Lyrics has been copied to clipboard!
ALOJZ MAJETIĆ:
OMIŠKI GUSARI
Bilješke o piscu:
Alojz Majetic roden je u Rijeci 1938. godine. U Delnicama je završio srednju školu, a studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu.
Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik
humoristicnih listova Paradoks i Kerempuh. Književni rad je zapoceo
poezijom. Objavio je šest knjiga pjesama. Za povijesni roman Omiški
gusari dobio je 1981. godine nagradu »Grigor Vitez«.
Majetic piše radijske i televizijske drame i filmske scenarije.
Tema:
Opis jednog dijela stogodišnje borbe za ocuvanje djedovine,
samostalnosti, casti i prava na vlastiti nacin života koju su vodili hrvatsko
pleme Kacici protiv Bizanta i Mlecana. Kroz povijesne dogadaje pisac nam
opisuje veliku i zabranjenu ljubav Malduha Kacica i Marije Plusnikov.
Pažljivo procitaj rijeci koje knez Nikola na samrti upucuje
Malduhu. Pronadi u njima osnovnu misao (ideju) romana:
Bez obzira što su Mlecani jaci i nadmocniji, knez Nikola i na samrti misli na
samostalnost i domovinu. Osnovna misao romana je neuništiva težnja za
slobodom i samostalnošcu.
Sažeto prepricaj fabulu upotpunjujuci svoje pricanje odabranim
citatima iz djela:
Split je 1180. godine bio pod kratkotrajnom vlašcu Bizanta protiv kojeg se
borilo buntovno hrvatsko pleme Kacica. Nadbiskup Rajnerije je spletkama
uz pomoc carskog namjesnika Rogerija dobio pravo na Kacicevu zemlju
podno Mosora. Pravo na tu zemlju Rajnerije je platio životom jer su ga
Kacici na celu s knezom Nikolom kamenovali cim je krocio na nju.
Kacici nadbiskupa nisu ubili sa slašcu u srcu jer nisu zli ljudi nego
domoljubi:
„Djeco moja, ubili smo covjeka. Nismo uzeli život nadbiskupu, nismo
ubili duhovnog oca. Ubili smo covjeka koji je posegnuo za našom
zemljom, za zemljom naših djedova. Neka nitko nikada ne pomisli da
smo ubili sa slašcu u srcu.“
Taj dogadaj je uzbudio cijeli Split. Omiški knez Nikola je puno nade
polagao u maloga Malduha kojeg su sklonili u Split kod svojih saveznika,
ribara Jakova i ženu mu Murvu. Malduh se u Splitu ocarao likom djevojke
koju je ugledao na prozoru, a to je bila kci uglednog plemica Petra
Plusnika, probizantinca i neprijatelja Kaciceva roda. Marija je bila dobra i
grozila se svakog nasilja:
„Oce, recite, vi to zacijelo znate: zašto ljudi ubijaju jedni druge?
I zar nije veca slast promatrati nocu vatre na ribarskim ladicama?
I zar nije veca i ljepša slast slušati mladice kako pjevaju u sumrak na
ulicama?
Za života je nadbiskup Rajnerije opljackao i sakupio bogatstvo koje je
pohranio u Ravenni. Njegov pohlepni sluga Macica je u dogovoru s Petrom
Plusnikovim tim bogatstvom sebi kupio plemicki naslov. Malduh se u luci
uspio približiti Mariji, uzeo ju je za ruku i šapnuo joj rijeci od kojih su
oboje zadrhtali:
„Uzet cu te za ženu!“
To je vidjela Jurislava, Petrova sestra koja se brinula o Mariji nakon
majcine smrti. Izdala ih je Petru i Malduh je poslije toga uhvacen i bacen u
tamnicu. Knez Nikola koji je jako volio Malduha, i on i njegov sin Šimun
smislili su plan kako da ga oslobode. Mletackom galijom, koju su davno
prije zarobili, otplovili su na pucinu i zarobili Plusnikova sina Dominika koji
je sa pohlepnim Macicom plovio za Ravennu. Plusnikovu su nudili
Dominika u zamjenu za Malduha na što je on pristao.
Prije razmjene Marija se uspjela sastati sa svojim Malduhom u cemu joj je
pomogla Jurislava koju je Marija ucijenila jer je doznala da je Jurislava
ljubavnica njezina oca, a ne sestra. 1194. godine Malduh je odrastao
covjek, knez od Jadrana ili Morski knez. Mlecani vladaju gotovo cijelom
Dalmacijom osim Zadra i otoka. Mariju je otac zatvorio u samostan,
a Malduh ju je tražio. U toj potrazi došao je preblizu Veneciji i tu su ga
zarobili. Cetrnaest mjeseci je bio okovan i okrutno mucen na Mletackoj
galiji. Najviše ga je mucio Marijin brat koji mu se osvecivao:
„Medu gonicima bilo je i takvih koji su bili zvijeri u ljudskoj spodobi.
No najzvjerskiji od sviju što su se izredali na toj galiji bio je
gonic Domenico, nježna, djecacka lica, a vucje duše.“
Omišani su uspjeli osloboditi Malduha i zarobiti Marijinog brata kojemu
Malduh nudi slobodu ako mu rece gdje je Marija. Dominik je osloboden,
a Malduh je našao svoju Mariju sa kojom je dobio sina Osora.
Malduh je planirao stvoriti lanac slobodne obale koji je onda mogao biti
ravnopravan protivnik Venecije. Ideja o okupljanju dalmatinskih gradova
je propala iako je Dubrovnik bio na Malduhovoj strani.
„I vi i ja, dakle, dobro znamo da ce gradovi redom pokleknuti pred
krilatim lavom. Nemojte mi uzeti za zlo ovo što cu vam sada reci:
vi necete ostvariti svoj naum i jedino što ce vam preostati bit ce da se
i dalje borite kao gusari.“
Sljedecih godina omišani su redom spaljivali Mletacke brodove.
U jednom okršaju su opet zarobili Dominika koji je, da bi dobio slobodu,
sam palio Mletacke brodove. 1203. godine Mlecani su prisilili križare da za
cijenu prijevoza do Svete Zemlje osvoje Zadar. Osvajanje Zadra Malduha
je jako pogodilo i zato se zavjetovao da ce se osvetiti Mlecanima, što je sa
svojom flotom i napravio 1221. godine. Te iste godine flota na celu s
papinskim poslanikom Akoncijem odlucila je uništiti omišane ali omišani su
lukavom ratnom taktikom, preobuceni u križare, uništili papinsku flotu
podno zidina Omiša. Od tada se Malduh Kacic više ne spominje.
„Poslije Akoncijeva poraza izgubljen mu je svaki trag. Neki misle da je
knez možda poginuo baš u toj bitki. No to je jedna od bezbrojnih
pretpostavki.“
1226. godine omišani su potpisali mir s papom i spalili svoje brodove.
„I još možemo procitati da su omišani, prihvacajuci mir što im ga je
ponudio papa 1226.godine, pet godina poslije Akoncijeva poraza,
dali cvrsto obecanje da ce mir poštovati. A da bi obecanje održali,
znali su da im ne preostaje drugo nego da spale vlastite lade.“
Podijeli likove na negativne i pozitivne:
Negativni - Petar Plusnikov, njegov sin Dominik, Jurislava, nadbiskup
Rajnerije i njegov sluga Macica i gonici na mletackim
brodovima.
Pozitivni - Marija Plusnikov, Malduh Kacic, knez Nikola Kacic, ribar Jakov,
Murva i ostali omiški domoljubi.
Okarakteriziraj lik Malduha Kacica, Dominika i Marije:
Malduh Kacic
Vec kao trinaestogodišnji djecak bio je hrabar i odlucan. U starijoj dobi
jak, snažan, Knez Jadrana, naocit mladic. Imao je izvrsno pamcenje koje
mu je omogucilo da u tri godine upozna obje strane Jadrana. Snalazio se
na moru, spretan, domišljat, imao je osobine vode. Imao je fizicku i
duhovnu snagu. Bio je srcan i neustrašiv.
Marija Plusnikova
Djevojka dobrog srca koja ne voli surovost i ubijanje. Hrabra, jaka i
strpljiva u cekanju svoga Malduha. Snažna i odlucna što je dokazala kada
se suprotstavila Jurislavi. Vjerna žena i dobra majka.
Dominik Plusnikov
Negativan lik u romanu. Osvetoljubiv, opak gonic robova na galiji.
Ima i osobine dobrog covjeka jer se poslije uz Malduhovu pomoc ipak
preobrazio.
Povijesni roman je prozno književno djelo vezano uz povijesne
dogadaje, povijesne licnosti, sukobe i ideje. Dokaži da je ovo
povijesni roman:
Da je ovo povijesni roman govore nam povijesni likovi i povijesne
cinjenice kojima se pisac koristio dok je pisao roman. Povijesne osobe u
romanu su: nadbiskup Rajnerije, carski namjesnik Rogerije, omiški knez
Nikola Kacic, njegovi sinovi Šimun i Bogdan, te Malduh Kacic.
Roman obuhvaca povijesno razdoblje od 1180-1226. god.
OMIŠKI GUSARI
Bilješke o piscu:
Alojz Majetic roden je u Rijeci 1938. godine. U Delnicama je završio srednju školu, a studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu.
Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik
humoristicnih listova Paradoks i Kerempuh. Književni rad je zapoceo
poezijom. Objavio je šest knjiga pjesama. Za povijesni roman Omiški
gusari dobio je 1981. godine nagradu »Grigor Vitez«.
Majetic piše radijske i televizijske drame i filmske scenarije.
Tema:
Opis jednog dijela stogodišnje borbe za ocuvanje djedovine,
samostalnosti, casti i prava na vlastiti nacin života koju su vodili hrvatsko
pleme Kacici protiv Bizanta i Mlecana. Kroz povijesne dogadaje pisac nam
opisuje veliku i zabranjenu ljubav Malduha Kacica i Marije Plusnikov.
Pažljivo procitaj rijeci koje knez Nikola na samrti upucuje
Malduhu. Pronadi u njima osnovnu misao (ideju) romana:
Bez obzira što su Mlecani jaci i nadmocniji, knez Nikola i na samrti misli na
samostalnost i domovinu. Osnovna misao romana je neuništiva težnja za
slobodom i samostalnošcu.
Sažeto prepricaj fabulu upotpunjujuci svoje pricanje odabranim
citatima iz djela:
Split je 1180. godine bio pod kratkotrajnom vlašcu Bizanta protiv kojeg se
borilo buntovno hrvatsko pleme Kacica. Nadbiskup Rajnerije je spletkama
uz pomoc carskog namjesnika Rogerija dobio pravo na Kacicevu zemlju
podno Mosora. Pravo na tu zemlju Rajnerije je platio životom jer su ga
Kacici na celu s knezom Nikolom kamenovali cim je krocio na nju.
Kacici nadbiskupa nisu ubili sa slašcu u srcu jer nisu zli ljudi nego
domoljubi:
„Djeco moja, ubili smo covjeka. Nismo uzeli život nadbiskupu, nismo
ubili duhovnog oca. Ubili smo covjeka koji je posegnuo za našom
zemljom, za zemljom naših djedova. Neka nitko nikada ne pomisli da
smo ubili sa slašcu u srcu.“
Taj dogadaj je uzbudio cijeli Split. Omiški knez Nikola je puno nade
polagao u maloga Malduha kojeg su sklonili u Split kod svojih saveznika,
ribara Jakova i ženu mu Murvu. Malduh se u Splitu ocarao likom djevojke
koju je ugledao na prozoru, a to je bila kci uglednog plemica Petra
Plusnika, probizantinca i neprijatelja Kaciceva roda. Marija je bila dobra i
grozila se svakog nasilja:
„Oce, recite, vi to zacijelo znate: zašto ljudi ubijaju jedni druge?
I zar nije veca slast promatrati nocu vatre na ribarskim ladicama?
I zar nije veca i ljepša slast slušati mladice kako pjevaju u sumrak na
ulicama?
Za života je nadbiskup Rajnerije opljackao i sakupio bogatstvo koje je
pohranio u Ravenni. Njegov pohlepni sluga Macica je u dogovoru s Petrom
Plusnikovim tim bogatstvom sebi kupio plemicki naslov. Malduh se u luci
uspio približiti Mariji, uzeo ju je za ruku i šapnuo joj rijeci od kojih su
oboje zadrhtali:
„Uzet cu te za ženu!“
To je vidjela Jurislava, Petrova sestra koja se brinula o Mariji nakon
majcine smrti. Izdala ih je Petru i Malduh je poslije toga uhvacen i bacen u
tamnicu. Knez Nikola koji je jako volio Malduha, i on i njegov sin Šimun
smislili su plan kako da ga oslobode. Mletackom galijom, koju su davno
prije zarobili, otplovili su na pucinu i zarobili Plusnikova sina Dominika koji
je sa pohlepnim Macicom plovio za Ravennu. Plusnikovu su nudili
Dominika u zamjenu za Malduha na što je on pristao.
Prije razmjene Marija se uspjela sastati sa svojim Malduhom u cemu joj je
pomogla Jurislava koju je Marija ucijenila jer je doznala da je Jurislava
ljubavnica njezina oca, a ne sestra. 1194. godine Malduh je odrastao
covjek, knez od Jadrana ili Morski knez. Mlecani vladaju gotovo cijelom
Dalmacijom osim Zadra i otoka. Mariju je otac zatvorio u samostan,
a Malduh ju je tražio. U toj potrazi došao je preblizu Veneciji i tu su ga
zarobili. Cetrnaest mjeseci je bio okovan i okrutno mucen na Mletackoj
galiji. Najviše ga je mucio Marijin brat koji mu se osvecivao:
„Medu gonicima bilo je i takvih koji su bili zvijeri u ljudskoj spodobi.
No najzvjerskiji od sviju što su se izredali na toj galiji bio je
gonic Domenico, nježna, djecacka lica, a vucje duše.“
Omišani su uspjeli osloboditi Malduha i zarobiti Marijinog brata kojemu
Malduh nudi slobodu ako mu rece gdje je Marija. Dominik je osloboden,
a Malduh je našao svoju Mariju sa kojom je dobio sina Osora.
Malduh je planirao stvoriti lanac slobodne obale koji je onda mogao biti
ravnopravan protivnik Venecije. Ideja o okupljanju dalmatinskih gradova
je propala iako je Dubrovnik bio na Malduhovoj strani.
„I vi i ja, dakle, dobro znamo da ce gradovi redom pokleknuti pred
krilatim lavom. Nemojte mi uzeti za zlo ovo što cu vam sada reci:
vi necete ostvariti svoj naum i jedino što ce vam preostati bit ce da se
i dalje borite kao gusari.“
Sljedecih godina omišani su redom spaljivali Mletacke brodove.
U jednom okršaju su opet zarobili Dominika koji je, da bi dobio slobodu,
sam palio Mletacke brodove. 1203. godine Mlecani su prisilili križare da za
cijenu prijevoza do Svete Zemlje osvoje Zadar. Osvajanje Zadra Malduha
je jako pogodilo i zato se zavjetovao da ce se osvetiti Mlecanima, što je sa
svojom flotom i napravio 1221. godine. Te iste godine flota na celu s
papinskim poslanikom Akoncijem odlucila je uništiti omišane ali omišani su
lukavom ratnom taktikom, preobuceni u križare, uništili papinsku flotu
podno zidina Omiša. Od tada se Malduh Kacic više ne spominje.
„Poslije Akoncijeva poraza izgubljen mu je svaki trag. Neki misle da je
knez možda poginuo baš u toj bitki. No to je jedna od bezbrojnih
pretpostavki.“
1226. godine omišani su potpisali mir s papom i spalili svoje brodove.
„I još možemo procitati da su omišani, prihvacajuci mir što im ga je
ponudio papa 1226.godine, pet godina poslije Akoncijeva poraza,
dali cvrsto obecanje da ce mir poštovati. A da bi obecanje održali,
znali su da im ne preostaje drugo nego da spale vlastite lade.“
Podijeli likove na negativne i pozitivne:
Negativni - Petar Plusnikov, njegov sin Dominik, Jurislava, nadbiskup
Rajnerije i njegov sluga Macica i gonici na mletackim
brodovima.
Pozitivni - Marija Plusnikov, Malduh Kacic, knez Nikola Kacic, ribar Jakov,
Murva i ostali omiški domoljubi.
Okarakteriziraj lik Malduha Kacica, Dominika i Marije:
Malduh Kacic
Vec kao trinaestogodišnji djecak bio je hrabar i odlucan. U starijoj dobi
jak, snažan, Knez Jadrana, naocit mladic. Imao je izvrsno pamcenje koje
mu je omogucilo da u tri godine upozna obje strane Jadrana. Snalazio se
na moru, spretan, domišljat, imao je osobine vode. Imao je fizicku i
duhovnu snagu. Bio je srcan i neustrašiv.
Marija Plusnikova
Djevojka dobrog srca koja ne voli surovost i ubijanje. Hrabra, jaka i
strpljiva u cekanju svoga Malduha. Snažna i odlucna što je dokazala kada
se suprotstavila Jurislavi. Vjerna žena i dobra majka.
Dominik Plusnikov
Negativan lik u romanu. Osvetoljubiv, opak gonic robova na galiji.
Ima i osobine dobrog covjeka jer se poslije uz Malduhovu pomoc ipak
preobrazio.
Povijesni roman je prozno književno djelo vezano uz povijesne
dogadaje, povijesne licnosti, sukobe i ideje. Dokaži da je ovo
povijesni roman:
Da je ovo povijesni roman govore nam povijesni likovi i povijesne
cinjenice kojima se pisac koristio dok je pisao roman. Povijesne osobe u
romanu su: nadbiskup Rajnerije, carski namjesnik Rogerije, omiški knez
Nikola Kacic, njegovi sinovi Šimun i Bogdan, te Malduh Kacic.
Roman obuhvaca povijesno razdoblje od 1180-1226. god.