Lyrics has been copied to clipboard!
Hektorovic - RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
O KNJIZI:
NAKLADNIK: ZAGREBACKA STVARNOST, Zagreb, 1995.
ZA NAKLADNIKA: Miroslav Belcic, direktor
UREDNIK: Petar Požar
ŽIVOTOPIS:
Hrvatski se pjesnik Petar Hektorovic rodio 1487. godine na Hvaru, a umro je 1572. u Starom Gradu.
Doživjevši u mladosti bunu pucana i kugu, a zatim i provalu Turaka na otok, u starosti je živio mirnim i staloženim životom, posvetivši se lijepim umjetnostima i filozofiji, u kojima je uživao kao pravi renesansni estet. U mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenacke lirike ništa nije sacuvano.
Hektorovic je pisao pjesnicke poslanice, dopisujuci se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske i iznoseci u njima mnogo podataka o svojem životu, radu, svjetonazoru.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: narativni spjev u tri dijela
KRATAK SADRŽAJ:
PRVI DAN
Hektorovic piše prijatelju Brtucevicu da je odlucio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor.
Na pocetku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali rucak. Pošto im je u leda puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pricali narodne pitalice.
Na obali su skuhali rucak te pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektorovicu jednu narodnu pocasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovica kako nastaju rijeke pa im je on to objasnio.
DRUGI DAN
Dok su drugo jutro brodarili, Pasko je zapjevao narodnu pjesmu ''Kraljevic Marko i brat mu Andrijaš'', a za njim Nikola pjesmu ''Kada mi se Radoslave...', koje je Hektorovic zapisao.
Nakon daljnjeg ribarenja i veslanja te nakon rucka, kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu ''I klice divojka''.
Predvecer su otišli do Necujma gdje je neko vrijeme živio Marulic. Hektorovic je hvalio starog pjesnika i grad Split.
Navecer su se još zabavljali narodnim pitalicama.
TREĆI DAN
Poslije šetnje su Necujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili ribolov.
Hektorovic je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovicevog znanca s društvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovicevu kulu Tvrdalj.
Nakon što su se rastali, ribari natsave veslati te pricaju stare price koje Hektorovic zapisuje. Predvecer su ušli u jednu uvalu u kojoj su, nakon vecere, nastavili pjevati i pricati price.
Hektorovic je, sjedeci uz obalu, razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kuci i zaželi da doživi još takvih dana.
O DJELU:
''Ribanje i ribarsko prigovaranje'' je najpoznatije djelo Petra Hektorovica, a prvi je put tiskano u Veneciji 1568. godine.
To je epski spjev kojeg je Hektorovic posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtucevicu.
Ovo djelo pripada putopisu jer u njemu Hektorovic opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braca i Šolte. Ovo je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojemu nije opisano neko alegoricno putovanje, vec stvarno, realno putovanje, a opisano je zbog ljepote prirode i zavicaja.
Ovo je djelo takoder i spoj umjetnicke i folklorne knjižvnosti.
''Ribanje i ribarsko prigovaranje'' je prvo svjetovno, realisticno putopisno djelo hrvatske književnosti.
O kraljevicu Marku i bratu mu Andrijašu:
''Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo li sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Vec mi nigda zarobiše tri junacke dobre konje dva siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila...''
O Radoslavu Siverincu:
''Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše,
Od svojega grada divnoga Siverina.
Cesto mi se Radoslav na Siverin obziraše
Tere to mi ovako belu gradu besijaše:
Ovo mi te ostavljam beli grade Siverine, moj divni grade...''
O KNJIZI:
NAKLADNIK: ZAGREBACKA STVARNOST, Zagreb, 1995.
ZA NAKLADNIKA: Miroslav Belcic, direktor
UREDNIK: Petar Požar
ŽIVOTOPIS:
Hrvatski se pjesnik Petar Hektorovic rodio 1487. godine na Hvaru, a umro je 1572. u Starom Gradu.
Doživjevši u mladosti bunu pucana i kugu, a zatim i provalu Turaka na otok, u starosti je živio mirnim i staloženim životom, posvetivši se lijepim umjetnostima i filozofiji, u kojima je uživao kao pravi renesansni estet. U mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenacke lirike ništa nije sacuvano.
Hektorovic je pisao pjesnicke poslanice, dopisujuci se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske i iznoseci u njima mnogo podataka o svojem životu, radu, svjetonazoru.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: narativni spjev u tri dijela
KRATAK SADRŽAJ:
PRVI DAN
Hektorovic piše prijatelju Brtucevicu da je odlucio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor.
Na pocetku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali rucak. Pošto im je u leda puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pricali narodne pitalice.
Na obali su skuhali rucak te pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektorovicu jednu narodnu pocasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovica kako nastaju rijeke pa im je on to objasnio.
DRUGI DAN
Dok su drugo jutro brodarili, Pasko je zapjevao narodnu pjesmu ''Kraljevic Marko i brat mu Andrijaš'', a za njim Nikola pjesmu ''Kada mi se Radoslave...', koje je Hektorovic zapisao.
Nakon daljnjeg ribarenja i veslanja te nakon rucka, kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu ''I klice divojka''.
Predvecer su otišli do Necujma gdje je neko vrijeme živio Marulic. Hektorovic je hvalio starog pjesnika i grad Split.
Navecer su se još zabavljali narodnim pitalicama.
TREĆI DAN
Poslije šetnje su Necujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili ribolov.
Hektorovic je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovicevog znanca s društvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovicevu kulu Tvrdalj.
Nakon što su se rastali, ribari natsave veslati te pricaju stare price koje Hektorovic zapisuje. Predvecer su ušli u jednu uvalu u kojoj su, nakon vecere, nastavili pjevati i pricati price.
Hektorovic je, sjedeci uz obalu, razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kuci i zaželi da doživi još takvih dana.
O DJELU:
''Ribanje i ribarsko prigovaranje'' je najpoznatije djelo Petra Hektorovica, a prvi je put tiskano u Veneciji 1568. godine.
To je epski spjev kojeg je Hektorovic posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtucevicu.
Ovo djelo pripada putopisu jer u njemu Hektorovic opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braca i Šolte. Ovo je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojemu nije opisano neko alegoricno putovanje, vec stvarno, realno putovanje, a opisano je zbog ljepote prirode i zavicaja.
Ovo je djelo takoder i spoj umjetnicke i folklorne knjižvnosti.
''Ribanje i ribarsko prigovaranje'' je prvo svjetovno, realisticno putopisno djelo hrvatske književnosti.
O kraljevicu Marku i bratu mu Andrijašu:
''Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo li sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Vec mi nigda zarobiše tri junacke dobre konje dva siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila...''
O Radoslavu Siverincu:
''Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše,
Od svojega grada divnoga Siverina.
Cesto mi se Radoslav na Siverin obziraše
Tere to mi ovako belu gradu besijaše:
Ovo mi te ostavljam beli grade Siverine, moj divni grade...''