Lyrics has been copied to clipboard!
JOSIP KOZARAC:
PRIPOVIJESTI
Bilješke o piscu:
Josip Kozarac (1858. – 1906.), po zanimanju šumar, uveo je potpunije
Slavoniju i njezine probleme u našu književnost. Svu pažnju posvetio je
društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije, prodoru kapitalizma u selo i
patrijarhalnom životu, a idejni i društveni sukobi medu ljudima toga doba
glavno su vrelo književnih tema u njegovim djelima. Kozarac je pretežno
programatski pisac koji postavlja odredenu tezu i rješava je u djelu.
Pisac je novele Krcelici nece ljepote, romana Mrtvi kapitali, Medu svjetlom
i tminom itd. U nizu novela koje su proizašle iz neposredna života i
tragicne slavonske stvarnosti Kozarac je dao snažnu umjetnicku sliku
novog društvenog stanja i psihološki izvanredno dobro ocrtao
suvremenike u njihovoj zbunjenosti i izgubljenosti, kao npr. u djelima:
Slavonska šuma, Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina, Oprava…
Pored novela i romana pisao je pjesme i komedije (Turci u Karlovcu,
Tartufov unuk…)
Vrsta djela:
Zbirka pripovijesti
MOJ DJED
Mjesto radnje: Selo
Vrijeme radnje: Od dvije godine prije djedove smrti pa nadalje...
Tema: Djed
Motivi: Djedov izgled, život, stan, gostoprimstvo, darežljivost…
Redoslijed opisa:
- Djedova smrt i vanjski izgled
- Djedova kuca, opis posjeta djedu
- Djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- Djedov odnos prema pravdi
- Djedov odnos prema radu
- Djedovi savjeti
- Djedove price
- Djedova pomoc drugima
- Djed na sajmu, njegova darežljivost
- Djedu nije teško umrijeti
- Djedova smrt
- Pisac opisuje svog djeda unatrag nekoliko godina prije smrti.
Analiza glavnog lika:
Djed
Umro je jedne jeseni iako se cinilo de je prije zaspao nego umro.
Bio je dobrocudan, darežljiv, uvijek je bio spreman pomoci i želio je svima
ugoditi, a osobito se volio prisjecati starih vremena. Nije mu bilo teško
umrijeti jer mu je obitelj bila složna.
Sporedni likovi:
Djedova obitelj, seljani, lovci
Jezik i stil:
Prica je napisana na hrvatskom književnom jeziku - štokavskom narjecju i
ijekavskom izgovoru. Ima i nekih rijeci na drugim narjecjima.
U prici se pojavljuju epiteti, usporedbe, metafore…
SLAVONSKA ŠUMA
Mjesto radnje: Šuma
Vrijeme radnje: Neodredena godina dana – neodredeno godišnje doba
Tema: Šuma, život u šumi
Ideja: Prirodu treba cuvati tako da ju možemo cistu i ocuvanu predati
svojim potomcima.
Motivi: Šuma kroz godišnja doba, rad u šumi, lovovi…
Redoslijed opisa:
- Šuma, drvece u šumi
- Razlicita promatranja šume
- Šuma nocu
- Slavonac i šuma
- Šuma u proljece
- Šuma ljeti
- Životinje u šumi
- Ptice u šumi
- Lov na patke
- Rad u šumi
- Brojanje drveca
- Razgovori s Bartolom
- Završetak brojanja drveca
- Procjenjivanje drveca
- Lov na srne
- Sijanje žira
- Šuma kroz povijest
- Pisac opisuje šumu kroz godišnja doba.
Glavni likovi:
Šuma, šumar
Šumar
Nadasve voli svoju šumu, voli biti u njoj jer se tamo osjeca kao kod kuce.
Šuma mu je najvece blago i štit od vremenskih nepogoda.
Sporedni likovi:
Bartol, lugari, lovci i ostali ljudi
Jezik i stil:
Prica je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom narjecju i
ijekavskom izgovoru. Tu su i dvije - tri rijeci na drugim narjecjima.
U prici se pojavljuju epiteti, metafore, usporedbe, gradacije,
onomatopeje… Prica istice važnost prirode, a i to kako je ljudi cesto
bespotrebno uništavaju.
Godišnja doba u „Slavonskoj šumi“:
- Proljece: U proljece se priroda budi, rastu pupovi, dolaze životinje.
Epitetima docarava boje, onomatopejom glasanje životinja,
metaforom razne pojave u prirodi…
- Ljeto: Pisac gradacijom i usporedbom docarava razliku izmedu ljeta
kad se životinje vracaju u šumu, i proljeca kad su životinje
uglavnom na livadama. Epitetima docarava boje, a metaforom
razne promjene u prirodi. Ima i onomatopeje.
- Jesen: Pisac u najviše opisuje procjenu i sjecu drva te lov.
Pri tome se koristi metaforom, onomatopejom, usporedbom,
epitetima i pomalo personifikacijom.
- Zima: Zima se piscu cini prazna jer su posjekli šumu, pa to istice svim
pjesnickim slikama.
PRIPOVIJESTI
Bilješke o piscu:
Josip Kozarac (1858. – 1906.), po zanimanju šumar, uveo je potpunije
Slavoniju i njezine probleme u našu književnost. Svu pažnju posvetio je
društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije, prodoru kapitalizma u selo i
patrijarhalnom životu, a idejni i društveni sukobi medu ljudima toga doba
glavno su vrelo književnih tema u njegovim djelima. Kozarac je pretežno
programatski pisac koji postavlja odredenu tezu i rješava je u djelu.
Pisac je novele Krcelici nece ljepote, romana Mrtvi kapitali, Medu svjetlom
i tminom itd. U nizu novela koje su proizašle iz neposredna života i
tragicne slavonske stvarnosti Kozarac je dao snažnu umjetnicku sliku
novog društvenog stanja i psihološki izvanredno dobro ocrtao
suvremenike u njihovoj zbunjenosti i izgubljenosti, kao npr. u djelima:
Slavonska šuma, Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina, Oprava…
Pored novela i romana pisao je pjesme i komedije (Turci u Karlovcu,
Tartufov unuk…)
Vrsta djela:
Zbirka pripovijesti
MOJ DJED
Mjesto radnje: Selo
Vrijeme radnje: Od dvije godine prije djedove smrti pa nadalje...
Tema: Djed
Motivi: Djedov izgled, život, stan, gostoprimstvo, darežljivost…
Redoslijed opisa:
- Djedova smrt i vanjski izgled
- Djedova kuca, opis posjeta djedu
- Djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- Djedov odnos prema pravdi
- Djedov odnos prema radu
- Djedovi savjeti
- Djedove price
- Djedova pomoc drugima
- Djed na sajmu, njegova darežljivost
- Djedu nije teško umrijeti
- Djedova smrt
- Pisac opisuje svog djeda unatrag nekoliko godina prije smrti.
Analiza glavnog lika:
Djed
Umro je jedne jeseni iako se cinilo de je prije zaspao nego umro.
Bio je dobrocudan, darežljiv, uvijek je bio spreman pomoci i želio je svima
ugoditi, a osobito se volio prisjecati starih vremena. Nije mu bilo teško
umrijeti jer mu je obitelj bila složna.
Sporedni likovi:
Djedova obitelj, seljani, lovci
Jezik i stil:
Prica je napisana na hrvatskom književnom jeziku - štokavskom narjecju i
ijekavskom izgovoru. Ima i nekih rijeci na drugim narjecjima.
U prici se pojavljuju epiteti, usporedbe, metafore…
SLAVONSKA ŠUMA
Mjesto radnje: Šuma
Vrijeme radnje: Neodredena godina dana – neodredeno godišnje doba
Tema: Šuma, život u šumi
Ideja: Prirodu treba cuvati tako da ju možemo cistu i ocuvanu predati
svojim potomcima.
Motivi: Šuma kroz godišnja doba, rad u šumi, lovovi…
Redoslijed opisa:
- Šuma, drvece u šumi
- Razlicita promatranja šume
- Šuma nocu
- Slavonac i šuma
- Šuma u proljece
- Šuma ljeti
- Životinje u šumi
- Ptice u šumi
- Lov na patke
- Rad u šumi
- Brojanje drveca
- Razgovori s Bartolom
- Završetak brojanja drveca
- Procjenjivanje drveca
- Lov na srne
- Sijanje žira
- Šuma kroz povijest
- Pisac opisuje šumu kroz godišnja doba.
Glavni likovi:
Šuma, šumar
Šumar
Nadasve voli svoju šumu, voli biti u njoj jer se tamo osjeca kao kod kuce.
Šuma mu je najvece blago i štit od vremenskih nepogoda.
Sporedni likovi:
Bartol, lugari, lovci i ostali ljudi
Jezik i stil:
Prica je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom narjecju i
ijekavskom izgovoru. Tu su i dvije - tri rijeci na drugim narjecjima.
U prici se pojavljuju epiteti, metafore, usporedbe, gradacije,
onomatopeje… Prica istice važnost prirode, a i to kako je ljudi cesto
bespotrebno uništavaju.
Godišnja doba u „Slavonskoj šumi“:
- Proljece: U proljece se priroda budi, rastu pupovi, dolaze životinje.
Epitetima docarava boje, onomatopejom glasanje životinja,
metaforom razne pojave u prirodi…
- Ljeto: Pisac gradacijom i usporedbom docarava razliku izmedu ljeta
kad se životinje vracaju u šumu, i proljeca kad su životinje
uglavnom na livadama. Epitetima docarava boje, a metaforom
razne promjene u prirodi. Ima i onomatopeje.
- Jesen: Pisac u najviše opisuje procjenu i sjecu drva te lov.
Pri tome se koristi metaforom, onomatopejom, usporedbom,
epitetima i pomalo personifikacijom.
- Zima: Zima se piscu cini prazna jer su posjekli šumu, pa to istice svim
pjesnickim slikama.