne
slažem s pišcevim mišljenjima i mislim da on nema pravo zadavati neka
pravila po kojima bi svi trebali živjeti jer bi svi sami trebali odluciti kako
žele živjeti svoj život. Ne shvacam zašto ovo djelo pripada školskoj lektiri
jer je ovo najgora knjiga koju sam ikada citala.
SATIR ILITI DIVLJI COVIK
Djelo je prosvjetiteljski ep u kojem pisac kritizira prilike u Slavoniji nakon protjerivanja turaka.
«Jel' od slava ovo ime došlo,
il' od slave nazivanje pošlo?»
«Slavonijo, zemljo plemenita
vele ti si lipo uzorita,
nakicena zelenim gorama,
obaljana cetirim vodama,
Na priliku zemaljskog raja,» Ovdje se govori o podrijetlu imena Slavonije. Apostrof ili zazivanje
imena na pocetku je dokaz da se
pisac ponosi svojim podrijetlom.
Jedino mjesto u cijelom djelu gdje
satir lijepo govori o Slavoniji.
«Al' se evo postavit ne može
Teška kvara, slava tebi, bože!
Jer Slavonac ne da svoje dice,
Da se idu ucit A, Be, Ce,
Nego ima obicaj ovaki
Kad mu rekneš, odgovori svaki:
«Ni moj otac nije znao štiti,
Al' je mog'o malo bolje piti;
Naši stari nisu pisat znali
Al' su bolje neg' mi sad stajali.»»
Svaki pocetak je težak i zato ne
cudi što ljudi nisu odmah i prihvatili
novi zakon, jednostavno su bili
sumnjicavi prema vlastima – svaki
pocetak je težak.
Ovdje cu se složiti sa piscem i
mislim da je to jedini put kada je
pisac u pravu.
«Zato velim i vama, divojke,
zemljakinje i moje slavonke,
Ne cuva se tako divicanstvo
A i vaše najvece bogatstvo.
Ne mecite u pogibil blago,
Koje vam je od sveg svita drago,
Jer poštenje velike je cine,»
Pisac ovdje jedino dokazuje da
uopce nije suvremen, da se drži
starih pravila i da je uskogrudan.
Ne razumijem covjeka koji
djevojkama brani zabavu, koji
zagovara dosadni život svetica,
umjesto da nocu lutaju one bi
trebale sjediti kod kuce i uciti se
štrikati (!?). Samo jednom se
živi, a što ce bakice raditi ako ce
djevojke štrikati???
«Druga skula kolo se naziva,
Kako vami malo pri kaziva.
Ovo biva baš u svetkovine
I u dneve bogu posvecene,
Kamo idu mlade i divojke
I pivaju pisme svakojake.
Dok u svetac dan osvane,
I iz svoje postelje ustane,
Odmah ide u bašce zelene
I natrga ružice rumene,
Pak što može lipše nakiti se.
Mlogo puta ne vidi ni mise,
Neg u kolo onako ide,» Nije istina da je kolo došlo iz
Turske, niti da jedino Slavonija
Ima takve plesove. Ne shvacam
zašto je pisac napomenuo ovo
«baš u svatkovine» jer kada seljak,
u to doba, ima vremena nego u
nedjelju?
Pisac ovdje govori kao da je ples
nešto loše, grešno, po njegovom
mišljenju seljaci bi samo trebali
raditi i moliti se bogu, on kao da
nikada nije veseo i nikada ne slavi.
«Jer dok Adam ženu ne imaše,
on se nicim tada ne brinjaše,
Neg' kod boga u milosti bio,
Plemenito, lipo voce jio.
Ali kako on ugleda ženu,
Ta ga odmah ona priokrenu
Da on vocku zabranjenu jede,
Pak u brigu njeg i sebe vrže,
Da su goli, spoznaše brže.» Zašto bi bilo loše kititi se cvijecem?
Seljanke bar ne troše novce na
nakit, a ovaj dolazi iz prirode i
svima je dostupan.
Pisac ponovno dokazuje je zakleti
šovinist. Ovdje kao da govori kako
je žena olicenje zla, a ako je to
istina zašto onda muškarci, koji se s
time slažu, jednostavno ne budu
homoseksualci?
«Svakomu je potribno i milo,
niti rez njeg svit stajat može,
ako jedan drugog ne pomože,
i cuvati zemlje medaše,
da zlotvori na te ne najaše. Pisac ovdje cak ima i dobar
prijedlog, ali ne valja ni previše
zagovarati zajedništvo jer uvijek
ima ljudi koji se uzdižu nad
drugima, a svi znamo kako je
završio komunizam.
Dojam o djelu:
Djelo mi se uopce nije svidjelo jer mi se pisac cini kao onaj tip covjeka
koji nema boljega posla vec da ljudima govori kako živjeti. Uopce se ne
slažem s pišcevim mišljenjima i mislim da on nema pravo zadavati neka
pravila po kojima bi svi trebali živjeti jer bi svi sami trebali odluciti kako
žele živjeti svoj život. Ne shvacam zašto ovo djelo pripada školskoj lektiri
jer je ovo najgora knjiga koju sam ikada citala.