Lyrics has been copied to clipboard!
August Šenoa
Prijan Lovro
1. Bilješka o piscu :
U doba kada hrvatski romanticki pisci prestaju radom javlja se jedno veliko ime u hrvatskoj književnosti kojim pocinje novo razdoblje u književnosti - realizam. To je August Šenoa, roden u Zagrebu 1838. godine.
Na književnom polju javlja se sedamdesetih godina XIX stoljeca dajuci tom vremenu svoj pecat. Njegovo je književno djelo vrlo obimno. Poceo je kao novinar i publicista pišuci književne i kazališne kritike te clanke i feljtone iz suvremenog hrvatskog društva. Napisao je i velik broj pjesama od kojih su mu najpoznatije “Kugina kuca “,” Propast Veneclje “i dr.
Medutim, najznacajniji mu je rad na pripovijeci i romanu. On je u stvari osnivac hrvatskog historijskog romana ( “ Zlatarovo zlato ”, “ Diogeneš ”, “ Ktetva ”, “Seljacka buna ”, “ Cuvaj se senjske ruke ” ). Pisao je mnogo s tematikom iz suvremenog života: “ Prosjak Luka “, “ Branka “, “ Vladimir ”, “ Prijan Lovro “, “Barun Ivica ”, “ Mladi gospodin ”, “ Kanarinceva Ijubovca ”, “ Karanfil s pjesnikova groba “ itd.
Šenoa je umro vrlo rano - u 43. godini života, u punoj stva-ralackoj snazi osvojivši svojim djelima citalacku publiku jer je znao izraziti ono što je ta publika mislila i osjecala.
2. Samokritika
“Prijan Lovro” pripada Šenoinim pripovjetkama koje je pisac smatrao najboljim svojim literarnim ostvarenjima. U uvodnom djelu te pripovjetke pisac u dijalogu izmedu pripovjedaca i jednog junaka iznosi neke svoje poglede na kako bi morala izgledati dobra pripovjetka.
3.Tema
U prijan Lovri Šenoa obraduje problem školovanja siromašnih seljackih sinova koji, nemajuci sredstva za školovanje, mogu postati jedino svecenici ili, kao slobodni intelektualci, propadaju.
Prijan Lovro
1. Bilješka o piscu :
U doba kada hrvatski romanticki pisci prestaju radom javlja se jedno veliko ime u hrvatskoj književnosti kojim pocinje novo razdoblje u književnosti - realizam. To je August Šenoa, roden u Zagrebu 1838. godine.
Na književnom polju javlja se sedamdesetih godina XIX stoljeca dajuci tom vremenu svoj pecat. Njegovo je književno djelo vrlo obimno. Poceo je kao novinar i publicista pišuci književne i kazališne kritike te clanke i feljtone iz suvremenog hrvatskog društva. Napisao je i velik broj pjesama od kojih su mu najpoznatije “Kugina kuca “,” Propast Veneclje “i dr.
Medutim, najznacajniji mu je rad na pripovijeci i romanu. On je u stvari osnivac hrvatskog historijskog romana ( “ Zlatarovo zlato ”, “ Diogeneš ”, “ Ktetva ”, “Seljacka buna ”, “ Cuvaj se senjske ruke ” ). Pisao je mnogo s tematikom iz suvremenog života: “ Prosjak Luka “, “ Branka “, “ Vladimir ”, “ Prijan Lovro “, “Barun Ivica ”, “ Mladi gospodin ”, “ Kanarinceva Ijubovca ”, “ Karanfil s pjesnikova groba “ itd.
Šenoa je umro vrlo rano - u 43. godini života, u punoj stva-ralackoj snazi osvojivši svojim djelima citalacku publiku jer je znao izraziti ono što je ta publika mislila i osjecala.
2. Samokritika
“Prijan Lovro” pripada Šenoinim pripovjetkama koje je pisac smatrao najboljim svojim literarnim ostvarenjima. U uvodnom djelu te pripovjetke pisac u dijalogu izmedu pripovjedaca i jednog junaka iznosi neke svoje poglede na kako bi morala izgledati dobra pripovjetka.
3.Tema
U prijan Lovri Šenoa obraduje problem školovanja siromašnih seljackih sinova koji, nemajuci sredstva za školovanje, mogu postati jedino svecenici ili, kao slobodni intelektualci, propadaju.