Lyrics has been copied to clipboard!
Ivan Gundulic
“OSMAN”
Školska knjiga, Zagreb, 1976
Priredio: dr.Franj Švelec
Bilješka o piscu
Roden je u Dubrovniku u plemickoj obitelji. U rodnom gradu se školovao a poslije je obavljao više državnih dužnosti.Odgojen je u duhu katolicke obnove te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima.Umro je u 49 godini života.Pokopan je u franjevackoj crkvi u Dubrovniku.
Književno je stvaranje zapoceo u mladosti pišuci ljubavne pjesme i preradujuci talijanske mitološke drame.Cetri ih je sacuvano.
Djela su mu: Arijadna, Prozepina ugrabljena, Dijana, Armida, Pjesni pokorne kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman.
Podaci izvadeni iz:Književnost 2, Profil International Zagreb, Kaptol 25
O djelu
Kada je 1621 g. u Dubrovnik stigla vijest o bitci kod Hocima, gdje je turska vojska bila poražena od strane poljske vojske, Gundulic prestaje s prijevodom Tassovog Oslobodenog Jeruzalema i pocinje pisati svoj ep Osman.Uzrok poraza turske vojske bio je pobuna janjicara.1622 g. janjicari su ubili Osmana u Carigradu.Djelo koje se sastoji od 20 pjevanja , opisuje ne samo te dogadaje , vec najavljuje propast turskog carstva.
Pod utjecajem protureformacije(Tridenski koncil 1545-1563) Gundulic u djelu prikazuje sukob Istoka i Zapada tj. Zla i Dobra:
“s istoka mu do zapada
sunce upisa zlatnim zracim
ime kojim slava vlada.”
Da bi prikazao još bolje dekadenciju turskog carstva Osmana prikazuje kao hrabrog i casnog vladara: “Osman car cestiti” kojega ubija vlastita vojska:
“Nu sve rane srca moga
i muke su i žalosti
s neposluha viteškoga
i s vojnicke nevjernosti.”
Dubrovnik u Gundulicevo doba
17 st. Dubrovnik slabi zbog gubitka monopola nad trgovinom izmedu Istoka i Zapada, javljaju se novi konkurenti: Francuzi, Židovi, Armeni … Mlecani sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara , a i kopnom trgovati , zbog cestih ratova s Turcima. Svjetski se trgovacki putovi pomicu sa Sredozemlja na Atlanski ocean i javljaju se nove pomorske sile. Gradanstvo , relativni mlad sloj društva, koje nije imalo nikakvih ogranicenja , bavilo se trgovinom, manufakturom i drugim unosnim poslovima , te se je sve je više bogatilo i težilo prema vlasti.Kako su u Dubrovniku vladali plemici , gradanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti.Plemkinje se zbog strogih, konzervativnih normi nisu mogle udavati za gradane , ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo.Protiv gradanstva koje je svojim novcem kupovalo plemicke titule , oštro je istupio Gunduliuc blateci ih i iznoseci svoja mišljenja u Dubravci i Osmanu.
1pjevanje
Prvo pjevanje koje je pisano u duhu protureformacije i baroka obiluje obiljem metafora .U njemu Gundulic opisuje prolaznost svega upotrebljavajuci simbol kola:
“ Kolo od srece uokoli
vrteci se ne pristaje:
tko je gori, eto je doli,
a tko doli, gori ustaje.”
Motiv prolaznosti karakteristican je za sve barokne stvaraoce.Svjesni te prolaznosti barokni ljudi shvacaju da trebaju uživati u životu , ali tu se javlja problem grijeha, time ljudi postaju podvojeni, rastrgnuti izmedu dva dijela svoje osobnosti što cesto dovodi do šizofrenicnosti, kao što je slucaj bio s Tassom.
U ovom pjevanju Gundulic nam u grubim crtama opisuje radnju svog djela:
“narecite sad i meni
kao istocnome caru mladu
smrt vitezi nesmiljeni
daše u svom Carigradu.”
To se odnosi na Osmana kojega su Janjicari ubili u Carigradu.Pad Osmana nam najavljuje , još na pocetku pjevanja zamršenom metaforom:
“a u visocijeh gora vrhe
najprije ognjen trijes udari”
tj. u vrhove najviših stabala najprije udara grom.Tim Gundulic aludira na Osmana , koji se nalazi na vrhuncu moci , a kojega ce udariti grom(janjicari).
Dalje u pjevanju Gundulic nam govori kako turska sila slabi , hvaleci nekadašnje turske vojnike:
“Lasno dobit krunu od scita
bi s vitezim tac hrabrenim.”
te koreci kasnije turske vojnike : “ljudska oblicja, ženske cudi!”.
II.pjevanje.
“ O mladosti tašta i plaha
koja srneš s nerazbora
bez bojazni i bez straha
gdi poguba tva se otvora”
Mladi i nerazboriti Osman srlja u opasnosti ne razmišljajuci, što je svojstveno mladosti.On ima volju ali je kratkog vida:
“u sve volje samoj sili
ka nadlek ne podlega”
te on poziva svoje savjetnike da ga savjetuju, što mu je najbolje napraviti.Oni ga obavještavaju o uroti koju kuje žena njegova strica , da ga svrgne s prijestolja i na njegovo mjesto postavi njezina sina.Savjetuju ga , da ih se riješi po kratkome postupku.Savjetnici mu govore da si nade ženu plemenita podrijetla i da ostavi potomka koji ce ga nasljediti na prijestolju.Rekli su mu da si ne uzme ženu neplemenita roda , da ne bi oslabio dinastiju.Tu progovara Gundulic sa svojim konzervativnim, plemickim shvacanjima svijeta.
Zakljucak
Djelo spada medu najveca dostignuca hrvatskog baroka.Ono
što izdiže Gundulica iznad suvremenika je iskonska,živahna i narodu bliska struja ,koja u njegovom Osmanu izbija na površinu,udaljujuci ga od talijanskog secentizma i daje mu vlastiti hrvatski pecat , jer Osman nije nikakva romanticka,fantasticna literarna figura,vec je živ, psihološki sa puno realizma
izgraden lik.
“OSMAN”
Školska knjiga, Zagreb, 1976
Priredio: dr.Franj Švelec
Bilješka o piscu
Roden je u Dubrovniku u plemickoj obitelji. U rodnom gradu se školovao a poslije je obavljao više državnih dužnosti.Odgojen je u duhu katolicke obnove te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima.Umro je u 49 godini života.Pokopan je u franjevackoj crkvi u Dubrovniku.
Književno je stvaranje zapoceo u mladosti pišuci ljubavne pjesme i preradujuci talijanske mitološke drame.Cetri ih je sacuvano.
Djela su mu: Arijadna, Prozepina ugrabljena, Dijana, Armida, Pjesni pokorne kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman.
Podaci izvadeni iz:Književnost 2, Profil International Zagreb, Kaptol 25
O djelu
Kada je 1621 g. u Dubrovnik stigla vijest o bitci kod Hocima, gdje je turska vojska bila poražena od strane poljske vojske, Gundulic prestaje s prijevodom Tassovog Oslobodenog Jeruzalema i pocinje pisati svoj ep Osman.Uzrok poraza turske vojske bio je pobuna janjicara.1622 g. janjicari su ubili Osmana u Carigradu.Djelo koje se sastoji od 20 pjevanja , opisuje ne samo te dogadaje , vec najavljuje propast turskog carstva.
Pod utjecajem protureformacije(Tridenski koncil 1545-1563) Gundulic u djelu prikazuje sukob Istoka i Zapada tj. Zla i Dobra:
“s istoka mu do zapada
sunce upisa zlatnim zracim
ime kojim slava vlada.”
Da bi prikazao još bolje dekadenciju turskog carstva Osmana prikazuje kao hrabrog i casnog vladara: “Osman car cestiti” kojega ubija vlastita vojska:
“Nu sve rane srca moga
i muke su i žalosti
s neposluha viteškoga
i s vojnicke nevjernosti.”
Dubrovnik u Gundulicevo doba
17 st. Dubrovnik slabi zbog gubitka monopola nad trgovinom izmedu Istoka i Zapada, javljaju se novi konkurenti: Francuzi, Židovi, Armeni … Mlecani sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara , a i kopnom trgovati , zbog cestih ratova s Turcima. Svjetski se trgovacki putovi pomicu sa Sredozemlja na Atlanski ocean i javljaju se nove pomorske sile. Gradanstvo , relativni mlad sloj društva, koje nije imalo nikakvih ogranicenja , bavilo se trgovinom, manufakturom i drugim unosnim poslovima , te se je sve je više bogatilo i težilo prema vlasti.Kako su u Dubrovniku vladali plemici , gradanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti.Plemkinje se zbog strogih, konzervativnih normi nisu mogle udavati za gradane , ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo.Protiv gradanstva koje je svojim novcem kupovalo plemicke titule , oštro je istupio Gunduliuc blateci ih i iznoseci svoja mišljenja u Dubravci i Osmanu.
1pjevanje
Prvo pjevanje koje je pisano u duhu protureformacije i baroka obiluje obiljem metafora .U njemu Gundulic opisuje prolaznost svega upotrebljavajuci simbol kola:
“ Kolo od srece uokoli
vrteci se ne pristaje:
tko je gori, eto je doli,
a tko doli, gori ustaje.”
Motiv prolaznosti karakteristican je za sve barokne stvaraoce.Svjesni te prolaznosti barokni ljudi shvacaju da trebaju uživati u životu , ali tu se javlja problem grijeha, time ljudi postaju podvojeni, rastrgnuti izmedu dva dijela svoje osobnosti što cesto dovodi do šizofrenicnosti, kao što je slucaj bio s Tassom.
U ovom pjevanju Gundulic nam u grubim crtama opisuje radnju svog djela:
“narecite sad i meni
kao istocnome caru mladu
smrt vitezi nesmiljeni
daše u svom Carigradu.”
To se odnosi na Osmana kojega su Janjicari ubili u Carigradu.Pad Osmana nam najavljuje , još na pocetku pjevanja zamršenom metaforom:
“a u visocijeh gora vrhe
najprije ognjen trijes udari”
tj. u vrhove najviših stabala najprije udara grom.Tim Gundulic aludira na Osmana , koji se nalazi na vrhuncu moci , a kojega ce udariti grom(janjicari).
Dalje u pjevanju Gundulic nam govori kako turska sila slabi , hvaleci nekadašnje turske vojnike:
“Lasno dobit krunu od scita
bi s vitezim tac hrabrenim.”
te koreci kasnije turske vojnike : “ljudska oblicja, ženske cudi!”.
II.pjevanje.
“ O mladosti tašta i plaha
koja srneš s nerazbora
bez bojazni i bez straha
gdi poguba tva se otvora”
Mladi i nerazboriti Osman srlja u opasnosti ne razmišljajuci, što je svojstveno mladosti.On ima volju ali je kratkog vida:
“u sve volje samoj sili
ka nadlek ne podlega”
te on poziva svoje savjetnike da ga savjetuju, što mu je najbolje napraviti.Oni ga obavještavaju o uroti koju kuje žena njegova strica , da ga svrgne s prijestolja i na njegovo mjesto postavi njezina sina.Savjetuju ga , da ih se riješi po kratkome postupku.Savjetnici mu govore da si nade ženu plemenita podrijetla i da ostavi potomka koji ce ga nasljediti na prijestolju.Rekli su mu da si ne uzme ženu neplemenita roda , da ne bi oslabio dinastiju.Tu progovara Gundulic sa svojim konzervativnim, plemickim shvacanjima svijeta.
Zakljucak
Djelo spada medu najveca dostignuca hrvatskog baroka.Ono
što izdiže Gundulica iznad suvremenika je iskonska,živahna i narodu bliska struja ,koja u njegovom Osmanu izbija na površinu,udaljujuci ga od talijanskog secentizma i daje mu vlastiti hrvatski pecat , jer Osman nije nikakva romanticka,fantasticna literarna figura,vec je živ, psihološki sa puno realizma
izgraden lik.