+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Prijan Lovro

AUGUST ŠENOA:
PRIJAN LOVRO



Bilješke o piscu:
August Šenoa roden je u Zagrebu 1838. Sin je doseljenika.
U svojoj obitelji je prvi poceo pisati svoje prezime hrvatski (dotad je ono
bilo Schönoa). Studirao je u Zagrebu, Becu i Pragu. Književni ga rad
udaljava od studija. U Becu 1865. ureduje dva lista. Vraca se u Zagreb
1866., sljedece godine oženio se sa Slavom Ištvanic. Od 1868. do 1870.
radi u kazalištu (umjetnicki ravnatelj, dramaturg). 1871. izdaje svoj prvi
roman Zlatarevo zlato. Iste godine postaje veliki gradski bilježnik.
1873. biva imenovan gradskim senatorom. 1874. preuzima casopis
Vijenac. 12. 12. 1881 umire od upale pluca.
Njegova djela: Zlatarovo Zlato, Cuvaj se senjske ruke, Seljacka buna,
Diogenes, Kletva, Prijan Lovro, Barun Ivica, Prosjak Luka, Branka,
Smrt Petra Svacica, Propast Venecije, Fratarska oporuka.

Slikar hrvatske društvene stvarnost
“U historickom romanu moraš analogijom izmedu
prošlosti i sadašnjosti narod dovest do spoznaje
samog sebe.” - August Šenoa (Vijenac, 1874.)

Prikazujuci prijelomna razdoblja u našoj povijesti, Šenoa je obuhvatio
citav niz dogadaja, od života plemstva do malih gradanskih obitelji,
od velikih ratnickih podviga do žucnih rasprava u Hrvatskom saboru,
sve do intimnih porodicnih slika i ugodaja, obuhvativši time sve aspekte
društvenog života u Hrvata. Vještom fabulom uspio je stvoriti mostove
izmedu prošlosti i sadašnjosti, budeci time svijest naroda i prikazujuci mu
njegovu pravu društvenu zbilju.

Slijedeci geslo iliraca “Prosvjetom ka znanju” Šenoa je tražio baš takve
motive koji ce zaintrigirati tadašnje društvo a i istovremeno prenoseci
svoje poruke njima. Svojim motivima i vještim pisanjem Šenoa je stvorio
po prvi put u povijesti hrvatske književnosti citalacku publiku, obilježivši
tako citavo stoljece.

Utjecaj sredine na pojedinca
U svojoj pripovijest Prijan Lovro Šenoa nam daje portret tragicnog junaka
Lovre cija je sudbina odredena sumornošcu sredine u kojoj se taj junak
krece. U njoj Šenoa raspravlja o odnosu društva i pojedinca odnosno
utjecaju društva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih
sposobnosti ali zbog njegova podrijetla društvo ga odbacuje uzrokujuci
time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se
novi vidici i on zaželi uzeti komadic slasti što ju je zamišljao u gradskome
životu:
“Kad je Lovro vidio velike kuce, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po
prvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda.“

Ali tek što je vidio vanjskoga svijeta stadoše ga kidati od njega
(“… žarkomu srcu mladica bijaše svijet preuzan, prezalo ono proletjeti
preko svijeta, više svijeta, a ovamo ustadoše kidat ga od svijeta, zatvorit
ga u sebe…”). Nemirna duša ne može naci utjehu u zatvoru društvene
konvencije vec traži slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta.
Zbog takvih težnji covjek u tadašnjem društvu biva proganjan i njegova je
sudbina samo niz sankcija uvjetovanih društvenim okolnostima
(“… vaša žrtva nije ništa drugo nego obicna posljedica naših društvenih
okolnosti…”). Društvo uvjetuje razvoj covjeka, ne pita za njegovo znanje i
kvalitete vec gleda njegovo porijeklo (“Svijet obicno ne sudi mladica po
duševnim vrlinama, vec po školskim svjedodžbama ili kasnije po vecem ili
manjem zvanju. Cesto se ljudi klanjaju plitkoj glavi jer je uvrštena u red
javnog zvanja, cesto rugaju se umniku jer je ništa, jer ne spada u koju od
društvenih kasta…”).

Stvaranje citalacke publike
Šenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu
temeljenu na povijesnoj gradi. Dok je ljubavnu fabulu pisao romanticarski,
drugu je vodio iznimno realisticki prenoseci svoje poruke citaocu. Taj izbor
dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila citalacka publika na
hrvatskom jeziku. Do tada su citatelji bili zatrpani gomilom jeftinih romana
jednakog zapleta, i sve se više poceli okretati stranoj književnosti
zaboravljajuci svoju. Te je ideje Šenoa prikazao na samom pocetku
Prijana Lovre dobivši time izliku da prikaže još jedan društveni problem.

Realizam
Realizam je razdoblje u književnosti koje traje od 1830. do 1870.
U tom razdoblju dolazi do naglog uzdizanja gradanskog društva,
stvaranja sve vecih klasnih razlika izmedu onih koji imaju i onih koji
nemaju. Javlja se bijeda i ideje o utopistickom društvu jednakih.
Znanost se postavlja kao temelj ljudskog života i odbacuje se mistika i
religija. Književnici se kriticki odnose na društvo iznoseci u svojim djelima
sve aspekte tadašnjeg društva. Afirmiraju roman kao književnu vrstu i
stvaraju tzv. tipove junaka koji nose osobine odredene skupine ljudi.

Preteca realizma
Šenoino razdoblje nazivamo protorealizmom koje prethodi realizmu u
Hrvatskoj. Šenoa je u svojim djelima uspio iznijeti na vidjelo probleme
tadašnjeg društva i potaknuti nacionalnu svijest. U svojim djelima Šenoa
je najavio realizam koji stiže u Hrvatsku na izmaku snaga europskog
realizma.

Dojam o djelu:
Ovo djelo zaslužuje prolaznu ocjenu zbog skupljene fabule koja je
morala biti malo više razrijedenija, te ono zahtijeva još rada na njemu.
5 Lektire za školu: Prijan Lovro AUGUST ŠENOA: PRIJAN LOVRO Bilješke o piscu: August Šenoa roden je u Zagrebu 1838. Sin je doseljenika. U svojoj obitelji je prvi poceo pisat...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi