+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

ODISEJA

Homer - ODISEJA

ŽIVOTOPIS:
Ne zna se ni danas ništa pouzdano o Homerovu životu, a u 18. se stoljecu pojavila sumnja u njegovo postojanje i u autorstvo ''Ilijade'' i ''Odiseje'' (homersko pitanje).
U vremenskom odredivanju Homera postoji nekoliko kombinacija. Jedni ga smatraju suvremenikom trojanskog rata (1194.-1184. pr. Kr.), drugi drže da je živio 100, a neki 400 godina poslije tog rata.
I vijesti se o pjesnikovoj domovini znatno razilaze. Cini se da je ipak najstarija i u starini najviše raširena vijest po kojoj se kao Homerovo rodno mjesto navodi eolska Smirna, koja je postala jonskim gradom izmedu 9.-8. st. pr. Kr.
Homera su zamišljali kao stara, siromašna i slijepa pjevaca koji je, potucajuci se iz jednog kraja u drugi, živio od recitiranja svojih pjesama.

VRSTA DJELA: junacki ep, 24 pjevanja

SADRŽAJ:

I. Bogovi vijecaju. Atena hrabri Telemaha
Pjesnik, zazvavši Muzu da mu pjeva o Odiseju, pripovijeda kako su se bogovi u svojem vijecu sami medu sobom složili da se Odisej napokon vrati u svoje kraljevstvo, pošto ga je Kalipsa veoma dugo zadržavala na svojem otoku Ogigiji. Božica Atena, osobita Odisejeva prijateljica, pohita nakon toga k Odisejevu dvoru na Itaku. Ondje mnoga mlada gospoda prose Odisejevu ženu Penelopu da se uda za nekog od njih jer, kažu, njezin se muž više nece vratiti. Atena u ljudskom liku pristupi k Odisejevu sinu Telemahu predstavivši se da je ona Mento, tafski kralj, pa mu rece neka sutra skupi ljude u skupštinu i neka u njoj zaprijeti proscima koji mu trate blago na svoje gozbe, te neka pošalje nekoga u Pil k Nestoru i u Spartu k Menelaju da pita jesu li što culi o njegovu ocu. Dotle se prosci vesele u Odisejevoj kuci do veceri, a zatim se razidu svojim kucama. I Telemah ide spavati.

II. Itacani vijecaju. Telemah odlazi na put
Sutradan se skupili ljudi u skupštini. Telemah im se tuži na prosce koji mu zatiru kucu i moli narod da to proscima zabrani. Antinoje (prosac) rece da tome svemu nisu krivi prosci, vec Penelopa jer se nece udati ni za jednog. U visini se pojave dva orla te se pocnu boriti; tada starac Haliterso veli da to sluti na pogibiju prosaca, a Eurimah, takoder prosac, smije se starcu. Telemah traži da mu daju ladu da ide u svijet tražiti oca. Mentor podsjeca Itacane kako je Odisej bio dobar kralj, a oni mu nisu zahvalni ni toliko da bi zabranili proscima da rasipaju njegovo imanje. Na to plane Liokrit (prosac) i raspusti skupštinu. Telemah ode do mora i k njemu dolazi Atena u liku Mentora te mu rece da ce mu pribaviti ladu i obeca da ce putovati s njim. Nato se Telemah vrati kuci i zapovijedi sluškinji Eurikliji da mu spremi brašnjenicu za put, ali Penelopi ništa ne govori. Atena u liku Mentora izmoli ladu u Noemona, sabere društvo, i oni se s Telemahom zapute morem.

III. Šta se radi u Pilu
Nestor upravo žrtvuje s narodom Posidonu žrtvu, kad dode Telemah s Mentorom (Atenom). Nestor ih doceka vrlo lijepo. Telemah ga upita zna li išta o njegovu ocu, a Nestor, ne znajuci ništa o njemu, pripovijeda kako je sam putovao kuci od Troje, spominje Agamemnonovu smrt i Orestovu osvetu, te upucuje Telemaha da ide k Menelaju, da ce mu on znati reci nešto o ocu jer se nedavno vratio pošto se nalutao kojekuda. Atena predvecer ostavi društvo i odleti u obliku orla; Nestor ju prepozna i obeca žrtvovati joj govedo. Telemah prenoci u Nestorovu dvoru i sutradan u zoru odveze se s Nestorovim sinom Pizistratom k Menelaju, prespavaju kod Diokleja u Feri i drugi dan stignu u Spartu k Menelaju.

IV. Šta se radi u Lakedemonu
Menelaj upravo ženi sina i udaje kci. On prijateljski doceka i ugosti Telemaha i Pizistrata. Za vecerom Helena, Menelajeva žena, razveseli goste koji su se rastužili cuvši iz Menelajevih usta Odisejevu sudbinu. Drugi dan pita Telemah Menelaja što zna o njegovu ocu, a Menelaj zna vrlo malo reci o Odiseju, nego pripovijeda svoje doživljaje poslije propasti Troje; izmedu ostalog pripovijeda kako se sastao s prorockim pomorskim bogom Protejom koji mu je prorekao sudbinu i otkrio mu neke dogadaje što su ih doživjeli ostali grcki junaci na polasku ispod Troje. U to vrijeme vijecaju prosci kako ce ubiti Telemaha da im više ne smeta; to Penelopi javlja glasnik Medon, a kraljicu dvostruko zaboli ta vijest jer još nije znala da joj je sin otišao u svijet; zaim se stane moliti Ateni da joj izbavi sina, a Atena pošalje Penelopi radostan san koji ju utješi. Prosci zasjednu na otoku Asteri dok se ne vrati Telemah s puta.

V. Spilja Kalipsina. Camac Odisejev
Bogovi drugi put vijecaju. Zeus šalje Hermiju nimfi Kalipsi, kod koje boravi Odisej vec sedam godina, da joj javi Zeusovu volju da pusti Odiseja sa svojeg otoka. Kalipsi se ta zapovijed ne svida, ali se pokorava i kaže Odiseju neka gradi camac, a kad ga je Odisej nacinio, ona mu daje obilnu brašnjenicu. Odisej odlazi. Osamnaesti dan njegove plovidbe opazi ga Posidon i digne oluju, uništi mu ladu, te bi Odisej propao da mu se nije smilovala pomorska božica Leukoteja i dala mu veo da se njime opaše, i tako se izbavi. Odisej se jedva izvuce iz vode i ispliva gol i veoma umoran i izmucen na feacki otok Sheriju.

VI. Odiesj dolazi u Feacku
Božica Atena nagovara u snu Nausikaju, kci kralja Alkinoja, da pode ujutro na vodu prati rublje. Sutradan Alkinoj dopusti to svojoj kceri, te ona ode na kolima s nekoliko dvorkinja. Djevojke, svršivši posao, stanu se igrati,a njihova buka probudi Odiseja, koji se nato stane moliti Nausikaji da mu se smiluje. Ona mu da odijelo, i on se opere i hoce s njom u grad k njezinu ocu, ali mu Nausikaja rece da ne ide on, stranac, s njom, mladom djevojkom, u grad da ne bi bilo kudenja, vec neka poslije nje dode u grad i lako ce naci Alkinojeve dvore. Tako Odisej zaostane pred gradom u gaju božice Atene.

VII. Odisej dolazi k Alkinoju
Malo poslije Nausikaje ulazi Odisej u grad feacki; tu se s njim sastane Atena u liku djevojcice, obavije ga mrakom, da ga ne bi nitko vidio, i pokaže mu Alkinojeve dvore. Kad Odisej stupi unutra, nade kralja i kraljicu i najodlicnije Feacane. Odisej se savije kraljici Areti uz koljena i moli ju da mu daju ladu da se vrati kuci. Alkinoj ga lijepo doceka i obecava mu da ce ga dati otpraviti u njegovu domovinu. Za vecerom kraljica Areta prepoznaje ruho na Odiseju i pita tko je on i odakle mu to ruho. Odisej ne odgovara tko je, vec samo veli da putuje od Kalipse i pripovijeda što je sve pretrpio od Kalipsina otoka do feackoga i kako se sastao s Nausikajom. Nakon toga svi idu na pocinak.

VIII. Odisej medu Feacanima
Alkinoj drugi dan saziva skupštinu i dogovaraju kako ce stranca otpremiti njegovoj kuci. Nakon toga je kod Alkinoja gozba, a poslije gozbe sprema se mladež na rvanje. Medu rvace stupi i Odisej te ih sve nadbaci kolutom. Nakon toga stane pjevac Demodok pjevati jedan ljubavni dogadaj Aresa i Afrodite, a mladež igra uz tu pjesmu. Zatim feacka gospoda skupe darove Odiseju. Opet je gozba i opet Demodok pjeva, ali sada o drvenom konju kojim su Ahejci prevarili Trojance. Odisej se od mila rasplace jer je u pjesmi pjevac i njega spominjao. Tada ga Alkinoj upita tko je zapravo on i zašto place.

IX. Pripovijest o Kiklopu
Odisej pripovijeda kako je otplovio od Troje. Kaže da se najprije namjerio na Kikonce, da im je razorio grad, ali su ga oni ipak odagnali s njegovom družbom. Brodeci otamo baci ga bura k Lotofazima, a otud doplovi do kiklopskog otoka. Uzme sa sobom dvanaest drugova i pode razgledati zemlju. Lutajuci otokom dodu do spilje Kiklopa Polifema, koji je bio Posidonov sin. Oni udu u spilju, a kad se Kiklop vratio s paše, zatvori se s njima u spilji i u dva dana pojede šestoricu. Odiseju pode za rukom opiti Kiklopa vinom, pa dok je on pijan spavao, izbije mu Odisej sa svojim drugovima jedino oko iz glave. Sutradan mu Odisej sretno izmakne, pa kad bude vec podaleko s drugovima, javi mu se, a Kiklop baci za njim golemi kamen, no ne pogodi ga.

X. Eol. Lestrigoni. Kirka
Ploveci od kiklopske zemlje, dode Odisej s drugovima do otoka na kojem je kraljevao Eol, kralj vjetrova. Eol se smiluje na Odiseja te mu dade vjetrove svezane u mijeh; samo Zefir nije bio svezan te on tjeraše ladu prema Itaci. Na putu drugovi u zao cas razvežu mijeh i svi vjetrovi izlete pa ladu potjeraju natrag prema Eolovu otoku, ali Eol Odiseja i drugove otjera od sebe kao ljude mrske bogovima. Nato krenu na zapad i namjere se na Lestrigonce, koji mu unište jedanaest lada i dosta drugova. Odiseju ostane samo jedna lada i on doplovi njome i s cetdeset i cetiri druga do Eeje, gdje je živjela Kirka, koja polovinu njegova društva, kad dodu k njoj, pretvori u svinje. Odiseju u pomoc pritece bog Hermija, koji mu dade nekakvu travu kao ''protuotrov'' svakoj Kirkinoj caroliji. Tom travom Odisej nadvlada Kirku i ona mu ''posvinjene'' drugove pretvori natrag u ljude. Kod Kirke proboravi Odisej godinu dana, a onda mu ona savjetuje da ide u podzemni svijet pitati proroka Tiresiju o svojoj buducnosti. Kad se on s društvom sprema na put, u Kirkinim dvorima umre mu jedan od drugova, Elpenor.

XI. Mrtvacko carstvo
Vjetar nanese Odiseja k narodu kimerskom, koji je živio na granici mora i oceana. Tu nade Odisej ulaz u podzemni svijet i žrtvuje žrtvu; nato se stanu skupljati premnoge duše, ali Odisej ne da nijednoj srknuti krv žrtve prije negoli se napije Tiresija. Najprije on ugleda Elpenora i obeca mu da ce mu sahraniti tijelo, onda ugleda majku Antikliju, zatim Tiresiju, kojega pusti piti, i on mu onda kazuje što ga još ceka. Nakon toga Odisej pusti svoju majku da pije, a onda mu ona govori što mu se sve dogodilo u kuci nakon njegova odlaska. Tada dodu duše mnogih nekadašnjih junaka piti krv; dode Agamemnon, Ahilej, Patroklo, Antiloh i Ajas, sin Telamonov. Tu vidje Odisej i suca Minoja, Oriona, mucenike Titoja, Tantala i Sizifa, napokon i lik Herakla. Tada se tek Odisej vrati iz tih krajeva.

XII. Sirene, Scila, Haribda, Helijeva goveda
Došavši natrag do Kirke, Odisej sahrani Elpenora, a Kirka mu govori što ga ceka na putu i kako ce se moci spasiti od tih stvari. Slušajuci njezin savjet prode on sretno pokraj Sirena, ali kad dode do Scile i Haribde, šestoricu mu drugova proguta Scila. Drugovi ga zatim nagnaju da krene ladom prema trinackom otoku gdje je bog Helij imao svoja goveda i ovce. Vjetrovi im ne daše dugo ostaviti taj otok i kad drugovima nestane hrane, oni zakolju nekoliko Helijevih goveda, premda im je Odisej rekao da to nipošto ne ucine. Helij tuži Zeusu Odisejeve drugove, a Zeus ih, kad vec otplove od Trinakije, kazni smrcu na moru; svi se utope, samo Odisej na dvije grede doplovi nekako do Kalipsina otoka Ogigije, ali tek nakon devet dana.

XIII. Odisej brodi od Feacana i dolazi na Itaku
Kad vec Odisej isprica svoje doživljaje, feacka ga gospoda opet obdare, a Alkinoj ga opet pocasti. Predvecer ude Odisej u ladu i feacki ga veslaci odvezu do Itake i ostave ga na itackoj obali, a Odisej ne zna ništa jer tvrdo spava. Veslaci otplove od Itake, ali im Posidon blizu Sherije pretvori ladu u kamen. Kad se Odisej probudi, zacudi se gdje je, i tada dode k njemu Atena u liku mlada pastira. Ona mu rece da je to Itaka; zatim mu se ocituje da je ona Atena, sakrije mu feacke darove u spilju i nagovara ga da pobije prosce; a da ga nitko ne prepozna, pretvori ga u prosjaka.

XIV. Odisej se sastaje s Eumejom
Odisej se zaputi k svinjaru Eumeju, koji ga ne prepozna, ali ipak lijepo doceka neznana prosjaka i pocasti ga svinjetinom i vinom. Prosjak (Odisej) veli Eumeju i kune se da ce se Odisej ubrzo vratiti, ali Eumej to ne vjeruje. Odisej onda pripovijeda izmišljenu pricu o sebi, kako je mnogo lutao i kod Tesprocana cuo za Odiseja. Uto dodu Eumejovi momci sa svinjama s paše. Eumej zakolje Odiseju tusto krme za veceru. Poslije vecere odu svi spavati, a Odisej pripovijeda opet o sebi izmišljenu pricu i izmoli od Eumeja plašt jer je noc hladna. Eumej izide iz kolibe da spava kod svinja.

XV. Telemah dolazi k Eumeju
Atena opominje Telemaha u snu neka se vrati na Itaku. On se ujutro odveze s Pizistratom dobivši darove od Menelaja i Helene. Kod Pila uzme sa sobom u ladu i Argejca Teoklimena, koji je bio vrac, a sada ga gone rodaci covjeka kojeg je on ubio. U isto vrijeme razgovaraju Eumej i Odisej; Eumej pripovijeda kako su ga Fenicani ugrabili njegovu ocu, kralju u Siriji, i prodali ga Laertu. Sutradan se ujutro Telemah doveze s društvom do Itake; drugovi se odvezu u grad, a on sam ode k Eumeju.

XVI. Telemah prepoznaje oca
Došavši k Eumeju, Telemah se pozdravi s njim i pošalje ga svojoj majci u grad da joj javida se on sretno vratio s puta. Kad Eumej po tom nalogu ode u grad, Atena pretvori starca prosjaka u junaka kakav je doista bio, i on se ocituje sinu Telemahu. Zatim se njih dvojica stanu dogovarati kako ce osloboditi Penelopu i kucu od prosaca. U grad doplovi lada Telemahovih drugova, koji takoder šalju glasnike k Penelopi da se Telemah vratio. Ubrzo doplovi i zajednicka lada prosaca, koji se ljute zbog uzaludna zasjedanja i kupe se na dogovor te odlucuju ubiti Telemaha. Penelopa cuje njihovu odluku, dode medu njih i žestoko navali zbog toga na Antinoja, a Eurimah onda dvolicno uvjerava Penelopu da Telemahu nijedan prosac nece uciniti ništa nažao. Eumej se vraca u svoj stan, a Atena opet pretvara Odiseja u stara prosjaka.

XVII. Telemah se vraca u grad Itaku
Ujutro pode Telemah u grad i pripovijeda majci ukratko gdje je sve bio. Malo poslije Eumej i Odisej krenu u grad. Pred gradom se sastanu s kozarom Melantejom, koji Odiseja izgrdi i udari nogom u bedro. Kad vec dodu u kraljevski dvor, pas Argos u starom prosjaku prepozna svog gospodara Odiseja i od radosti ugine. Prosci se upravo goste i Odisej pode od jednoga do drugoga proseci podjelu; svi mu dadu nešto, samo Antinoj napadne na njega i udari ga podnožjem. Penelopi to bude jako žao i dade pozvati k sebi prosjaka da joj kaže je li što cuo o njezinu mužu, a Odisej odvraca da ce doci navecer. Eumej se vraca na polje k svinjama ostavivši Odiseja u kraljevskom dvoru.

XVIII. Odisejovo rvanje s Irom
U Odisejevu kucu dolazi prosjak Ir, koji želi otjerati drugog prosjaka što ga nalazi kod prosaca, odnosno Odiseja, no on se ne da otjerati. Nato zažele prosci da se njih dvojica bore, pa koji bude jaci, dobit ce dobru veceru. I tako se oba prosjaka uhvate oko pojasa. Odisej za cas svlada Ira i teško ga ranjena baci pred vrata. Penelopa dode medu prosce i kori sina što je dopustio tu borbu, a prosce lukavo navede da joj daju darove za udaju. Poslije toga prosci nastave gozbu, a Odiseja izgrdi sluškinja Melanta i prosac Eurimah, koji baci podnožje na njega, ali ga promaši. Napokon se razidu svi u svoje kuce na spavanje.

XIX. Odisej se sastaje s Penelopom. Pranje nogu
Kako su se vec prije dogovorili, Odisej i Telemah sakriju oružje da ga prosci ne mogu pronaci kad im zatreba. Zatim Odisej razgovara s Penelopom, koja ga, dakako, ne poznaje, a on ju vara rekavši da je Krecanin, sin Deukalionov, a brat Idomenejev; da je prije dvadeset godina lijepo docekao Odiseja, kojega je oluja nanijela na Kretu. Dalje kaže da je u tesprotskoj zemljicuo za Odiseja da ce ubrzo doci kuci. Nato kraljica zapovijedi sluškinji Eurikliji da strancu opere noge; ova odmah prepozna Odiseja po brazgotini na nozi, ali joj Odisej zaprijeti da nikome ne govori da se on vratio. Penelopa veli da ce sutradan odrediti da se prosci natjecu u streljaštvu i udat ce se za onoga koji pobijedi kad vidi da vec ne može drugacije. Zatim ode spavati i Odiseja takoder otpravi na pocinak.

XX. Dogadaji prije ubijanja prosaca
Nocu nevaljale sluškinje izlaze iz kuce ka proscima na grešna djela. Odisej ih gleda pun gnjeva, ali se opet ustrpi cekajuci zgodniji cas kad ce kazniti sve te bezakonike. Pred jutro dobije od Zeusa dva povoljna znamena iz kojih razabire da ce mu djelo poci za rukom. Nakon toga dode Eumej sa svinjama, a Filetije s kozama da imaju prosci što klati za gozbu. Filetije ljubazno govori s nepoznatim prosjakom i ljuto žali za Odisejem kojeg vec jako dugo nema. Prosci vijecaju kako ce ubiti Telemaha, ali ih u tome preplaši jedno znamenje i oni podu u Odisejevu kucu na gozbu. Ktesip baci na Odiseja kravlju nogu, ali ga ne pogodi. Proscima Teoklimen prorice tešku pogibiju, a oni mu se smiju. Penelopa dobro cuje sve rijeci prosaca jer sjedi blizu dvorane gdje se oni goste.

XXI. Postavljanje luka
Penelopa nagovara prosce da se natjecu tko ce napeti Odisejev luk i njim odapeti strijelu kroz dvanaest u zemlju zabodenih sjekira, i kome to dvoje pode za rukom, ona ce se udati za njega. Neki se prosci natjecu, ali uzalud, nijedan ne može napeti luk, zato daju naložiti vatru i donijeti loj da se luk ugrije i namaže ne bi li se mogao lakše napeti. Uto izidu Filetije i Eumej iz kuce, a Odisej za njima pa im kaže tko je on i neka pozatvaraju vrata da ne bi koji prosac pobjegao kad ih stane ubijati. Ni Eurimah nije mogao napeti luk, te dode red na Antinoja, ali on odgodi natjecanje za sutra. Tada zamoli Odisej da njemu daju da ogleda svoju snagu, a prosci se na to naljute i jedva mu dopuste nakon što ih Penelopa opomene. Odisej brzo napne luk i prostrijeli sve sjekire.

XXII. Ubijanje prosaca
Kad Odisej to sretno svrši, uperi luk u Antinoja i ubije g, a ostalima vikne da je on Odisej. Eurimah ga moli da im oprosti, ali uzalud; Odisej i Telemah ubijaju jednog za drugim, a kozar se Melantej nekako iskrade i donese proscima oružje iz sobe u kojoj je bilo skriveno, a koju je Telemah zaboravio zakljucati. Melantej ode po drugi put po oružje, ali ga uhvate Eumej i Filetije pa ga svežu za stup da im ne pobjegne. Prosci se svojim oružjem ne mogu obraniti jer božica Atena, najprije u liku Mentora, a zatim u obliku lastavice, gleda boj i svojom božanskom moci navraca pobjedu Odiseju i njegovim drugovima, koji ubijaju prosce jednog za drugim, a oni jedva neznatno rane Telemaha i Eumeja. Kad su vec svi prosci bili mrtvi, Odisej zapovijedi svojim pomocnicima da tijela prosaca iznesu iz dvorane, a samu dvoranu ociste od krvi. Nakon toga objese dvanaest besramnih sluškinja i iza žestokih muka ubiju Melanteja. Nakon toga Odisej kadi kucu sumporom da ju ocisti od grijeha i dade pozvati vjerne sluškinje, s kojima se vrlo lijepo pozdravi.

XXIII. Penelopa prepoznaje Odiseja
Euriklija ode k Penelopi i javlja joj vijesti kojima ju misli razveseliti, ali ona baš i ne vjeruje, no ipak se dade nagovoriti, te ode u donje sobe i tu nade Odiseja, no još ne vjeruje. Odisej zapovijedi ukucanima da pjevaju i plešu kako nitko u gradu ne bi otkrio da su prosci pobijeni. Zatim se on okupa, a Atena ga opet ucini jakim i cilim, i kad on rece Penelopi tajnu o njihovoj bracnoj postelji, kako je nacinjena, onda tek Penelopa povjeruje da je to Odisej jer nitko drugi nije znao tu tajnu. Njih se dvoje zagrle i odu na pocinak, a isto tako i ostali ukucani odu spavati. Vec je zora, ali Atena produži noc da ono dvoje mogu pripovijedati jedno drugome svoje doživljaje. Prije nego usnu, Odisej Penelopi pripovijeda ukratko što je doživio otkako je krenuo od Troje. Ujutro Odisej ustane i ode s Telemahom, govedarom i svinjarem izvan grada k svom ocu Laertu.

XXIV. Umir
Hermija vodi duše prosaca k Aidu, i tu se osim ostalih duša namjere na Ahilejovu i Agamemnonovu dušu. Amfimedonova duša pripovijeda Agamemnonovoj duši kako se Odisej vratio kuci i njih porsce poubijao. U isto vrijeme dode Odisej s onom trojicom k ocu Laertu, koji živi izvan grada u vocnjaku. Odisej najprije taji tko je on, ali ubrzo kaže da je on njegov sin Odisej i pripovijeda starcu kako je pobio prosce. Zatim odu otac i sin u kucu, gdje ih vec ceka rucak. Tu se Odisej pozdravi sa starcem Dolijem i njegovim sinovima. Nakon što završe s ruckom, dolazi gomila Itacana, koje je pobunio Eupit, ubiti Odiseja koji je toliku momcad pogubio. Odisej s vjernim drugovima izide u boj, njegov otac pogodi i smrtno rani Eupita, i time se boj završi jer Atena ne da da se lije krv, te ona pomiri Odiseja s njegovim narodom.

O DJELU:
''Odiseja'' je dobila ime po glavnom junaku Odiseju. Nakon desetogodišnjeg ratovanja pod Trojom, on luta deset godina po svim morima i doživljava mnogo opasnih pustolovina. Izgubivši sve prijatelje u brojnim opasnostima, Odisej se vraca na Itaku, gdje se uz pomoc sina Telemaha osvecuje proscima koji su opsjedali njegovu ženu Penelopu i na gozbama upropaštavali njegov imutak.
Okosnicu ''Odiseje'' cine Odisejev povratak i osveta proscima. Ti su motivi obogaceni prikazom prijašnjih junakovih desetogodišnjih lutanja, a pripovijeda ih sam Odisej na dvoru feackog kralja Alkinoja. Osim toga, u ep je umetnut i motiv o sinu koji ide u potragu za ocem. Pjesnik je u moralnom pogledu produbio pricu o Odiseju time što je s pustolovnim putovanjima povezao motiv o povratku muža koji izbavlja svoju obitelj iz nevolje.
Kompozicija je prepletenija od one u ''Ilijadi''. Sve su epizode u službi temeljnog motiva, a jedinstvo je izraženo u strastvenoj želji junaka da se vrati u domovinu i obitelj.
Radnja Odiseje traje po jednima 41, a po drugima 40 dana; a tu se ne racunaju Odisejevi doživljaji koji traju deset godina, a pripovijeda ih sam Odisej na dvoru feackog kralja Alkinoja.
Najveca je razlika izmedu ''Ilijade'' i ''Odiseje'' u religijskom shvacanju. U ''Odiseji'' su bogovi vecinom zaštitnici pravnih i moralnih odnosa medu ljudima. Od bogova se samostalnom djelatnošcu istice samo Atena, i to kao zaštitnica. U njezinu je liku sabrano mudro, pravedno i dobro djelovanje. Kao takva, javlja se ona i u snovima, osobito u drugom dijelu ''Odiseje'' (nakon Odisejeva povratka na Itaku). Neprijateljski bogovi Posidon i Helij podosta su bezlicni. Njihova je srdžba opravdana zbog toga što su i Odisej i njegovi prijatelji prekoracili dopuštenu mjeru. Sudbina je u ''Odiseji'' iskljucena kao pokretni motiv,a u ''Ilijadi'' joj se pokoravaju i sami bogovi.

O LIKOVIMA:
Odisej je muž mudre i lukave pameti. Opreznost, hladnokrvno rasudivanje i prijevara sapašavaju ga iz svih opasnosti. Radoznalost i nekoristoljubiva žed za novim saznanjima najplemenitije su crte njegove licnosti. On je moralno produbljen lik. Bracna vjernost i ljubav prema domovini daju mu snagu da strpljivo podnosi sve opasnosti i poniženja.
Uz Odiseja, najviše se istice njegova žena Penelopa kao uzor bracne vjernosti. Nju rese mudrost i osjecanje osobnog dostojanstva.
Novina su mladenacki likovi: Telemah i Nausikaja. U srcu krasne Nausikaje budi se prvi osjecaj prema muškarcu, gotovo više poštovanje negoli ljubav. Nausikaja je bez sumnje najdražesniji lik grcke poezije.

Uz grupu karaktera majka - sin, javljaju se i grupe otac - sin, otac - kci, gospodari - sluge.
5 Lektire za školu: ODISEJA Homer - ODISEJA ŽIVOTOPIS: Ne zna se ni danas ništa pouzdano o Homerovu životu, a u 18. se stoljecu pojavila sumnja u njegovo postojanje i u...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi