+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

POEZIJA

PETAR PRERADOVIĆ:
POEZIJA



Bilješke o piscu:
Petar Preradovic je bio potomak siromašne krajišnicke obitelji, te je zbog
toga pošao u vojnicke škole jer su one bile jedine škole koje je mogao
završiti na trošak države, i tako se njegova majka (udovica) nije morala
brinuti za njegovo uzdržavanje. No on nije bio zadovoljan svojom
vojnickom službom, iako je kao oficir bio sposoban.

Život mu nije bio uopce lagan. Tokom svoga života imao je gospodarske i
tjelesne brige. Pošto je bio Slaven, morao je stalno služiti izvan domovine,
i to u sredini koju nije poznao. Samo je kratko kao kapetan živio u
Zagrebu od 1849. godine pa do 1852. godine.

Njegova prva žena bila je talijanka, a druga njemica. On je bio jako
obrazovana osoba za ono vrijeme u kojemu je živio. Osim njemackog
jezika, vrlo je dobro poznavao francuski i talijanski jezik, a osim toga znao
je i sve slavenske jezike. Pošto se bavio europskom književnošcu,
ponekad je i prevadao europska djela, te sa ceškog na njemacki i sa
hrvatskog na njemacki (Osmana i neka njegova djela). Umro je nakon
duge bolesti u 54. godini života.

Pojavio se u književnosti s mladom grupom iliraca, koji su u vrijeme prvih
pothvata i uspjeha ilirizma još bili u školama. Medutim, on je u
književnost ušao kao zreli covjek, te su se njegova djela cjenila kao
umjetnine prvoga reda. On je bio prvi hrvatski pjesnik za cijega je života
prvi put napisan cjeloviti prikaz (u Glasonoši 1865. godine).

Prvi je put Petar štampao svoje stihove u 26. godini života, te je on zbog
toga bio veoma suzdržljiv, naprema npr. Mažuranica i Vraza koji su
nastojali što prije prodrijeti u javnost.

Njegove su pjesme u doba Austro-Ugarske sacinjavale najznacajniji dio
hrvatskih citanki za srednje škole, jer su one bile najprikladnija grada sa
kojom je vlast željela postici najvažnije odgojne svrhe. On je svojim
pjesmama zasjenio ostale pisce pa tako i Mažuranica i Vraza.








Preradoviceva djela za školstvo:
Preradovicevi su stihovi bili jako važni u vrijeme dok je on bio živ te neko
vrijeme i nakon njegove smrti. To je zbog toga što su njegove pjesme za
vrijeme Austro-Ugarske sacinjavale najznacajniji dio hrvatskih citanka za
srednje škole, te su one za ucenike bili stihovi na vrhuncu pjesništva.
Osim toga na njegovim su stihovima nastavnici književnosti objašnjavali
razne pojmove iz života i umjetnosti: domoljublje, religjoznost, znacenje
jezika, smisao umjetnosti te slobodu umjetnickog stvaranja. On je neke
od svojih stihova namjerno stvarao za potrebe ucenja kao npr.:

• O slobodi stvaranja:
"Ne razumije pjesma zapovijedi,
Slobodna je, svomu glasu slijedi!"

• O ljubavi prema domovini:
"Zdravo da si, domovina mila,
Zdravo majko, zdravo, zdravo bila,
Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!"

• O karakteristici covjeka:
"Ljudskom srcu uvjek nešto treba,
Zadovolnjo nikad posve nije,
Cim želnja cilja se dovreba
Opet iz njeg sto mu želja klije!"

• O prolaznosti i promjenjivosti svega na zemlji:
"Stalna na tom svijetu samo mijena jest!"

Preradoviceve je pjesme školski sustav vješto iskorištavao. U njima se
govorilo o svim vrlinama covjecanstva te o težnjama za napretkom.
Medutim, njegovo stvaranje za školovanje nije dolazilo iz njegovog srca,
vec je ono nastajalo sa zadanim i tocno ucrtanim temama, a osim toga
ljudi mu nisu vjerovali jer nisu vjerovali u njegovu iskrenost, jer je u
vojsci suprotne države stekao najveci cin.

Preradovicevo književno stvaralaštvo:
Preradovic je svoju vojnu službu doživljavao kao poslom za kruh, a u njoj
je on bio smatran kao sposoban i vrijedan oficir, ali je ipak bio
nezadovoljan što nije mogao napustiti vojnu službu.

Medutim moramo spomenuti da se Preradovic književnošcu bavio samo
usput, i to onda kada je bio slobodan. Njegova sposobnost za pisanje
istice se vec u vojnickoj školi, kada se on u stilu pisanja istice pred svojim
drugovima. Posebno se isticao sa svojim njemackim stihovima, pisanih u
duhu romantike i narocito pod utjecajem Byrona. U svojim je stihovima na
pocetku prikazivao izuzetne licnosti, opterecene tajnom ili zlocinom.
Tek kada je u Milanu upoznao Ivana Kukuljevica, zapoceo je pratiti
književno stvaranje iliraca i vracati se svom narodu.
Kada je u Zadru zapoceo izlaziti list Zora dalmatinska (1844.), Preradovic
je postao njegov stalni suradnik. 1846. godine izdao je u Zagrebu svoju
prvu knjigu pjesama "Prvenci", a nakon toga 1851. godine drugu pod
imenom "Nove pjesme". Osim toga suradivao je i sa drugim casopisima
kao što su Vijenac te Naše gore list.

Preradovic je dobro napredovao u književnosti, te je svojim radom
ubrzo zasjenio sve pjesnike ilirizma, pa tako i Mažuranica i Vraza.
On je osjecao snagu i ljepotu hrvatskog jezika, i slutio je što bi se sve
moglo reci.

U pjesmama "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga" nisu samo domoljubne
pjesme, vec su u njima izražene i goleme mogucnosti naših rijeci i našeg
jezika:

"Kao vjecno more sinje
U kretu si gipkom lakom,
Podaje se dahu svakom,
I mreška se i propinje."

Preradovic je bio vrlo kritican prema sebi. On se nije smatrao velikanom,
ni kao covjek, ni kao pjesnik. U svojoj pjesmi pod imenom "Pustinjak"
najotvorenije je iznio svoje mišljenje o vlastitom položaju i znacenje u
hrvatskoj književnosti:

"Živi, rode, i sjaji kroz vijeke
Svijetlom umu tvojijeh sinova,
koji zlatne u tvom plovu strijeke
Neka cine sa tvojijeh plova.
A spaziš li u struji te rijeke
I iskricu, što ti je darovak,
Spomeni se, da iz srca sinu
Tvomu pravom, rodenom sinu."

Zakljucak:
Ako Preradovic i ne spada u pjesnicke velikane 19. stoljeca, kao što su
tvrdili njegovi obožavatelji, on je ipak jedan od naših prvih pjesnika.
Postao je voda onima koji su osjetili našu narodnu težnju, naše vrline i
nedostatke naše prošlosti.

Iako on nije bio kao Njegoš, Prešeren ili Mažuranic, on se po svojoj
velicini, po plemenitosti, ipak istice medu onima koji su izgradivali
hrvatsku književnost i hrvatski narod.
5 Lektire za školu: POEZIJA PETAR PRERADOVIĆ: POEZIJA Bilješke o piscu: Petar Preradovic je bio potomak siromašne krajišnicke obitelji, te je zbog toga pošao u vojnicke...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi