+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

PROKLETA AVLIJA

Andric - PROKLETA AVLIJA

O KNJIZI:
NAKLADA: MOSTA, Zagreb, 1996.
ZA NAKLADNIKA: Vladimir Vucur
UREDNIK: Josip Laca
KOREKTOR: Ivan Bauman

ŽIVOTOPIS:
Ivo Andric roden je 1892. godine u Dolcu kraj Travnika. Pisao je pjesme, pripovijetke, romane i eseje.
U književnosti se javio 1911. godine, a 1914. jedan je od autora danas slavnoga zbornika ''Hrvatska mlada lirika''. Uloživši sve svoje nastojanje da ''stice(m) novac i slavu'', kako piše još 1921., Andric 1961. dobiva Nobelovu nagradu za književnost.
Djela: ''Na Drini cuprija'', ''Gospodice'', ''Travnicke hronike'', ''Prokleta avlija''...

KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: pripovijest

MJESTO RADNJE: carigradski zatvor Prokleta avlija

ANALIZA JEZIKA I STILA:
- usporedba: kao neka vrsta vecite lutrije, poput uboja
- epiteti: gustim, crnim brkovima, jako razmaknutim krupnim, smedim ocima, spora mutna reka

KRATAK SADRŽAJ:
Prokleta je avlija naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz
neopravdanih razloga dospio fra Petar iz Bosne kojeg su poslali u Istanbul
da obavi neke samostanske poslove.
Dogodilo se da turske vlasti uhvate neko pismo upuceno austrijskom internunciju u Carigradu, u kojem je bilo opisano proganjanje vjernika od turske vlasti i sumnja je pala na fra Petra koji je bio jedini fratar na tome podrucju. Zbog toga je uhicen i zatvoren u
istražni zatvor poznat pod nazivom Prokleta avlija, gdje je ostao dva
mjeseca dok ga nisu poslali dalje. U Prokletoj avliji fra Petar upoznaje više
ljudi koji se u ovoj pripovijesti pretvaraju u galeriju zanimljivih likova.
Tu je upravitelj Proklete avlije Latifaga zvan Karadoz, zatvorenik Haim - židov iz Smirne, pa zatim glavni lik ove pripovijesti, zatvorenik Ćamil-efendija, bogati mali turcin iz Smirne.
Mladi Ćamil, sin bogatog turcina i grkinje, odmalena se posvetio nauci te samotnjackom i asketskom nacinu života, koji je osobito potencirala jedna nesretna i nepreboljena ljubav. Ćamil se, naime, zaljubio u kcer malog grckog trgovca, no ovaj je iz nacionalisticko-vjerskih razloga nije htio dati turcinu za ženu nego ju je prisilno udao za grka izvan Smirne.
Poslije tog dogadaja Ćamil se potpuno zatvorio u sebe i postao neka vrsta osobenjaka. Okružuje se knjigama i posvecuje nauci, pokazujuci osobit interes za povijest Turskog Carstva, od kojeg ga specijalno zanima razdoblje Bajazita i Džem sultana.
Džem sultan je bio Bajazitov brat kojeg je Bajazit dva puta porazio u bitci za prijestolje. Tada je Džem potražio utocište na otoku Rodu, gdje su vladali kršcanski vitezovi. Od tada pocinje
odiseja Džema, koji kao zarobljenik prelazi iz ruke u ruku raznih europskih vladara, pa cak i samog pape, a svi ga oni iskorištavaju kao adut protiv turske carevine, tj. prijete Bajazitu da ce ga pustiti ako ne zadovolji njihove razne zahtjeve. Na Ćamila posumnjaju da proucava upravo to povijesno razdoblje jer ono ima slicnosti sa sadašnjom situacijom na dvoru gdje sultan takoder ima brata suparnika, kojeg je proglasio maloumnim i drži ga u zatoceništvu. Ćamil je poslan u Prokletu avliju gdje upoznaje fra Petra i isprica mu život Džem sultana, tvrdeci da je njegov život identican sa Ćamilovim i da su im sudbine jednake. Nakon nekog
vremena odvedu ga u poseban zatvor i tu jedne noci prilikom saslušanja dode do tucnjave izmedu njega i policije. Ćamila iznesu, živa ili mrtva – ne zna se.
Fra Petar ga više nikada nije vidio.

O DJELU:
Prokleta je avlija, oveca pripovijest ili mali roman, objavljena 1954. godine, devet godina nakon ''Gospodice'', ''Travnicke kronike'' i ''Na Drini cuprija''. Za razliku od tih romana, okvir je dogadanja Proklete avlije izvan Bosne, u Carigradu, a s Bosnom ga veže lik fra Petra,
bosanskog franjevca, koji je stjecajem okolnosti dospio u najveci carigradski zatvor, nazvan Prokletom avlijom. Djelo je pisano ekavicom te sadrži mnogo arhaizama kako bi što više docarala situacija onog vremena. Andric i u svojim drugim djelima, u onima o Bosni,
opisuje pripadnike raznih narodnosti. Medutim, taj preplet narodnosti dogada se u opusu u kojem je Bosna temom, dok se u samoj Prokletoj avliji susrecu pripadnici uglavnom azijskih naroda. Pred njima svima fra Petar krije svoje zvanje, pa i pred Ćamilom.
Andric je o Prokletoj avliji, o karakterima njezinih zatocenika i o njihovu ponašanju pisao nedvojbeno i na temelju vlastitih iskustava iz robijaških dana u Splitu, Šibeniku i Mariboru tijekom 1914. i 1915. g. Oslikavajuci sudbinu Ćamil-efendije Andric je zapravo dao portret svoga vremena.

Carigradska je tamnica zvana Prokleta avlija sa svojim simbolicki šarenim svijetom spojila jednog skromnog i smjernog, nedužno optuženog bosanskog fratra i razocaranog, životom otrovanog i fikcijom opsjednutog turskog bogataša. Svijet Proklete avlije, koja kroz svoju tjeskobnu utrobu propušta sve vrste ljudskih grijeha i poroka, cija je nepregledna raznolikost pomno nadgledana zastrašujucim ocima Latifage Karadoza, jasan je i vrlo citljiv. Kao i u samom životu, tako i u Prokletoj avliji ne nedostaje grijeha svih vrsta, ali i u njoj cesto ima teških tragedija nevinih stradalnika. I Avlija se bez prestanka puni i prazni, a nikada se ne primjecuje višak ili manjak, a za one koji su otišli ne pita više nitko.

Prokleta avlija svojim iznimno dojmljivim likovima i njihovim sudbinama, svojom gotovo alegorijskom pricom o totalitarizmu putem vida pravde, ispricanom smirenim recenicama koje su izraz izvanrednoga umijeca pricanja, te unutarnjom dinamikom koja obuhvaca citavo štivo nedvojbeno je jedno od najboljih ostvarenja u cijelom Andricevom bogatom književnom djelu.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
- Ćamil-efendija iz Smirne, središnji lik ove pripovijesti
- upravitelj Latifaga, zvan Karadoz
- Haim, židov iz Smirne
- Zaim, krivotvoritelj
- Kirkor, poglavar velike armenske obitelji, koja je pronevjerila dragocjenosti iz državne kovnice
- fra Petar iz Bosne
5 Lektire za školu: PROKLETA AVLIJA Andric - PROKLETA AVLIJA O KNJIZI: NAKLADA: MOSTA, Zagreb, 1996. ZA NAKLADNIKA: Vladimir Vucur UREDNIK: Josip Laca KOREKTOR: Ivan Bauman ŽIV...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi