Lyrics has been copied to clipboard!
MARIN DRŽIĆ:
NOVELA OD STANCA
Bilješke o piscu:
O hrvatskom renesansnom komediografu Marinu Držicu nije se sacuvalo
mnogo biografskih podataka. Rodio se on, vjerojatno, 1508. g. u
Dubrovniku, i odrastao u tom gradu u doba cvjetanja renesansne kulture i
umjetnosti. Potjece iz pucanske obitelji, koja se borila s velikim
financijskim teškocama, imao je petero brace i šest sestara, a jedan
Marinov brat bio je poznati dubrovacki slikar Vlaho. U Dubrovniku je Marin
polazio školu koju su pohadali svi dubrovacki mladici. Do svoje tridesete
godine sudjelovao je zajedno s ocem i bracom u brojnim trgovackim
poslovima. Godine 1538. dobiva mjesto orguljaša u crkvi, a iste godine
dubrovacka mu je vlada odobrila novcanu pomoc te se on uputio na studij
u toskanski grad Sienu. Godine 1541. izabran je za studentskog rektora.
U Veneciji 1567. godine umire. Pokopan je u crkvi sv. Ivana i Pavla.
Marin Držic stvorio je bogat i raznolik književni opus, koji je nažalost,
jednim dijelom izgubljen ili nepotpuno sacuvan. Mnoge njegove komedije
došle su do nas tek u krnjem obliku, a za komediju Pomet znade se samo
iz arhivskih podataka : prikazivala se godine 1548. u Dubrovniku.
Držiceve stihom pisane pastirske igre: Tirena, Venera i Adon, Džuho
Kerpeta i Grižuha. Držiceve komedije: Dundo Maroje, Arkulin, Skup Tripce
de Utolce, Pjerin.
Bilješke o djelu:
Novela od Stanca ("Šala sa Stancem") je kratka novela od jednog cina
u nekoliko prizora i u dvanaesterickim sithovima. Djelo je farsa
(kratka komediija, dramska igra), prvi je put prikazana 1550 g. na svadbi
Martolice Zamanjica. Djelo govori o mladim Dubrovcanima koji se žele
zabaviti u karnevalskoj noci. Susrecu se sa starim Stancem koji je došao u
Dubrovnik da proda jare i nešto sitnica. Držic je ovu kratku komediju
savršeno složio i u ovoj je komediji iskazao lakovjernost.
Kratki sadržaj:
Uvod
Komedija zapocinje razgovorom izmedu Vlaha, Miha i Dživa Pešice koji su
izašli od kuce što njihovi roditelji nisu znali.
Zaplet
Zaplet zapocinje kada Dživo odluci napravit šalu starcu koji je došao u
grad da proda jare i nešto robe. Starceva želja je da se pomladi jer ima
mladu ženu kod kuce.
Vrhunac
Dživo govori starcu kako je i on jednom došao u grad i kako su ga vile
pomladile. Stanac kad je to cuo odmah je poželio da i njega pomlade i
poslušao je Dživa koji je lijepo isplanirao šalu tako što je maskirane vile
skupio oko Stanca da mu otplešu kolo. Stanac zaspe u nadi da ce se
pomladiti.
Kraj
Komedija završava tako što se Stanac probudi obrijan i bez kozleta.
Tek je tada shvatio da je prevaren.
Komicno u djelu:
U ovom djelu pronašla sam nekoliko komicnih prizora kao što je razgovor
izmedu Vlaha i Miha tj. kada je Miho govorio kako izlazi iz kuce dok
njegovi roditelji misle da on spava.
Citat – Miho: (str. 24.)
"Bogme imam smješna oca!
Kucu mi zatvori, ma ja, kad veceram,
fengam poci leci gori; a ja ti omjeram
kako cu se kalat niz njeku funjestru
i, kad podu svi spat, obucen se u pjastru;
celatu na glavu, brokjer na bedru ucas
stavim, a rdavu ovu mcinu na pas,
pak se niz konopac na ulicu kalam,
a mudri moj otac u odru mni da sam."
Još je jedan prizor koji mi se svida a to je prizor kada Dživo govori Stancu
kako je i on jednom došao u grad i kako je bio star a vile su ga pomladile.
U tom se prizoru vidi lakovjernost ljudi.
Citat – Dživo: (str. 30-31.)
"Jednjojzi Perlica, drugojzi Kitica,
tretjojzi Pavica, a Propumanica
cetvrtoj biješe ime; ma biješe Pavica
batesa nad svime, koja penga lica.
S sobom me na dvore te vile vodiše
i mene do zore slastima pojiše.
Svukoh se otada iz jak zmija,
otpade mi brada, idoše dlake tja;
a mlada kožica lašti se na meni
kakono plitica na kojoj pisma ni.
Ja ostah mlad! Što, mlad? Domaca mene vec
ne poznavaše tad ni kt'jaše sa mnome lec;
veljaše: "Necu te! ti nijesi ki si bio!"
Ali 'oj kosti cute!"
NOVELA OD STANCA
Bilješke o piscu:
O hrvatskom renesansnom komediografu Marinu Držicu nije se sacuvalo
mnogo biografskih podataka. Rodio se on, vjerojatno, 1508. g. u
Dubrovniku, i odrastao u tom gradu u doba cvjetanja renesansne kulture i
umjetnosti. Potjece iz pucanske obitelji, koja se borila s velikim
financijskim teškocama, imao je petero brace i šest sestara, a jedan
Marinov brat bio je poznati dubrovacki slikar Vlaho. U Dubrovniku je Marin
polazio školu koju su pohadali svi dubrovacki mladici. Do svoje tridesete
godine sudjelovao je zajedno s ocem i bracom u brojnim trgovackim
poslovima. Godine 1538. dobiva mjesto orguljaša u crkvi, a iste godine
dubrovacka mu je vlada odobrila novcanu pomoc te se on uputio na studij
u toskanski grad Sienu. Godine 1541. izabran je za studentskog rektora.
U Veneciji 1567. godine umire. Pokopan je u crkvi sv. Ivana i Pavla.
Marin Držic stvorio je bogat i raznolik književni opus, koji je nažalost,
jednim dijelom izgubljen ili nepotpuno sacuvan. Mnoge njegove komedije
došle su do nas tek u krnjem obliku, a za komediju Pomet znade se samo
iz arhivskih podataka : prikazivala se godine 1548. u Dubrovniku.
Držiceve stihom pisane pastirske igre: Tirena, Venera i Adon, Džuho
Kerpeta i Grižuha. Držiceve komedije: Dundo Maroje, Arkulin, Skup Tripce
de Utolce, Pjerin.
Bilješke o djelu:
Novela od Stanca ("Šala sa Stancem") je kratka novela od jednog cina
u nekoliko prizora i u dvanaesterickim sithovima. Djelo je farsa
(kratka komediija, dramska igra), prvi je put prikazana 1550 g. na svadbi
Martolice Zamanjica. Djelo govori o mladim Dubrovcanima koji se žele
zabaviti u karnevalskoj noci. Susrecu se sa starim Stancem koji je došao u
Dubrovnik da proda jare i nešto sitnica. Držic je ovu kratku komediju
savršeno složio i u ovoj je komediji iskazao lakovjernost.
Kratki sadržaj:
Uvod
Komedija zapocinje razgovorom izmedu Vlaha, Miha i Dživa Pešice koji su
izašli od kuce što njihovi roditelji nisu znali.
Zaplet
Zaplet zapocinje kada Dživo odluci napravit šalu starcu koji je došao u
grad da proda jare i nešto robe. Starceva želja je da se pomladi jer ima
mladu ženu kod kuce.
Vrhunac
Dživo govori starcu kako je i on jednom došao u grad i kako su ga vile
pomladile. Stanac kad je to cuo odmah je poželio da i njega pomlade i
poslušao je Dživa koji je lijepo isplanirao šalu tako što je maskirane vile
skupio oko Stanca da mu otplešu kolo. Stanac zaspe u nadi da ce se
pomladiti.
Kraj
Komedija završava tako što se Stanac probudi obrijan i bez kozleta.
Tek je tada shvatio da je prevaren.
Komicno u djelu:
U ovom djelu pronašla sam nekoliko komicnih prizora kao što je razgovor
izmedu Vlaha i Miha tj. kada je Miho govorio kako izlazi iz kuce dok
njegovi roditelji misle da on spava.
Citat – Miho: (str. 24.)
"Bogme imam smješna oca!
Kucu mi zatvori, ma ja, kad veceram,
fengam poci leci gori; a ja ti omjeram
kako cu se kalat niz njeku funjestru
i, kad podu svi spat, obucen se u pjastru;
celatu na glavu, brokjer na bedru ucas
stavim, a rdavu ovu mcinu na pas,
pak se niz konopac na ulicu kalam,
a mudri moj otac u odru mni da sam."
Još je jedan prizor koji mi se svida a to je prizor kada Dživo govori Stancu
kako je i on jednom došao u grad i kako je bio star a vile su ga pomladile.
U tom se prizoru vidi lakovjernost ljudi.
Citat – Dživo: (str. 30-31.)
"Jednjojzi Perlica, drugojzi Kitica,
tretjojzi Pavica, a Propumanica
cetvrtoj biješe ime; ma biješe Pavica
batesa nad svime, koja penga lica.
S sobom me na dvore te vile vodiše
i mene do zore slastima pojiše.
Svukoh se otada iz jak zmija,
otpade mi brada, idoše dlake tja;
a mlada kožica lašti se na meni
kakono plitica na kojoj pisma ni.
Ja ostah mlad! Što, mlad? Domaca mene vec
ne poznavaše tad ni kt'jaše sa mnome lec;
veljaše: "Necu te! ti nijesi ki si bio!"
Ali 'oj kosti cute!"