+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

SADAKO HOĆE ŽIVJETI

KARL BRUCKNER:
SADAKO HOĆE ŽIVJETI



Bilješke o piscu:
Austrijski pisac Karl Bruckner roden je 9. sijecnja 1906. godine u Becu.
Iako se pripremao za trgovacki zanat, radio je i kao tehnicar, prodavac
novina, cuvar garaža. Otkriva slikarsku nadarenost, piše i svoju prvu
pjesmu, odlazi u Brazil, ali u domovinu se vraca 1938. godine, kad je
unovacen u njemacku vojsku. Nakon rata objavljuje crtice za novine,
a poslije tri romana za odrasle, piše i svoju prvu knjigu za mladež,
„Dijamant Tobije Ambergera“, o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu.
Pozornost citatelja zaokupio je romanom o nogometu, a potom knjigom
„Pablo, Indijanac“ postiže i opca priznanja i pohvale. Više je puta
nagradivan nagradama kao najbolji pisac za mladež, a s 93 prijevoda
svojih djela na 22 jezika postiže svjetsku slavu. Najpoznatije djelo Karla
Brucknera, roman Sadako hoce živjeti, prvi je put objavljen 1961. godine.

Vrsta djela:
Povijesni roman

Mjesto radnje:
Hirošima - obala rijeke Ote, gradilište Micubiši, vojarna, trgovacka cetvrt,
kuca Sasakija, kuca gospode Kumakihi, stari dvorac, željeznicki kolodvori,
Koi i Hirošima, park Hijiyama, ured za živežne namirnice, vijecnica,
lucka cetvrt, dašcara, obitelji Sasaki, crna burza, Šibutina radnja, bolnica,
zracna baza na otoku Tinian.

Vrijeme radnje:
1945. – 1947. i 1955. godina

Tema:
Razaranje Hirošime atomskom bombom i tragicne posljedice njezinih
stanovnike.

Osnovna misao:
Nikad više se ne smije dogoditi Hirošima.

Kompozicija djela:
Uvod - Saznajemo za rat izmedu Japana i SAD-a.
Zaplet - SAD se spremaju baciti atomsku bombu na Hirošimu.
Vrhunac - Ljudi umiru od posljedica atomske bombe.
Rasplet - Kraj rata i primirje izmedu Japana i SAD-a.
Završetak - Sadako umire od gama zracenja.


Bilješke tijekom citanja:
- U pocetku romana upoznajemo djevojcicu Sadako, njezinog brata Šigea
te Kenjija Nišioku, starca kojemu je mornarica oduzela camac.
- U srpnju 1945. godine u Japanu vlada glad i stroga ratna štednja.
- Ljudi dobivaju jesti u malim kolicinama.
- Šigeo i Sadako su dobivali jesti u vecim kolicinama jer im je otac radio u
vojsci.
- Kad je atomska bomba pala na Hirošimu, Šigeo je ronio u jezeru,
a Sadako je bila na obali te ju je vjetar što ga je prouzrocila atomska
bomba bacio na tlo, ali je ona nekim cudom preživjela.
- Kada su u bolnici Sadako posjetili roditelji i brat, brat joj je rekao da
mora raditi ždralove i da ce, kada napravi tisucitog ždrala ozdraviti.
- Na žalost tako nije bilo.
- Sadako je uspjela naciniti cak 990 ždralova i falilo ih je još samo deset,
medutim Bog je odredio njezinu sudbinu - smrt.
- Nije joj dozvolio da nacini još samo deset ždralova.

Kratki sadržaj:
Godine 1945. još traje rat izmedu Japana i SAD-a. Amerikanci snimaju
Hirošimu. Stanovnici Hirošime se zbog toga ne zabrinjavaju jer ni ne slute
što im se sprema. Šigeo i njegova sestra Sadako traže nacin da prežive i
ubiju vrijeme. Dogadaju im se razne zgode i nezgode, sve dok im se dana
6. kolovoza 1945. život nije preokrenuo. Toga dana je na Hirošimu bacena
atomska bomba. Od tada oni i njihovi roditelji žive u teškim uvjetima.
Polako se život normalizira sve do 1955. godine, kad ce se osjetiti sva
podmuklost djelovanja atomske bombe. Te godine je Sadako nakon jedne
štafetne biciklisticke utrke oboljela od gama zracenja. Ne znajuci da je
smrtno bolesna želi napraviti tisucu ždralova od papira vjerujuci da ce
tako ozdraviti. Kad je napravila devetsto devedesetog ždrala život joj se
ugasio. Njoj u spomen japanski ucenici podigli su spomenik.

Analiza likova:
Sadako Sasaki
Bucmasta cetverogodišnja djevojcica. Bila je vesela: "Klicala je od veselja
uživajuci u ovoj novoj igri" i rat je nije mnogo zabrinjavao.
Jedva je preživjela eksploziju atomske bombe: "… zracni pritisak ponio ju
je poput klupka papira… Haljinica joj se pretvorila u krpe. Tijelo joj je bilo
krvavo, izgrebeno. Jecala je. Ali živjela!". Bila je tvrdoglava i uporna:
"To bi dijete svojom upornošcu moglo zaista i najstrpljivijeg covjeka baciti
u ocaj. Ali smiješan nacin na koji je Sadako, praveci se uvrijedenom,
napucila donju usnicu, zvucio je pomirljivo" i lako bi se uvrijedila.
Nekad je znala biti nestrpljiva: "… psovala je na tromu prethodnicu… ".
Želja da ozdravi i napravi tisucu ždralova bila je jaka, ali ipak ne dovoljno:
"Djevojka Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedesetoga
ždrala iz papira. Smrt je dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju."
Na kraju su je ubile gama zrake.


Wiliam Sharp
"… mladic kovrcave kose, promatrac, vodio je brigu o aparatima za
snimanje ugradenim u dno zrakoplova. Unatoc svojoj mladosti on je još
prije rata bio poznat kao specijalist za izradu optickih stakala."

Imao je mnogo novca koji je brzo potrošio:
"U tvornici u Pittsburgu, gdje je bio zaposlen, zaradivao je mnogo dolara,
ali novac mu se medu rukama uvijek raspinjao. Volio je oklade,
a strastveno je rado igrao poker i mrzio svako nasilje."

Prepricana epizoda:
(Od 162. do 165. str.)

Kad je Sadako primila zastavicu u štafeti, bila je na 29. mjestu.
Krenula je svom snagom. Pretjecala je djevojke i momke.
Blizu cilja približila se mladicu s brojem 17. Upotrebila je svu svoju snagu
da ga prestigne. U tome je uspjela i to je bila njezina pobjeda,
to i saznanje na cilju da je sa 29. mjesta skocila na 19. mjesto.

Analiza stila:
Jezik romana je književni iako se u romanu spominju neka cudna imena
kao što su npr. Kenji Nišioka. Roman nije podijeljen na poglavlja te se je
malo teže snaci. Roman sadrži 192 stranice.

Dojam o djelu:
Djelo govori o strašnim posljedicama bacanja atomske bombe na japanski
grad Hirošimu. Ono me ispunilo me tugom, ali i pobudilo osjecaj
odgovornosti prema ljudskom rodu. Djelo je u meni probudilo svijest da se
uvijek moram boriti protiv rata, narocito upotrebe atomske bombe, koja je
najstrašnije oružje što ga je covjek ikada izumio. Ja mislim da se Hirošima više nikad ne smije dogoditi.
5 Lektire za školu: SADAKO HOĆE ŽIVJETI KARL BRUCKNER: SADAKO HOĆE ŽIVJETI Bilješke o piscu: Austrijski pisac Karl Bruckner roden je 9. sijecnja 1906. godine u Becu. Iako se pripre...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi