Lyrics has been copied to clipboard!
VJENCESLAV NOVAK
POSLJEDNJI STIPANCIĆI
1.BILJEŠKA O PISCU:
Vjenceslav Novak roden je u Senju 01. 09. 1859., a umro u Zagrebu 20. 09. 1905. u svojoj cetrdesetišestoj godini. Osnovnu školu završio u Senju, a nižu gimnaziju u Senju i Gospicu. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao ucitelj u Senju. Odlazi u Prag, gdje pohada konzervatorij. Poslije završena konzervatorija postaje nastavnik muzike na preparandiji u Zagrebu.
U književnost ulazi 1881. pripovjetkom Maca. Od tada je napisao sedam romana: Pavao Šegota (1888), Posljednji Stipancici (1899), Pod Nehajem (1892), Nikola Baretic (1896), Dva svijeta (1901), Tito Dorcic (1906). Objavio je tridesetak pripovjedaka. Osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije i rasprave iz muzikologije i muzicke pedagogije. Roman Posljednji Stipancici najcešce je objavljivano Novakovo Dijelo. Poslije prvog izdanja slijede:
Minerva,zagreb 1932;
Novo pokoljenje, Zagreb 1950;
Matica Hrvatska, Zagreb 1963;
Matica Hrvatska - Zora, Zagreb 1964.
2.LIKOVI:
Valpuruga Stipnacic, Lucija Stipancic, Ante Stipancic, Jura Stipancic. Gertruda, Vukasovic, Valpirgin stric, Artur Domelo de Loewensfeld, Ferdo Scimotti, Fabijan Martincic, Winter, Andrija Bakovcic, major Bonetti, Martin Tintor, Marija Tintor, Ćolic, poslužavka Veronika, Baltazar Bonific, Cincar Marko.
3.GLAVNI LIKOVI:
Valpurga, Ante, Lucija i Jura.
4.SPOREDNI LIKOVI:
Vukasovic, Ćolic, Martincic, major Benetti i Martin Tintor.
5. OPIS LIKOVA:
VALPRUGA:
Valpuga je bila žena Senjskog patricija Antea Stipancica. Bila je plemenita, po ponašanju sasvim suprotna od njezina muža pogotovo u odnosu prema djeci koju je voljela. Bila je starija, sitna žena. Imala je 46 godina.
Valpruga je imala tamne oci, s nježnim i brižnim pogledom. Valpruga je 1806. godine rodila prvo dijete imena Jura, a 1815. godine rodila je Luciju.
Valpruga je nježna i sitna žena s lijepim krasnim ocima i sramežljivim smješkom.
LUCIJA:
Lucija je bila Valprugina i Anteova kcer. Rodila se 1815. godine. Imala je nesretno djetinstvo, jer Ante nije uopce mario za njom. Ona je do šeste godine uvijek jela u kuhinji odvijeno od obitelji. U životu je takoder bila nesretna jer se zaljubila u krivog covjeka i zato se razbolila, a kasnije je zbog toga i umrla. Po izgledu bila je lijepa djevojka, imala je 22 godine, naoko mnogo mlada. Njezina bijela, fina koža i ozbiljne tamnosmede oci podsecale su na petnajstogodišnju curu. Pod jasnim zacrtanim obrvama i bujnom tamnom kosom nalazi se nježno lice s dugackim, fino sadjelanim nosom i jasnocrvenim usnicama starinske portrete mladih aristokratkinja, a ne zaostaje joj za takvim portretom ni ostali dio tijela.
ANTE STIPNACIĆ:
Ante Stipancic bio je ugledan gradanin i patricij iz stare porodice koja je u gradskim javnim poslovima još u pocetku 18. stoljeca slavno sudjelovala. Ante je bio posljednji potomak svoga plemena, a oženio se tek u svojoj 46-oj godini sa Valburgom, iz porodice starih plemica i senjskih patricija Domazetovica. Ante je bio jedinac, u bogata oca cija su dva velika i jedan mali brododlazili u sve zanimljive luke. Otac mu je bio Pavlo Stipancic, a mjka se zvala Kata.
Kad se vjencao imao je glatko obrijano oširoko lice s mirnim ocima, povelikim ravnim nosom i dugackim, no pravilnim ustima odavalo je samosvjesnu glavu koja je, viseci nad visokim i lijepo izraslim rijelom iz dvaju šiljeva rubace, odavala aristokrata koji naoko ne mari za sav jal i zlobu.
JURA:
Jura se rodio 1806. godine. Imao je sretnije djetinstvo od sestre Lucije. Njega je otac smatrao svojim nasljednikom. On je u petoj godini zano citati i pisati, a u šestoj razumio se vec u citanje geografskih karata, znao je sve europske države i njihove glavne gradove, njihov broj stanovnika, znao je imena rijeka, gora i sl. U osmoj godini poducavao ga je uz oca u školskim predmetima pater Bonoventura. S šesnaest godina završio je zakljucni ispit s odlicnim ucinkom, a dva mjeseca kasnije išao je u Bec na sveucilište prava. U Becu je bio deset godina, kad se vratio kuci bio je to covjek crvena nabuhla lica, suznih i izgubljenih ociju pod naocalama, cupave brade i brka. Njegova okrugla glava izrasla je gotovo samo iz širokih pleca.
VUKASOVIĆ:
Covjek od 45 godina, impozantne vanjštine, visok, neodgojen previše, s finom ironijom. Na Vukasovicem licu titrao je gospodski smiješak, dostojanstveni. On se protivio postojecoj vladi i htio je da se Senj prikaci gradanskoj Hrvatskoj. Dobivao je sve više pristaša i na kraju je pobjedio.
BONETTI:
Major Bonetti bio je rodom Tršcanin, covjek od 45 godina, mrka košcasta lica, crnih i pronicavih ociju. Od svojih nakana nije pred maldicima odstupao, ni pod kojim uvjetom, u tome je bio i silnik, sudio je baš kao da sijece sabljom. Znao je da može biti takav jer mu je to dopustio položaj u vlasti. Grad ga se bojao, mnogi su bili uvjereni da bi on mogao i posjeci covjeka koji bi se usudio suprostaviti mu se. Bio je neženja, veseljak i rado se kartao, ali je malo pio. Baratanje s gradanima olakšavali su mu i dušnici, medu kojima je glavni bio Fabijan Martincic.
FABIJAN MARTINCIĆ:
Bio je propalica, zanemaren covjek koji ne pita gdje ce dobiti groš i zaliti grlo. Išao je uvijek brzo i svojim mesnatim rumenim i plavim nosom zavirio je u svaki kut grada; žmirkajuci neprestano svojim vodenim ocima, govorio bi nasilno, uvjeravajuci i jezikom nešto šuškajuci.
MARTIN TINTOR:
Bio je mladic neugledan, visok, nespretnih kretanja, od same nevolje gospodski odjeven, široka lica, velika nosa i usta. Sve što je još na tom mladicu bilo pristojnog jest duboko klanjanje i strahopoštovanje onome koji mu je pri dolasku i odlasku poljubio ruku. On je bio uz Vukasovica, napustio je sajmšte i išao je od kavane do kavene citati borbe medu Senjanima i Mlecanima.
6.SADRŽAJ:
- I -
- U kuci su se nalazili Valpurga, njezina kcer Lucija i poslužarka Gertruda.
- Lucija je bila bolesna, pa je majka nije puštala van iz kuce.
- Lucija se mnogo ljutila na majku jer je nije puštala izaci, ali je na kraju uvijek molila majku da joj oprosti jer je znala da ona to cini za njezino dobro.
- II -
- Valpurga je uvijek mislila na Lucijno zdravlje, a i sama je bila bolesna.
- Lucija je zapitavala majku o svojim prednicima.
- A ona joj je govorila da tada nije bilo siromaštva.
- Govorila joj je o biskupu Ćolicu, koji je bio bogati covjek i svi su ga voljeli, osim Domazetovici i Stipancici.
- III -
- U ulici gornjeg grada Senja nekada je bila kuca Antea Stipancica i njegovog oca (Pavle).
- Ante je puno putovao, a kad se vratio doma zaljubio se u Valpurgu.
- 31. 10. pocele su posljednje pripreme u Stipancicevu vinogradu.
Gosti su dolazili
- U 3h pocela je prava svecanost.
- Ante je obukao plemicku odoru i mac, a to je bilo zabranjeno.
- Nakon toga je došla Valpurga
- Pijani Winter joj je iskazao ljubav, a Ante je odmah skocio i napao Wintera koji je pobjegao.
- Tako je završila svecanost
- IV -
- Jednog dana Valpurga se docepala Anteovih spisaka, u kojima piše da je Ante otputovao u Trst radi posla.
- Našla je i parnicu od suda za Antea, jer nije smijo nositi odijelo s macem.
- V -
- Porodicna Stipanciceva kuca nalazila se na sjeveroistocnoj strani zidina grada.
- U njoj su stanovali Ante, Lucija, Valpurga, Jura, te Veronika.
- U kucu je uvijek vladao red.
- Ante je mario samo za Jurom, njega je školovao, ucio.
- Nakon završenog zakljucnog ispita s odlicnim Ante ga je poslao na sveucilište prava u Bec.
- VI -
- Ante je sinu uvijek slao novac, ali nakon cetvrte godine školovanja morao je prodati brod jer nije imao više novca.
- Lucija, koja je imala 16 godina zamolila je majku dali može ici na ples.
- Ona joj to dopušta, a kasnije i otac.
- Na plesu se upoznala s Freidmanom, koji se zaljubljuje u nju.
- VII -
- Ocevog imutka je bilo sve manje, ali je i dalje slao novac sinu.
- Vukasovic je tražio zastupnika koji ce s njim ici u sabor.
- Tako je došao do Antea koji postaje zastupnik.
- VIII -
- Zapocela je “ borba za vlast ”.
- Vukasovic je svaki dan dobivao pristaše, ali ih ujedno i gubio.
- “ borili “ su se protiv Benettija.
- IX -
- Ante se posvadao sa Lucijom i znao je da je Loše postupio, ali joj to nije smijo reci, pa je za sve okrivio Valpurgu.
- Jednom se Lucija slagala ocu, koji joj to nije mogo oprostiti.
- Lucija mu se išla oprostiti, ali ju je on opet uvrijedio.
- Jura je napustio školovanje, a to je pretreslo Antea.
- X -
- Ante je išao kod cincara Marka iznjmiti 500 furinti, ali kad mu je Marko reko da želi svjedokeAnte je odusato.
- XI -
- Benetti je pozvao Marka na razgovor, a on mu je rekao da je Ante htio iznajmiti 500 furinti.
- Benetti je došao do Antea i razgovarali su o Vukasovicevoj politici.
- Zatim je Benetti ponudio Anteu mjesto gradskog suca, ali je on odbio.
- Drugi je dan Ante poslao svoj govor Vukasovicu i zamolio ga za novac.
- Dobio je negativan odgovor, to ga je razbjesnilo i otišao je kod Benettija da mu dade mjesto gradkog suca.
- Uz to dobio je i novac.
- XII -
- Jura je odlucio nastaviti školovanje.
- Došao je dan izbora zastupnika.
- Ubrzo je u dvorani postala galama, a potom i tucnjava, tako da je Benetti pozvao vojsku koja je sve rašcistila.
- Nakon toga Benetti je prebacen u Gospic, a na njegovo mjesto dolazi Winter.
- U obitelj Stipancic stiže dobra vijest: Jura je prošao s odlicnim uspjehom, ali ubrzo nakon toga stiže loša: umire Ante.
- XIII -
- Jura se vratio kuci, ali s jednim prijateljem Alfredom Rucicom kojeg je Lucija odmah zavoljela.
- Jura piše pismo Mukiju, da ce mu brzo vratiti novac samo da majka proda jednu kucui da Alfred glumi Zaljubljenog sa Lucijom.
- Nakon toga poslao mu je novac.
- XIV -
- Jura i Alfred otputovali su nazad u Zagreb, a Lucija je neprestano plakala.
- Ona i njezina majka su morale prodati kucu i useliti se u jednu sasvim malu.
- Lucija je neprestano pisala Alfredu, ali on joj nije odgovarao, pa se ona razboljela.
Majka je sve pokušavala da bi pomogla kceri, pisala je Juri, ali je on promjenio prezime.
- Valpurga je nagovorila Martina Tintora da piše pisma umjesto Alfreda
- XV -
- Lucija je sve to saznala.
- Napisala je još jedno pismo ali ga je dala u sigurne ruke.
- Dobila je povratno pismo od Alfreda koji joj piše da je stupio u brak.
- Lucijin život je bio pri kraju, umire.
- XVI -
- U Senju su nestali svi plemici.
- Na Veliki Petak sve su sirote išle prositi, medu njima bila je i Valpurga koja je u bijedi preminula.
7. ZAKLJUCAK:
Roman Posljednji Stipancici mi se posebno dopao, zbog puno likova i puno dogadaja. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji, a voljela je i Antea. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna, nego o sebi. Manje mi se dopao Ante Stipancic, jer je mario samo za Juru. Najmanje mi se dopao Jura, zato jer je iznevjerio oca. Ante je u njega ulagao sve napore, a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoci ni Valpurgi, ni Luciji vec ih je iskorištavao. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda, znao je da ce Lucija trpjeti i nije joj pomogao, kao da joj nije brat.
POSLJEDNJI STIPANCIĆI
1.BILJEŠKA O PISCU:
Vjenceslav Novak roden je u Senju 01. 09. 1859., a umro u Zagrebu 20. 09. 1905. u svojoj cetrdesetišestoj godini. Osnovnu školu završio u Senju, a nižu gimnaziju u Senju i Gospicu. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao ucitelj u Senju. Odlazi u Prag, gdje pohada konzervatorij. Poslije završena konzervatorija postaje nastavnik muzike na preparandiji u Zagrebu.
U književnost ulazi 1881. pripovjetkom Maca. Od tada je napisao sedam romana: Pavao Šegota (1888), Posljednji Stipancici (1899), Pod Nehajem (1892), Nikola Baretic (1896), Dva svijeta (1901), Tito Dorcic (1906). Objavio je tridesetak pripovjedaka. Osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije i rasprave iz muzikologije i muzicke pedagogije. Roman Posljednji Stipancici najcešce je objavljivano Novakovo Dijelo. Poslije prvog izdanja slijede:
Minerva,zagreb 1932;
Novo pokoljenje, Zagreb 1950;
Matica Hrvatska, Zagreb 1963;
Matica Hrvatska - Zora, Zagreb 1964.
2.LIKOVI:
Valpuruga Stipnacic, Lucija Stipancic, Ante Stipancic, Jura Stipancic. Gertruda, Vukasovic, Valpirgin stric, Artur Domelo de Loewensfeld, Ferdo Scimotti, Fabijan Martincic, Winter, Andrija Bakovcic, major Bonetti, Martin Tintor, Marija Tintor, Ćolic, poslužavka Veronika, Baltazar Bonific, Cincar Marko.
3.GLAVNI LIKOVI:
Valpurga, Ante, Lucija i Jura.
4.SPOREDNI LIKOVI:
Vukasovic, Ćolic, Martincic, major Benetti i Martin Tintor.
5. OPIS LIKOVA:
VALPRUGA:
Valpuga je bila žena Senjskog patricija Antea Stipancica. Bila je plemenita, po ponašanju sasvim suprotna od njezina muža pogotovo u odnosu prema djeci koju je voljela. Bila je starija, sitna žena. Imala je 46 godina.
Valpruga je imala tamne oci, s nježnim i brižnim pogledom. Valpruga je 1806. godine rodila prvo dijete imena Jura, a 1815. godine rodila je Luciju.
Valpruga je nježna i sitna žena s lijepim krasnim ocima i sramežljivim smješkom.
LUCIJA:
Lucija je bila Valprugina i Anteova kcer. Rodila se 1815. godine. Imala je nesretno djetinstvo, jer Ante nije uopce mario za njom. Ona je do šeste godine uvijek jela u kuhinji odvijeno od obitelji. U životu je takoder bila nesretna jer se zaljubila u krivog covjeka i zato se razbolila, a kasnije je zbog toga i umrla. Po izgledu bila je lijepa djevojka, imala je 22 godine, naoko mnogo mlada. Njezina bijela, fina koža i ozbiljne tamnosmede oci podsecale su na petnajstogodišnju curu. Pod jasnim zacrtanim obrvama i bujnom tamnom kosom nalazi se nježno lice s dugackim, fino sadjelanim nosom i jasnocrvenim usnicama starinske portrete mladih aristokratkinja, a ne zaostaje joj za takvim portretom ni ostali dio tijela.
ANTE STIPNACIĆ:
Ante Stipancic bio je ugledan gradanin i patricij iz stare porodice koja je u gradskim javnim poslovima još u pocetku 18. stoljeca slavno sudjelovala. Ante je bio posljednji potomak svoga plemena, a oženio se tek u svojoj 46-oj godini sa Valburgom, iz porodice starih plemica i senjskih patricija Domazetovica. Ante je bio jedinac, u bogata oca cija su dva velika i jedan mali brododlazili u sve zanimljive luke. Otac mu je bio Pavlo Stipancic, a mjka se zvala Kata.
Kad se vjencao imao je glatko obrijano oširoko lice s mirnim ocima, povelikim ravnim nosom i dugackim, no pravilnim ustima odavalo je samosvjesnu glavu koja je, viseci nad visokim i lijepo izraslim rijelom iz dvaju šiljeva rubace, odavala aristokrata koji naoko ne mari za sav jal i zlobu.
JURA:
Jura se rodio 1806. godine. Imao je sretnije djetinstvo od sestre Lucije. Njega je otac smatrao svojim nasljednikom. On je u petoj godini zano citati i pisati, a u šestoj razumio se vec u citanje geografskih karata, znao je sve europske države i njihove glavne gradove, njihov broj stanovnika, znao je imena rijeka, gora i sl. U osmoj godini poducavao ga je uz oca u školskim predmetima pater Bonoventura. S šesnaest godina završio je zakljucni ispit s odlicnim ucinkom, a dva mjeseca kasnije išao je u Bec na sveucilište prava. U Becu je bio deset godina, kad se vratio kuci bio je to covjek crvena nabuhla lica, suznih i izgubljenih ociju pod naocalama, cupave brade i brka. Njegova okrugla glava izrasla je gotovo samo iz širokih pleca.
VUKASOVIĆ:
Covjek od 45 godina, impozantne vanjštine, visok, neodgojen previše, s finom ironijom. Na Vukasovicem licu titrao je gospodski smiješak, dostojanstveni. On se protivio postojecoj vladi i htio je da se Senj prikaci gradanskoj Hrvatskoj. Dobivao je sve više pristaša i na kraju je pobjedio.
BONETTI:
Major Bonetti bio je rodom Tršcanin, covjek od 45 godina, mrka košcasta lica, crnih i pronicavih ociju. Od svojih nakana nije pred maldicima odstupao, ni pod kojim uvjetom, u tome je bio i silnik, sudio je baš kao da sijece sabljom. Znao je da može biti takav jer mu je to dopustio položaj u vlasti. Grad ga se bojao, mnogi su bili uvjereni da bi on mogao i posjeci covjeka koji bi se usudio suprostaviti mu se. Bio je neženja, veseljak i rado se kartao, ali je malo pio. Baratanje s gradanima olakšavali su mu i dušnici, medu kojima je glavni bio Fabijan Martincic.
FABIJAN MARTINCIĆ:
Bio je propalica, zanemaren covjek koji ne pita gdje ce dobiti groš i zaliti grlo. Išao je uvijek brzo i svojim mesnatim rumenim i plavim nosom zavirio je u svaki kut grada; žmirkajuci neprestano svojim vodenim ocima, govorio bi nasilno, uvjeravajuci i jezikom nešto šuškajuci.
MARTIN TINTOR:
Bio je mladic neugledan, visok, nespretnih kretanja, od same nevolje gospodski odjeven, široka lica, velika nosa i usta. Sve što je još na tom mladicu bilo pristojnog jest duboko klanjanje i strahopoštovanje onome koji mu je pri dolasku i odlasku poljubio ruku. On je bio uz Vukasovica, napustio je sajmšte i išao je od kavane do kavene citati borbe medu Senjanima i Mlecanima.
6.SADRŽAJ:
- I -
- U kuci su se nalazili Valpurga, njezina kcer Lucija i poslužarka Gertruda.
- Lucija je bila bolesna, pa je majka nije puštala van iz kuce.
- Lucija se mnogo ljutila na majku jer je nije puštala izaci, ali je na kraju uvijek molila majku da joj oprosti jer je znala da ona to cini za njezino dobro.
- II -
- Valpurga je uvijek mislila na Lucijno zdravlje, a i sama je bila bolesna.
- Lucija je zapitavala majku o svojim prednicima.
- A ona joj je govorila da tada nije bilo siromaštva.
- Govorila joj je o biskupu Ćolicu, koji je bio bogati covjek i svi su ga voljeli, osim Domazetovici i Stipancici.
- III -
- U ulici gornjeg grada Senja nekada je bila kuca Antea Stipancica i njegovog oca (Pavle).
- Ante je puno putovao, a kad se vratio doma zaljubio se u Valpurgu.
- 31. 10. pocele su posljednje pripreme u Stipancicevu vinogradu.
Gosti su dolazili
- U 3h pocela je prava svecanost.
- Ante je obukao plemicku odoru i mac, a to je bilo zabranjeno.
- Nakon toga je došla Valpurga
- Pijani Winter joj je iskazao ljubav, a Ante je odmah skocio i napao Wintera koji je pobjegao.
- Tako je završila svecanost
- IV -
- Jednog dana Valpurga se docepala Anteovih spisaka, u kojima piše da je Ante otputovao u Trst radi posla.
- Našla je i parnicu od suda za Antea, jer nije smijo nositi odijelo s macem.
- V -
- Porodicna Stipanciceva kuca nalazila se na sjeveroistocnoj strani zidina grada.
- U njoj su stanovali Ante, Lucija, Valpurga, Jura, te Veronika.
- U kucu je uvijek vladao red.
- Ante je mario samo za Jurom, njega je školovao, ucio.
- Nakon završenog zakljucnog ispita s odlicnim Ante ga je poslao na sveucilište prava u Bec.
- VI -
- Ante je sinu uvijek slao novac, ali nakon cetvrte godine školovanja morao je prodati brod jer nije imao više novca.
- Lucija, koja je imala 16 godina zamolila je majku dali može ici na ples.
- Ona joj to dopušta, a kasnije i otac.
- Na plesu se upoznala s Freidmanom, koji se zaljubljuje u nju.
- VII -
- Ocevog imutka je bilo sve manje, ali je i dalje slao novac sinu.
- Vukasovic je tražio zastupnika koji ce s njim ici u sabor.
- Tako je došao do Antea koji postaje zastupnik.
- VIII -
- Zapocela je “ borba za vlast ”.
- Vukasovic je svaki dan dobivao pristaše, ali ih ujedno i gubio.
- “ borili “ su se protiv Benettija.
- IX -
- Ante se posvadao sa Lucijom i znao je da je Loše postupio, ali joj to nije smijo reci, pa je za sve okrivio Valpurgu.
- Jednom se Lucija slagala ocu, koji joj to nije mogo oprostiti.
- Lucija mu se išla oprostiti, ali ju je on opet uvrijedio.
- Jura je napustio školovanje, a to je pretreslo Antea.
- X -
- Ante je išao kod cincara Marka iznjmiti 500 furinti, ali kad mu je Marko reko da želi svjedokeAnte je odusato.
- XI -
- Benetti je pozvao Marka na razgovor, a on mu je rekao da je Ante htio iznajmiti 500 furinti.
- Benetti je došao do Antea i razgovarali su o Vukasovicevoj politici.
- Zatim je Benetti ponudio Anteu mjesto gradskog suca, ali je on odbio.
- Drugi je dan Ante poslao svoj govor Vukasovicu i zamolio ga za novac.
- Dobio je negativan odgovor, to ga je razbjesnilo i otišao je kod Benettija da mu dade mjesto gradkog suca.
- Uz to dobio je i novac.
- XII -
- Jura je odlucio nastaviti školovanje.
- Došao je dan izbora zastupnika.
- Ubrzo je u dvorani postala galama, a potom i tucnjava, tako da je Benetti pozvao vojsku koja je sve rašcistila.
- Nakon toga Benetti je prebacen u Gospic, a na njegovo mjesto dolazi Winter.
- U obitelj Stipancic stiže dobra vijest: Jura je prošao s odlicnim uspjehom, ali ubrzo nakon toga stiže loša: umire Ante.
- XIII -
- Jura se vratio kuci, ali s jednim prijateljem Alfredom Rucicom kojeg je Lucija odmah zavoljela.
- Jura piše pismo Mukiju, da ce mu brzo vratiti novac samo da majka proda jednu kucui da Alfred glumi Zaljubljenog sa Lucijom.
- Nakon toga poslao mu je novac.
- XIV -
- Jura i Alfred otputovali su nazad u Zagreb, a Lucija je neprestano plakala.
- Ona i njezina majka su morale prodati kucu i useliti se u jednu sasvim malu.
- Lucija je neprestano pisala Alfredu, ali on joj nije odgovarao, pa se ona razboljela.
Majka je sve pokušavala da bi pomogla kceri, pisala je Juri, ali je on promjenio prezime.
- Valpurga je nagovorila Martina Tintora da piše pisma umjesto Alfreda
- XV -
- Lucija je sve to saznala.
- Napisala je još jedno pismo ali ga je dala u sigurne ruke.
- Dobila je povratno pismo od Alfreda koji joj piše da je stupio u brak.
- Lucijin život je bio pri kraju, umire.
- XVI -
- U Senju su nestali svi plemici.
- Na Veliki Petak sve su sirote išle prositi, medu njima bila je i Valpurga koja je u bijedi preminula.
7. ZAKLJUCAK:
Roman Posljednji Stipancici mi se posebno dopao, zbog puno likova i puno dogadaja. Najviše mi se dopala Valpurga jer je ona brinula i o Juri i o Luciji, a voljela je i Antea. Ona je više brinula o Luciji kad je bila bolesna, nego o sebi. Manje mi se dopao Ante Stipancic, jer je mario samo za Juru. Najmanje mi se dopao Jura, zato jer je iznevjerio oca. Ante je u njega ulagao sve napore, a on je promjenio ime i prezime i nije htio pomoci ni Valpurgi, ni Luciji vec ih je iskorištavao. On je znao da se Lucija zaljubila u Alfreda, znao je da ce Lucija trpjeti i nije joj pomogao, kao da joj nije brat.