Lyrics has been copied to clipboard!
DANIEL DEFOE:
ROBINSON CRUSOE
Pouka: Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.
Kratki sadržaj:
Nakon bijega od kuce Robinson Crusoe doživljava brodolom. Poslije
naporna plivanja stigao je na pusti otok. S nasukanog broda uspio je
spasiti hranu, pice, oružje, alat itd. Kada je spašavanje stvari s broda bilo
gotovo poceo je s gradnjom nastambe. Kada je uredio nastambu pošao je
u lov u kojem je ubio jednu kozu. Plašeci se da se ne izgubi u vremenu
Robinson Crusoe napravio je kalendar. Iako nezadovoljan svojom
situacijom, uvijek je nalazio izlaze i rješenja. Pošto je imao tintu i papir
pisao je dogadaje na otoku. Istraživajuci otok doživljavao je i razna
zadovoljstva. Jedno takvo zadovoljstvo bilo je kada je u šumi pronašao
razne vrste voca. U toj šumi je sagradio ljetnikovac. Pošto nije mogao
živjeti od mesa i voca, poceo se baviti zemljoradnjom. Da bi odložio svoje
prve plodove cak je poceo praviti košare od pruca. Zbog svoje znatiželje
cak je obišao i drugu stranu otoka. Uživao je upoznavajuci razne vrste
ptica. Pošto je u trenucima bolesti poceo moliti, to je obicno cinio na svoje
godišnjice boravka na otoku. Robinson je uspio sebi napraviti i posude.
Velika želja za povratkom kuci navela ga je na izgradnju camca.
Poslije dugotrajna i naporna rada shvatio je da je pogriješio.
Camac je bio jako velik, te ga nije mogao dogurati do vode.
Drugi pokušaj je bio uspješniji. Kada se sa novim camcem uputio ka
pucini, pojavila se struja zbog koje se Robinson ponovno vratio na otok.
Odlucio je uzgajati koze radi mlijeka. Najveci strah na otoku doživio je
kada je ugledao ljudsku stopu u pijesku. Mislio je da je okružen
ljudožderima i u njega se uvukao veliki strah. Kada je skupio snagu i
ponovno izišao naišao je na nešto strašno. Na obali je vidio ljudske
lubanje i kosti. Pošto je strah sve više rastao bio je sretan kad je
pronašao spilju u kojoj se mogao sakriti. Jednog dana Robinson je ugledao
ljudoždere na obali. Iz zaklona je promatrao njihovo ponašanje.
Pojedine su klali, pržili meso i jeli. Veliku nadu je imao kada je ugledao
brod na pucini. Nadu je izgubio kada je svojim camcem doplovio do broda.
Brod nije bio usidren vec nasukan. Posada broda ili je bila mrtva ili je vec
napustila brod. Jedne noci Robinson je usnuo neobican san. Taj san mu se
ostvario. Spasio je jednog ljudoždera koji mu je kasnije postao dobar
prijatelj. Iako se Robinson u pocetku pribojavao odlucio je preodgojiti
ljudoždera Petka. Poslije mnogo muke njih dvojica sporazumijevali su se
govorom, a i odvikao ga je od ljudskog mesa. Petko je pomagao
Robinsonu u svakodnevnim poslovima. Pošto se Petko dobro razumio u
drvo, njih dvojica zajedno su napravili camac. Petko je pomagao
Robinsonu u bitkama sa divljacima i gusarima. Najvažnija njihova bitka
bila je bitka za brod s kojim su njih dvojica napustili otok.
ROBINSON CRUSOE
Pouka: Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.
Kratki sadržaj:
Nakon bijega od kuce Robinson Crusoe doživljava brodolom. Poslije
naporna plivanja stigao je na pusti otok. S nasukanog broda uspio je
spasiti hranu, pice, oružje, alat itd. Kada je spašavanje stvari s broda bilo
gotovo poceo je s gradnjom nastambe. Kada je uredio nastambu pošao je
u lov u kojem je ubio jednu kozu. Plašeci se da se ne izgubi u vremenu
Robinson Crusoe napravio je kalendar. Iako nezadovoljan svojom
situacijom, uvijek je nalazio izlaze i rješenja. Pošto je imao tintu i papir
pisao je dogadaje na otoku. Istraživajuci otok doživljavao je i razna
zadovoljstva. Jedno takvo zadovoljstvo bilo je kada je u šumi pronašao
razne vrste voca. U toj šumi je sagradio ljetnikovac. Pošto nije mogao
živjeti od mesa i voca, poceo se baviti zemljoradnjom. Da bi odložio svoje
prve plodove cak je poceo praviti košare od pruca. Zbog svoje znatiželje
cak je obišao i drugu stranu otoka. Uživao je upoznavajuci razne vrste
ptica. Pošto je u trenucima bolesti poceo moliti, to je obicno cinio na svoje
godišnjice boravka na otoku. Robinson je uspio sebi napraviti i posude.
Velika želja za povratkom kuci navela ga je na izgradnju camca.
Poslije dugotrajna i naporna rada shvatio je da je pogriješio.
Camac je bio jako velik, te ga nije mogao dogurati do vode.
Drugi pokušaj je bio uspješniji. Kada se sa novim camcem uputio ka
pucini, pojavila se struja zbog koje se Robinson ponovno vratio na otok.
Odlucio je uzgajati koze radi mlijeka. Najveci strah na otoku doživio je
kada je ugledao ljudsku stopu u pijesku. Mislio je da je okružen
ljudožderima i u njega se uvukao veliki strah. Kada je skupio snagu i
ponovno izišao naišao je na nešto strašno. Na obali je vidio ljudske
lubanje i kosti. Pošto je strah sve više rastao bio je sretan kad je
pronašao spilju u kojoj se mogao sakriti. Jednog dana Robinson je ugledao
ljudoždere na obali. Iz zaklona je promatrao njihovo ponašanje.
Pojedine su klali, pržili meso i jeli. Veliku nadu je imao kada je ugledao
brod na pucini. Nadu je izgubio kada je svojim camcem doplovio do broda.
Brod nije bio usidren vec nasukan. Posada broda ili je bila mrtva ili je vec
napustila brod. Jedne noci Robinson je usnuo neobican san. Taj san mu se
ostvario. Spasio je jednog ljudoždera koji mu je kasnije postao dobar
prijatelj. Iako se Robinson u pocetku pribojavao odlucio je preodgojiti
ljudoždera Petka. Poslije mnogo muke njih dvojica sporazumijevali su se
govorom, a i odvikao ga je od ljudskog mesa. Petko je pomagao
Robinsonu u svakodnevnim poslovima. Pošto se Petko dobro razumio u
drvo, njih dvojica zajedno su napravili camac. Petko je pomagao
Robinsonu u bitkama sa divljacima i gusarima. Najvažnija njihova bitka
bila je bitka za brod s kojim su njih dvojica napustili otok.