Lyrics has been copied to clipboard!
Petar Hektorovic
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
Izdava~ko poduze}e ”Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968
1. TEZA : BILJE[KA O PISCU
Petar Hektorovi} (1487 - 1572), ro|en je u Starigradu. Otac mu se zvao Marin te je bio na ~elu plemstva, kad su odbijali zahtjeve puka. Kada su Turci udarili na Hvar, najvi{e je stradao Starigrad, a Petar se jedva spasio preploviv{i u Italiju na ribarskom ~amcu. Da sa~uva sebe i gra|ane, kada bi se napad ponovio, sagradio je Tvrdalj, utvrdu blizu svoje pala~e pomo}u ~ega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”.
Podatke na{ao : U knjizi “Hanibal Luci} i Petar Hektorovi}”, izdava}ko poduze}e “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968.
2. TEZA : KRATAK SADR@AJ
PRVI DAN
Hektorovi} pi{e prijatelju Brtu~evi}u da je odlu}io provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na po~etku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ru~ak. Po{to im je u le|a puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pri~ali narodne pitalice. Na obali su skuhali ru~ak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevali Hektorovi}u jednu narodnu po~asnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovi}a kako nastaju rijeke te im je on to objasnio.
DRUGI DAN
Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljevi} Marko i brat mu Andrija{“, a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave ...”, koje je Hektorovi} zapisao. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja, nakon ru~ka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kli~e divojka”. Predve~er su oti{li do Ne~ujma gdje je neko vrijeme `ivio Maruli}. Hektorovi} je hvalio starog pjesnika i grad Split. Nave~er su se jo{ zabavljali narodnim pitalicama.
TRE]I DAN
Poslije {etnje Ne~ujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili su ribolov. Hektorovi} je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovi~evog znanca s dru{tvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovi~evu kulu Tvrdalj. Nakon {to su se rastali, ribari nastave veslati te pri~aju stare pri~e koje Hektorovi} zapisuje. Predve~er su u{li u jednu uvalu u kojoj su nakon ve~ere nastavili pjevati i pri~ati pri~e. Hektorovi} je sjede}i uz obalu razmi{ljao kako postoji mnogo siroma{nih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene ku}i te za`eli da jo{ do`ivi takve dane.
3. TEZA : ANALIZA DJELA
Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovi}a, tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorovi} posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtu~evi}u. Ovo djelo spada u putopis tj. to je trodnevni izlet morem. Put je vrlo vjerno prikazan realisti~kim postupkom.
“. . .
Koga isteza{e, zubaca veloga.
Nikad jih broja{e: drugi, treti, peti,
. . . “
Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. U djelu je prisutna “humanisti~ka nota “ tj. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima ve~ u~i od ribara, te se divi njihovom znanju). Razgovor me|u njima je iskren, te cijeni po{tenje i bistro}u ribara (naziva ih bra~om).
U djelu su zapisane i dvije buga{~ice:
1. “O kraljevi}u Marku i bratu mu Andrija{u” {to je ujedno i prva zapisana narodna pjesma.
“Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Ve} mi nigda zarobi{e tri juna~ke dobre konje dva siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.
. . . “
2. “O Radovanu Siverincu”
“Kada mi se Radoslave vojevoda odilja{e
Od svojega grada divnoga Siverina,
^esto mi se Radoslav na Siverin obzira{e
Tere to mi ovako belu gradu besija{e:
Ovo mi te ostavljam, beli grade Siverine, moj divni grade.
. . . “
U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I klo~e djevojka”, “Majka mu je lipo ime dala”, te ~itav niz narodnih mudrosti, pitalica, poslovica...
Ugledav{i grad Split pjesnik se sjeti velikog M. Maruli}a te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
Izdava~ko poduze}e ”Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968
1. TEZA : BILJE[KA O PISCU
Petar Hektorovi} (1487 - 1572), ro|en je u Starigradu. Otac mu se zvao Marin te je bio na ~elu plemstva, kad su odbijali zahtjeve puka. Kada su Turci udarili na Hvar, najvi{e je stradao Starigrad, a Petar se jedva spasio preploviv{i u Italiju na ribarskom ~amcu. Da sa~uva sebe i gra|ane, kada bi se napad ponovio, sagradio je Tvrdalj, utvrdu blizu svoje pala~e pomo}u ~ega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Umro je 1572 godine kada su Turci ponovo udarili. Njegovo najpoznatije djelo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje”.
Podatke na{ao : U knjizi “Hanibal Luci} i Petar Hektorovi}”, izdava}ko poduze}e “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968.
2. TEZA : KRATAK SADR@AJ
PRVI DAN
Hektorovi} pi{e prijatelju Brtu~evi}u da je odlu}io provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na po~etku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ru~ak. Po{to im je u le|a puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pri~ali narodne pitalice. Na obali su skuhali ru~ak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevali Hektorovi}u jednu narodnu po~asnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovi}a kako nastaju rijeke te im je on to objasnio.
DRUGI DAN
Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu “Kraljevi} Marko i brat mu Andrija{“, a za njim Nikola pjesmu “Kada mi se Radoslave ...”, koje je Hektorovi} zapisao. Nakon dalnjeg ribarenja i veslanja, nakon ru~ka zapjevali su kmetovi u dva glasa “I kli~e divojka”. Predve~er su oti{li do Ne~ujma gdje je neko vrijeme `ivio Maruli}. Hektorovi} je hvalio starog pjesnika i grad Split. Nave~er su se jo{ zabavljali narodnim pitalicama.
TRE]I DAN
Poslije {etnje Ne~ujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili su ribolov. Hektorovi} je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovi~evog znanca s dru{tvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovi~evu kulu Tvrdalj. Nakon {to su se rastali, ribari nastave veslati te pri~aju stare pri~e koje Hektorovi} zapisuje. Predve~er su u{li u jednu uvalu u kojoj su nakon ve~ere nastavili pjevati i pri~ati pri~e. Hektorovi} je sjede}i uz obalu razmi{ljao kako postoji mnogo siroma{nih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene ku}i te za`eli da jo{ do`ivi takve dane.
3. TEZA : ANALIZA DJELA
Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovi}a, tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. “Ribanje i ribarsko prigovaranje” je epski spjev kojeg je Petar Hektorovi} posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtu~evi}u. Ovo djelo spada u putopis tj. to je trodnevni izlet morem. Put je vrlo vjerno prikazan realisti~kim postupkom.
“. . .
Koga isteza{e, zubaca veloga.
Nikad jih broja{e: drugi, treti, peti,
. . . “
Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje do`ivljaj ljepote. U djelu je prisutna “humanisti~ka nota “ tj. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u stale`ima ve~ u~i od ribara, te se divi njihovom znanju). Razgovor me|u njima je iskren, te cijeni po{tenje i bistro}u ribara (naziva ih bra~om).
U djelu su zapisane i dvije buga{~ice:
1. “O kraljevi}u Marku i bratu mu Andrija{u” {to je ujedno i prva zapisana narodna pjesma.
“Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Ve} mi nigda zarobi{e tri juna~ke dobre konje dva siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.
. . . “
2. “O Radovanu Siverincu”
“Kada mi se Radoslave vojevoda odilja{e
Od svojega grada divnoga Siverina,
^esto mi se Radoslav na Siverin obzira{e
Tere to mi ovako belu gradu besija{e:
Ovo mi te ostavljam, beli grade Siverine, moj divni grade.
. . . “
U “Ribanje i ribarsko prigovaranje” zapisane su i lirske pjesme i balade ”I klo~e djevojka”, “Majka mu je lipo ime dala”, te ~itav niz narodnih mudrosti, pitalica, poslovica...
Ugledav{i grad Split pjesnik se sjeti velikog M. Maruli}a te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.