Lyrics has been copied to clipboard!
RuganjeKritika je ovu dramu okarakterisala kao
tragikomediju.Ovdje cemo se zadžati na komicnim elementima drame.Ima u
ovoj drame gegova,igra rijeci,verbalnih igrarija,paradoksa i apsurdaSve
to,naravno,niti je puka zabava,niti je nrka filozofska metafizicnost ili
simbolicnost.Može se iza fenomena koji izazivaju smijeh kriti neko
metafizicko znacenje,ali su oni prije svega to što jesu-smiješniPozorište
apsurda se još naziva i pozorište poruge:ono se ruga prvo sebi,pa
svojim piscima,pa gledaocima,a onda svijetu,životu i covjeku.priroda je
potreba ovoga pozorišta za ruganjem i smijehom.prikazuje
destrukciju,haos,prazninu,beznadežnost,besmislenost i time predocava
potpunu pesimisticku sliku svijeta,života i ljudske sudbine.Ako je sve
tako sumorno,onda se trenutak egzistencije prikaza u drami razvedrava
humornim iskrama i blagim smijehom ili nekom satiricno-ironicnom opaskom
koja u egzistencijalnom svijetu markira groteskno i apsurdno,ono što je
nehumano i netolerantno.Tragikomicne su opaske koje imaju
socijalnu notu a odnose se na ucesnike ove dramske igre.»Trebalo je da
budeš pjesnik»,recice Vladimir Estragonu.Ovaj spremno odgovara «I bio
sam.(Pokazuje na ssvoje dronjavo odijelo)Zar se ne vidi?Ova opaska
djeluje kao digresija od predmeta razgovora,odmah se nastavlja osnovna
dijaloška potka,ali ovaj umetak o pjesniku djeluje upecatljivi i ne
zaboravlja se.Kretnje po pozornici Estragona i Vladimira,njihova
pantomima-sve ima klovnovski karakter pa tako i djeluje.nijhov napor da
ispune vrijeme i savladaju dosadu i stijepnju od rezultata
cekanja,nagoni ih na postupke koji mogu izazvati smijeh u publici.Mucna
je slika para Poco-Liki;gospodar sluga.Ima tu neljudskog,naturalistickog
i morbidnog.Prva pojava izaziva mucan efekat,ali ubryo gledalac osjeti
mucninu.Relacija gospodar-sluga ne stavlja ni jednog ni drugog u
bezbjedan položaj:oni su konopcem vezani jedan za drugog,sudbina ih je
sastavila u vjecnoj zavisnosti.Jedan je voden na konopcu,drugi mora da
drži konopac-ni on nije slobodan.Gospodar ne može da zadovolji osnovne
potrebe bez pomoci sluge.Situacije u kojima se pojavljuju Liki i Poco na
momente izazivaju smijeh,ali je njihovo prisustvo u drami unošenje
oporog osjecanj nelagodnosti i zgražavanja.Svojevrsno ruganje
ljudskoj nestalnosti i ljuskim vrijednostima ostvareno je u sceni sa
Pocom i Likijem:Vladimir i Estragon grde Pocoa što je iskoristio Likija a
onda ga odbacuje «kao koru od banane»,da bi koji trenutak kasnije
kritikovaliLikija pošto je Poco poceo da jeci:»Kako se usudujete?To je
sramno.Tako dobar gospodar!Da ga tako mucite!poslije toliko
godina!Zbilja!»Ljudska nestalnost,izgubljeni kriterijumi,neozbiljnost u
ozbiljnim stvarima-to je poruka ove scene.
tragikomediju.Ovdje cemo se zadžati na komicnim elementima drame.Ima u
ovoj drame gegova,igra rijeci,verbalnih igrarija,paradoksa i apsurdaSve
to,naravno,niti je puka zabava,niti je nrka filozofska metafizicnost ili
simbolicnost.Može se iza fenomena koji izazivaju smijeh kriti neko
metafizicko znacenje,ali su oni prije svega to što jesu-smiješniPozorište
apsurda se još naziva i pozorište poruge:ono se ruga prvo sebi,pa
svojim piscima,pa gledaocima,a onda svijetu,životu i covjeku.priroda je
potreba ovoga pozorišta za ruganjem i smijehom.prikazuje
destrukciju,haos,prazninu,beznadežnost,besmislenost i time predocava
potpunu pesimisticku sliku svijeta,života i ljudske sudbine.Ako je sve
tako sumorno,onda se trenutak egzistencije prikaza u drami razvedrava
humornim iskrama i blagim smijehom ili nekom satiricno-ironicnom opaskom
koja u egzistencijalnom svijetu markira groteskno i apsurdno,ono što je
nehumano i netolerantno.Tragikomicne su opaske koje imaju
socijalnu notu a odnose se na ucesnike ove dramske igre.»Trebalo je da
budeš pjesnik»,recice Vladimir Estragonu.Ovaj spremno odgovara «I bio
sam.(Pokazuje na ssvoje dronjavo odijelo)Zar se ne vidi?Ova opaska
djeluje kao digresija od predmeta razgovora,odmah se nastavlja osnovna
dijaloška potka,ali ovaj umetak o pjesniku djeluje upecatljivi i ne
zaboravlja se.Kretnje po pozornici Estragona i Vladimira,njihova
pantomima-sve ima klovnovski karakter pa tako i djeluje.nijhov napor da
ispune vrijeme i savladaju dosadu i stijepnju od rezultata
cekanja,nagoni ih na postupke koji mogu izazvati smijeh u publici.Mucna
je slika para Poco-Liki;gospodar sluga.Ima tu neljudskog,naturalistickog
i morbidnog.Prva pojava izaziva mucan efekat,ali ubryo gledalac osjeti
mucninu.Relacija gospodar-sluga ne stavlja ni jednog ni drugog u
bezbjedan položaj:oni su konopcem vezani jedan za drugog,sudbina ih je
sastavila u vjecnoj zavisnosti.Jedan je voden na konopcu,drugi mora da
drži konopac-ni on nije slobodan.Gospodar ne može da zadovolji osnovne
potrebe bez pomoci sluge.Situacije u kojima se pojavljuju Liki i Poco na
momente izazivaju smijeh,ali je njihovo prisustvo u drami unošenje
oporog osjecanj nelagodnosti i zgražavanja.Svojevrsno ruganje
ljudskoj nestalnosti i ljuskim vrijednostima ostvareno je u sceni sa
Pocom i Likijem:Vladimir i Estragon grde Pocoa što je iskoristio Likija a
onda ga odbacuje «kao koru od banane»,da bi koji trenutak kasnije
kritikovaliLikija pošto je Poco poceo da jeci:»Kako se usudujete?To je
sramno.Tako dobar gospodar!Da ga tako mucite!poslije toliko
godina!Zbilja!»Ljudska nestalnost,izgubljeni kriterijumi,neozbiljnost u
ozbiljnim stvarima-to je poruka ove scene.