Lyrics has been copied to clipboard!
Eshil:
Okovani Prometej
Izdavacko poduzece "Mladost", Zagereb, 1961. godine
1. TEZA: Biljeska o piscu
Kao za vecinu antickih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. Rodio se 525. god. prije n.e. u Eleusini. Potjecao je iz zemljoposjednickog roda. Bio je svjedok svrgnuca tiramide u Ateni, uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspjesne borbe protiv intervencije aristokratskih drzava. Bio je, kako ga neki nazivaju "otac tragedije". Iz njegovih pjesama vidi se da je bio pristasa demokratske drzave, iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetljecima. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu, kod Salamine i Plateje. Eshilove politicke simpatije ocituju se u njegovim djelima. Engels ga je opisao kao jasno izrazenog tendencioznog pjesnika. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine zivota na siciliji izvan domovine. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. god. prije n.e.
2. TEZA: Sadrzaj
"Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rijecima Eshil zapocinje svoje djelo. Zemlja je vrvila zivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilovacu, nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez duse. Da bi stvorio dusu uzme iz zivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi covjeka. Bozica Atena mu je pomogla u tome sto je tom liku udahnula duh ( bozanski dah ). Tako su nastali ljudi koji su mogli gledati, slusati ali nisu mogli vidjeti niti cuti. Sve sto su radili bilo je bez smisljene osnove. @ivjeli su pod zemljom u mracnim pecinama. Tada ih je Prometej poceo poducavati kako ce vidjeti, cuti, uptrebljavati zivotinje, ploviti morem, hraniti se, ljeciti se,... Ukratko uputio ih je u sve zivotne potrebe.
Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). Prometej je bio tog Titanskog roda.
Bogovi su poceli od ljudi traziti da ih caste uz uzvrat njihove zastite. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. Tamo su se utvrdila prava i duznosti ljudi. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previse iskoristavali. On sa svojom lukavljuscu zeli prevariti bogove. Bogovi su imali izabrati sto zele od jednog bika. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. U manjem kupu bijase svo meso, misici, mozak, utroba,... ukratko sve korisno, a u drugom vecem kupu bijahu kosti i salo. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. Prometej mu je predlozio da izabere koji od dva kupa zeli. Zeus se odluci za veci kup i odgrne ga. Strasno se razljuti na Prometeja kad je pred sobom nasao samo salo i kosti. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savrsen zivot tj. vatru. No Japetov sin je i za to nasao rjesenje. Pomocu uzarene tinjajuce trescice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjenca svjezim cvjecem i zlatnom vrpcom. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku drazesnost i milinu. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se cuva bilo kakvog bozjeg dara. Epimetej je ugostio Pandoru. Do tada su ljudi na zemlji zivjeli mirno, slobodno i bez ikakve nevolje. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u kucu ga otvori. Tako je na Zemlju doslo zlo. U loncu je bila samo jedna dobra stvar, a to je bila nada. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca, nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Pisac groznice i razne druge bescujne ali vrlo mucne nevolje opisuje kao cete bez dara govora. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Sve krivice za taj cin Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. Hefest je tu naredbu izvrsio. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograniceno stajati. Nezasitan Zeus mu posalje jos i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj zivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Nakon nekoliko tisuca stoljeca naisao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. ^im je to ugledao napnuo je luk, odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. Kako nebi optuzivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi zeljezni prsten s ukovanim komadicem kavkaske stjene. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jos Prometej prikovan na Kavkaz.
3. TEZA: Misljenje o djelu
Eshil u svom djelu prikazuje nastanak covjecanstva, ali taj nastanak nije znanstven nego vjerski. On opisuje Prometeja kao tvoraca covjecanstva. Slikovito nas opisuje kao predmet od ilovace bez sposobnosti ikakvog razmisljanja. Sam razvoj uma ne prepustaje covjeku nago ga opisuje poput jedne skole. U to vrijeme vjerovalo se u bogove i zbog toga u svakom tadasnjem djelu sudbinu ljudi odre|uju bogovi, pa i u ovom. Uz glavnu temu tj. nastajanje covjecanstva opisuje i postenost i darezljivost ljudi prema stvoritelju. Eshila opisuje nastajanje zla kao zavist i osveta bogova. Tako on zamislja nastajanje covjecanstva.
Okovani Prometej
Izdavacko poduzece "Mladost", Zagereb, 1961. godine
1. TEZA: Biljeska o piscu
Kao za vecinu antickih pisaca nemamo mnogo biografskih podataka. Rodio se 525. god. prije n.e. u Eleusini. Potjecao je iz zemljoposjednickog roda. Bio je svjedok svrgnuca tiramide u Ateni, uspostavljanja demokratskog ure|enja i uspjesne borbe protiv intervencije aristokratskih drzava. Bio je, kako ga neki nazivaju "otac tragedije". Iz njegovih pjesama vidi se da je bio pristasa demokratske drzave, iako je pripadao konzervativnoj grupaciji u samoj demokraciji. Ta je grupica imala znatnu ulogu u Ateni u prvim desetljecima. Eshil je sudjelovao u borbi protiv perzjanaca i to na bitki na Maratonu, kod Salamine i Plateje. Eshilove politicke simpatije ocituju se u njegovim djelima. Engels ga je opisao kao jasno izrazenog tendencioznog pjesnika. Nastali su golemi nesporazumi i sva|e izme|u Eshila i naroda. Uzroci tih nesporazuma nisu poznati. Zbog tih nesporazuma morao je provesti posljedne godine zivota na siciliji izvan domovine. Znao je i prije odlaziti tamo i prikzivati svoje drame. U Sicilskom gradu Geli Eshil je umro 456. god. prije n.e.
2. TEZA: Sadrzaj
"Nebo i zemlja bijahu stvoreni" tim rijecima Eshil zapocinje svoje djelo. Zemlja je vrvila zivotinjama ali nije postojao jedan duh koji bi vladao zemljom u svoju korist. Za takvo stvorenje mudri Prometej sin Japetov uzme ilovacu, nakvasi je vodom i stane ju mjesiti. Iz te smjese nastane lik po vanjskom izgledu jednak bogovima ali bez duse. Da bi stvorio dusu uzme iz zivotinja sva dobra i zla svojstva i zatvori ih u grudi covjeka. Bozica Atena mu je pomogla u tome sto je tom liku udahnula duh ( bozanski dah ). Tako su nastali ljudi koji su mogli gledati, slusati ali nisu mogli vidjeti niti cuti. Sve sto su radili bilo je bez smisljene osnove. @ivjeli su pod zemljom u mracnim pecinama. Tada ih je Prometej poceo poducavati kako ce vidjeti, cuti, uptrebljavati zivotinje, ploviti morem, hraniti se, ljeciti se,... Ukratko uputio ih je u sve zivotne potrebe.
Na nebu je sa svojom obitelji vladao Zeus. On je pokorio svog oca Krona i Titane ( stari bogovski rod ). Prometej je bio tog Titanskog roda.
Bogovi su poceli od ljudi traziti da ih caste uz uzvrat njihove zastite. U Mekoni organizirali su susret bogova i smrtnika. Tamo su se utvrdila prava i duznosti ljudi. Prometej je zastupao ljudski narod kako ga bogovi nebi previse iskoristavali. On sa svojom lukavljuscu zeli prevariti bogove. Bogovi su imali izabrati sto zele od jednog bika. Prometej je ubio tog bika i od njega je stvorio dva kupa. U manjem kupu bijase svo meso, misici, mozak, utroba,... ukratko sve korisno, a u drugom vecem kupu bijahu kosti i salo. Zeus je reko da je ta podjela nepravedna. Prometej mu je predlozio da izabere koji od dva kupa zeli. Zeus se odluci za veci kup i odgrne ga. Strasno se razljuti na Prometeja kad je pred sobom nasao samo salo i kosti. Za uzvrat Zeus je ljudima uskratio posljedni dar za savrsen zivot tj. vatru. No Japetov sin je i za to nasao rjesenje. Pomocu uzarene tinjajuce trescice na zemlji je stvorio prvi plamen od kojeg su ljudi dobili ogromnu korist. Za uzvrat Zeus je stvorio novo zlo. Naredio je Hefestu bogu vatre i umjetnosti da napravi varljivi lik lijepe djevojke. Sama Atena iz zavisti prema Prometeju ogrne djevojku sa bjelom svjetlucavom haljinom a glavu joj ovjenca svjezim cvjecem i zlatnom vrpcom. Hermo joj podjeli dar govora a Afrodita svaku drazesnost i milinu. Zeus je tako stvorio to ljupko zlo i dao mu ime Pandora. Hermo odvede Pandoru na Zemlju i uputi je prema Epimeteju. Prometej je uzalud opomenuo jadnog Epimeteja da se cuva bilo kakvog bozjeg dara. Epimetej je ugostio Pandoru. Do tada su ljudi na zemlji zivjeli mirno, slobodno i bez ikakve nevolje. Pandora je sa sobom nosila lonac pun nevolja i ulaskom u kucu ga otvori. Tako je na Zemlju doslo zlo. U loncu je bila samo jedna dobra stvar, a to je bila nada. Pandora nije dala nadi da iza|e iz lonca, nego ga poklopi prije njezinog izlaska. Pisac groznice i razne druge bescujne ali vrlo mucne nevolje opisuje kao cete bez dara govora. ^ak i smrt koja je nekad sporo dolazila ubrzala je svoje korake. Sve krivice za taj cin Zeus je predao Hefestu i njegovim slugama. Hefest je morao Prometeja lancima prikovati na stjenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. Hefest je tu naredbu izvrsio. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego smo mukotrpno bezograniceno stajati. Nezasitan Zeus mu posalje jos i orla koji bi mu svaki dan kljuvao jetru. Pojedena jetra bi svaki dan na novo izrasla. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zemljanin ne daruje svoj zivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Nakon nekoliko tisuca stoljeca naisao je tamo Heraklo u potrazi za zlatnim jabukama. ^im je to ugledao napnuo je luk, odapnuo strijelu i skinuo orla sa Prometejevih koljena. Zatim mu je skinuo okove i poveo oslobo|enog Prometeje sa sobom. Kako bi ispunio Zeusovu volju Heraklo mu namjesti zamjenika Kentaura Hirona koji je bio spreman umrijeti premda je bio besmrtan. Kako nebi optuzivali da je Zeus oslabio Prometj je morao nositi zeljezni prsten s ukovanim komadicem kavkaske stjene. Tako je Zeus mogao govoriti daj je jos Prometej prikovan na Kavkaz.
3. TEZA: Misljenje o djelu
Eshil u svom djelu prikazuje nastanak covjecanstva, ali taj nastanak nije znanstven nego vjerski. On opisuje Prometeja kao tvoraca covjecanstva. Slikovito nas opisuje kao predmet od ilovace bez sposobnosti ikakvog razmisljanja. Sam razvoj uma ne prepustaje covjeku nago ga opisuje poput jedne skole. U to vrijeme vjerovalo se u bogove i zbog toga u svakom tadasnjem djelu sudbinu ljudi odre|uju bogovi, pa i u ovom. Uz glavnu temu tj. nastajanje covjecanstva opisuje i postenost i darezljivost ljudi prema stvoritelju. Eshila opisuje nastajanje zla kao zavist i osveta bogova. Tako on zamislja nastajanje covjecanstva.