+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Nora

Henrik Ibsen


N o r a
ili
Kuca lutaka


Stvaralacki portret pisca i životopis:

Henrik Johan Ibsen roden je 20. ožujka 1828. u gradicu Skienu, u Norveškoj, u gradanskoj religioznoj obitelji. Nakon raspada obitelji Ibsen seli se u Grimstadt, gdje pokazuje prve znakove sklonosti ka umjetnosti. Nakon nedovršenog studija posvecuje se pisanju i postaje režiser i dramaturg Norveškog kazališta. 1851. godine uspijeva dobiti mjesto dramaturga i umjetnickog savjetnika "Norske Teatra" u Bergenu. S obzirom da je bio ravnatelj kazališta piše drame povijesno-romanticnih sadržaja, koje izvodi pred bergenskim gledateljima. 1857. godine pozvan je u Oslo kako bi preuzeo umjetnicko i
dramaturško vodstvo "Norveškoga kazališta". Dobivši 1864. stipendiju norveškog Parlamenta za studijsko usavršavanje u inozemstvu, Ibsen polazi u Italiju. Bavio se i fotografijom. Proveo je dosta godina svog života u Njemackoj. 1891. godine vraca se u Oslo. Intenzivno radi do 1900. godine, kada zbog udara moždane kapi postaje pet godina nepokretan. Živi tek biološki i vegetira kao biljka, bez vanjskih obilježja bilo kakve duhovne aktivnosti ili zanimanja za svijet oko sebe, sve do smrti 23. svibnja 1906. godine.
Smatramo ga jednim od najvažnijih dramaticara druge polovice 19. stoljeca.

Tema: Životna sudbina Nore koja je odrasla u djetinjoj nježnosti oca, zatim muža, koji su
je mazili kao divnu lutkicu, ali su je zapravo iskljucili iz svoga i iz njezinoga života.

Problematika koja se obraduje:
-opisuje slucaj žene koja, prije nego postane žensko, hoce biti žena
-istražuje muškarce i žene i njihovu vjecnu komediju, slabosti i laži
-oštro suprotstavlja likove i njihove uzaludne iluzije za oslobadanjem od dosade i letargije
-nepredvidive komplikacije uslijed tereta tradicije i gradanskih konvencija kao prokletstvo jedne prošlosti koja im je nametnuta kao stanje tude svijesti, kao mrtva forma prošlosti koja sputava duh i misao
-u likovima raste pobuna protiv laži i hipokrizije jednog društva koje svoje nasilje naziva «moralom»
-ljudi hoce da se oslobode posvecenih slabosti prošlosti koje guše u njima svaki vitalitet
-želja jedinki da žive iskreno i da budu ono što jesu

Struktura djela: Drama u tri cina sa višeslojnim fabularnim zbivanjima koja ukljucuje
više likova sa sociološkim promatranjem osnovnog problema, pa je drama
svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholoških sastavnica dotada
zapostavljene žene, prosvjedom protiv nerazumne dominacije muškaraca u
društvu i u braku, te vrlo aktualnoj borbi za posvemašnu emancipaciju žene. Ova
drama je više društvena nego književna pojava.

Književna vrsta: Drama

Inspiracija iz slicnog djela: Opisivanje karakternih likova, analiza životne sredine i
promatranje ljudske duše te objektivno opisivanje dogadaja u prirodi zbivanja
ljudskih osjecaja. Po stilu njegovog pisanja moderne drame zauzima istaknuto
mjesto uz Cehova i Strindberga.

Vrijeme radnje: dogada se prije 100 do 200 godina, otprilike oko 1879 godine

Mjesto radnje: Radnja se odvija se u Helmerovom stanu u nekom nizozemskom gradu.

Likovi:
Torvald Helmer je naoko uredan, castan i tocan gradanin. Ispod njegove se maske, medutim, kriju promašenost životnih nadanja, slabost znacaja i intelektualna praznina. On je jak tek, kada može upravljati - lutkom. Cim mu je ona oduzeta, u casu kada Nora svjesna svojih cina i njihovih posljedica prestaje biti usmjeravana osoba, vec bice razumno i slobodno, Helmer gubi i posljednji svoj oslonac. Za njega je Nora kao kucni ljubimac koji služi za zabavu:
" HELMER: Ne kaniš valjda poricati, draga Nora? (obuhvati je rukom oko pasa. ) Moja je rasipnica tako slatka, ali joj treba hrpa novaca, Nevjerojatno kako su drage takve pticice i kako su skupe covjeku koji ih drži. "

On nije hrabar, da sacuva svoj ugled spreman je na sve. . .
"HELMER: Svu si mi srecu uništila, svu buducnost razorila! O, strašne li pomisli! Sad sam u rukama besvjesna covjeka. Sad on može raditi sa mnom što ga je volja, može od mene zahtijevati što mu drago, može mi naredivati i zapovijedati kako god hoce, a ja moram bez rijeci sve podnositi. I tako sam nisko pao zbog lakoumne žene. "

On je tip slatkorjecivog covjeka koji je hrabar jedino na rijecima. . .
" Nikad da te se dovoljno nagrlim! Znaš, Nora, ponekad poželim da ti zaprijeti kakva velika pogibao, pa da za te žrtvujem krv i život i sve drugo. "

Nora je njegova razmažena i tetošena žena upravitelja banke i kao takva osjeca se podredenom i nesamostalnom. Ona je plemenita žena koja je za spas obiteljske casti pretrpjela toliko straha i poniženja, te je odlucila napustiti ne samo muža i kucu vec i troje djece kako bi dokazala pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Ne želeci više biti lutkom, progovorila je istodobno u ime ravnopravnosti kao i svojevrsne socijalne pravde. Nora je imala problem u mladosti. Taj problem je bio odnos njena oca prema njoj. Sva njegova ljubav bila je usmjerena na nju kao u nedodirljivo bice koje je bilo prezašticeno, cak i samo od sebe. Kada je došao Helmer, ona se nadala da ce se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao joj kako je ona tek povlašteni dio njega i ništa više: “Ti si moja ljepota koja pripada meni i iskljucivo meni. ”

Kao što je ona lutka za svoga muža tako su i njena djeca lutke za nju. Služe za igranje i gledanje.
" NORA: O, kako ste mi svježi i rumeni! Jabuke i ružice moje rumene!. . . Daj je malo meni, Ana Marija! Slatka moja lutkice. (Uzima najmlade dijete te pleše s njime). . . "

Ervin, Bob i Emi njihova djeca

Dr. Rank je najbolji Helmerov prijatelj kojeg je život od aktera pretvorio u gledaoca. On dolazi u njihovu kucu jer je zaljubljen u Noru, spreman je za nju sve napraviti. To je tajio godinama, da bi joj prije smrti priznao svoju ljubav. Helmer ga je opisao kao:

" HELMER): Bio nam je prisan prijatelj. Naprosto ne mogu zamisliti da cemo ostati bez njega. Sa svojim patnjama i sa svojom usamljenosti bio je kao oblacna pozadina naše srece, jasne kao sunce. Možda je i najbolje tako, bar za njega. "

Gospoda Kristine Linde je stara Norina prijateljica koju je život tretirao potpuno razlicito od Nore. Za razliku od Nore ona shvaca svijet realno, pa nema Norinih problema. Morala se brinuti za bolesnu majku i bracu, a kad joj je majka umrla i braca se osamostalila postalo joj je pusto, nije više imala životnog motiva:

" GĐA LINDE: Nije, Nora, sada mi je neizricivo pusto. Nemam nikoga kome bih posvetila život. (Nemirno ustane. ) Zato nisam više mogla izdržati u onoj zabiti. Ovdje cu zacijelo lakše naci cime cu se zabaviti i zaokupiti svoje misli. Kad bi mi se posrecilo da nadem namještenje. . . možda i u kakvom uredu. . . "

Bilježnik Nils Krogstad je tamni lik u djelu, prevarant i pokvarenjak, koji doživljava preobražaj kada mu gospoda Linde iznese svoju želju za zajednickim životom s njim. On je isto, kao i ostali likovi van Helmerove familije, tragican na svoj nacin. Njegov primjer pokazuje kako je društvo selektivno.

" RANK: Pa radi u njoj. Ne znam ima li i kod vas takvih ljudi koji svuda zabadaju nos ne bi li nanjušili kakvu moralnu trulež pa da im to bude sredstvo za iznudivanje. A zdravi onda neka se izvlace kako umiju. "

Njegova nesreca ga navodi na ne moralne poteze, u želji da se uzdigne na još viši položaj.
" Želim da se ponovo uzdignem, gospodo Helmer. Hocu opet gore. A u tome mi mora pomoci vaš muž. Vec godinu i pol nisam ucinio ništa necasno. Sve to vrijeme borio sam se s najtežim neprilikama. Bio sam zadovoljan što sam se malo-pomalo podizao. Sada su me otjerali, i ne zadovoljavam se time da me opet pomiluju. Hocu da se uzdižem, velim vam. Hocu banku, hocu viši položaj - vaš muž mi mora priskrbiti takvo mjesto. "

Ana bona
Helena služavka

Kratka bilješka o djelu:
Radnja zapocinje oko Badnjaka gdje upoznajemo Noru - malu ženu velikog muža; naizgled rasipnicu ali u stvari cuvaricu velike tajne. Dolazi kuci iz grada i prica s mužem o novcu. U to dolaze njezina stara prijateljica i obiteljski prijatelj - Kristina i Rank. Kristina i Nora pricaju o prošlosti, a Rank odlazi k Torvaldu. Nora otkriva Kristini kako je posudila puno novaca za put u Italiju, gdje se Torvald lijecio. Nikom drugom to nije rekla. Ulazi Krogstad i prica s Torvaldom, a zatim odlazi. Torvald, Rank i Kristina odlaze. Krogstad se vraca i prijeti Nori kako ce odati da joj je posudio novac i kako je ona za taj novac krivotvorila potpis svoga oca. Traži od nje da privoli svog muža da ga ne otpusti. Torvald se vraca i otkriva da je Krogstad ponovo dolazio. Nora ga moli da Krogstada ne otpusti, ali on ne pristaje.
Pripremaju se za krabuljin ples. Kristina pomaže Nori oko haljine. Dolazi Torvald i ona ga opet moli, ali on otpušta Krogstada. Nora prica s Rankom, ali dolazi Krogstad i ponovo je ucjenjuje te u sanducicu ostavlja pismo za Torvalda u kojem sve piše.
Kristina prica s Krogstadom i kaže da se želi udati za njega. On to prihvaca i kaje se zbog ucjene. Odlazi, a Nora i Torvald dolaze. Kristina želi da Torvald procita pismo. Ona odlazi, a Torvald procita pismo i naljuti se. Dolazi pokajnicko pismo, procita ga i želi se pomiriti, no Nora se osvecuje nakon osam godina i odlazi iz kuce.
Sa stajališta društvene i sociološke analize, Ibsenova osuda društva je oštra i tocna. Nora ne prihvaca nikakve uvjete i mogucnost novog ropstva u odnosu prema vlastitom mužu, i radije bira slobodu uz uvjet nesigurne sutrašnjice nego primoranosti na nemogucnost bilo kakva slobodna uzleta duha ili misli. Dakako da u današnje vrijeme prevladana jednostavnost obicnog sufražetskog manifesta - kakvim su htjeli proglasiti Noru, ne dolazi u obzir kao jedini kljuc za razumijevanje djela. Pravo na vlastito opredjeljenje i slobodan izbor puta ostaju one vrednote što se i u suvremenim društvenim prilikama, kada problem ženine samostalnosti i ravnopravnosti i nije više u središtu pozornosti, iskazuju kao moguci razlozi novoga citanja kao i kazališnog oživljavanja te drame. Posebice ako Norinu odluku promatramo u svjetlu njezina djelovanja na Helmera, toga naoko casnog i tocnog gradanina. Ispod njegove se maske, medutim, kriju promašenost životnih nadanja, slabost znacaja i intelektualna praznina. On je jak tek, kada može upravljati - lutkom. Cim mu je ona oduzeta, u casu kada Nora svjesna svojih cina i njihovih posljedica prestaje biti usmjeravana osoba, vec bice razumno i slobodno, Helmer gubi i posljednji svoj oslonac. U tom Norinom djelovanju na Helmera možemo danas pokušati potražiti još jedno obilježje Ibsenove suvremenosti.

Sadržaj:
I cin
Nora Helmer je razmažena i tetošena žena direktora banke. Cas je hirovita koja voli rasipati novac, a drugi puta je ozbiljna žena koja se hvata u koštac s realnim svijetom. Nora je imala problema u mladosti, to je bio odnos njezina oca prema njoj. Sva njegova ljubav bila je usmjerena prema njoj, kao najdragocjenijem bicu i koje je bilo prezasiceno cak i od same sebe. Udajom je mislila da ce se situacija promijeniti, no muž Torvald, nastavio je tradiciju njezina oca i ona je bila povlašteni dio njega: «Ti si moja ljepota, koja pripada meni i iskljucivo meni. » Njezin muž Torvald Hemler bio je naoko uredan i castan gradanin. Ispod njegove maske krije se promašenost životnih nadanja, slabost znacaja i intelektualna praznina.
Imali su troje djece Ervina i Boba i Emi. Kao što je Nora bila lutka za muža, tako su i njezina djeca bili lutke za nju, koje služe samo za igranje i gledanje: «O kako ste mi svježi i rumeni! Jabuke i ružice moje rumene! Slatka moja lutkice!» - govorila je najmladem djetetu plešuci s njime.
U posjete joj dolazi prijateljica iz školskih dana. Gospoda Kristine Linde udovica, sada ogorcena i ostarjela žena ciji je život potpuno drugaciji od Norinog. Za razliku od Nore ona život shvaca realno, pa nema Norinih problema. Kako nije imala više nikoga o kome bi se brinula, te je odlucila doci u grad da se zaposli. Nora isprica prijateljici kako je spasila život svome mužu. Život mu je bio u opasnosti, a jedino ga je boravak na jugu mogao spasiti. Kako nisu imali novaca, a Helmer nije htio dici kredit jer bi to bilo sramotno, te je Nora našla izlaz. Podigla je zajam kod bilježnika Nilsa Krogstada na 1. 800. - talira. Bila je vrlo ponosna što je baš ona spasila život svome mužu i tako ucinila jedno veliko djelo u svome životu.
U posjetu im dolaze Dr. Rank dobar obiteljski prijatelj i kucni lijecnik i bilježnik Krogstad, prevarant i pokvarenjak. Krogstad zna da ce ga Helmer otpustiti i da ce na njegovo mjesto doci gospoda Linde, te zbog toga Krogstad ucjenjuje Noru. Ako ona ne bude utjecala na muža da povuce njegov otkaz, on ce Helmeru ispricati kako je njegova žena uzela pozajmicu i krivotvorila ocev potpis na zadužnici.
II cin
Torvald unatoc molbi svoje žene ne odustaje od otkaza Krogstada: «Moraš Krogstada ostaviti u banci» - govorila je Nora. «Draga Noro, njegovo mjesto odredio sam za gospodu Linde. U banci vec svi znaju da cu Krogstadu otkazati. Stalno mi se obraca sa: ti, ti! Vjeruj mi, to mi je strašno neprijatno. Ne bih s njime samo zbog toga mogao da radim u banci» - govorio je Helmer.
U posjetu im dolazi Dr. Rank i govori Nori da je teško bolestan i da mu nema spasa, te joj otkriva da je u nju oduvijek bio zaljubljen. Nakon što je Krogstad primio otkaz, ponovo dolazi i prijeti Nori. U sanducicu ostavlja pismo za Helmera u kojem razotkriva Noru. «Hocu da se ponovo uzdignem gospodo Helmer, hocu opet gore, a u tome mi mora pomoci vaš muž. Hocu u banku, hocu viši položaj – vaš muž mi mora priskrbiti takovo mjesto» - govorio je Nori Krogstad.
«Bacio je pismo u sanducic!» Nora tiho i plašljivo prilazi vratima: «Torvalde, sada smo izgubljeni. »
III cin
Gospoda Linde razgovara s Krogstadom i kaže mu da se želi udati za njega: «Meni treba netko za koga mogu da živim. A vašoj djeci treba majka. Mi smo jedno drugom potrebni Krogstad, ja vjerujem da ste vi u stvari plemeniti covjek i zajedno s vama usudila bih se na sve. » No on je sumnjicav: «Vi hocete spasiti svoju prijateljicu?» «Ne Krogstade i ne tražite svoje pismo natrag. Helmer mora sve da sazna. Ta nesretna tajna mora izaci na vidjelo. Medu njima mora doci do potpunog objašnjenja. » I Noru je Kristina savjetovala da mužu kaže istinu: «Krogstada se ne moraš bojati, ako ti ne budeš govorila, govoriti ce pismo. »
Bolest doktora Ranka se pogoršala i oni nadu njegovu posjetnicu s križem: «Što znaci da se oprašta od nas. Zatvoriti ce se i umrijeti. »
Helmer je saznao istinu iz pisma: «Što je ovo? Što si ucinila? Ovdje ceš ostati da mi odgovoriš. Da li ti shvacaš što si ucinila? Nije moguce da je to istina?»
Nora: «Istina je. Ja sam te voljela više nego sve na svijetu. »
«Od danas nema više srece. Treba spašavati ruševine, ostatke, kao da bar necega ima» - ljutio se Helmer. I odjednom služavka donosi još jedno pismo, Helmer cita i radosno uzvikuje: «Noro, ja sam spašen, oboje smo spašeni! Vratio je zadužnicu. Piše da žali … da se kaje. » - govorio je Helmer sav sretan. «Mi smo osam godina u braku i da nas dvoje, ti i ja, muž i žena, danas prvi puta ozbiljno razgovaramo. Ti me nikada nisi razumio. Kada sam bila u ocevoj kuci, bila sam njegova lutkica i igrao se sa mnom, kao što se ja igram sa svojim lutkama. Onda sam došla tebi u kucu. Iz ocevih ruku prešla sam u tvoje. Sve si uredio po svom ukusu i tako sam dobila isti ukus kao ti, živjela sam kao puki siromah: «iz dana u dan, od onoga što mi bude udijeljeno. Naša kuca bila je samo soba u kojoj se djeca igraju. Kod kuce sam bila oceva lutka, ovdje ti kao sa velikom lutkom, a djeca su opet moje lutke. Napuštam odmah tvoj stan. Moram se osloniti na samu sebe i da bih razumjela samu sebe i sve oko sebe. Od tebe ništa ne tražim. »
Helmer: «I ti pri svijesti napuštaš muža i djecu. ?»
Nora: «Napuštam. Ja te više ne volim. Ti nisi covjek kakav sam ja mislila da jesi. »
Helmar: «Radi tebe bih trpio svaku bijedu i nevolju. Ali nitko za voljenoga ne žrtvuje svoju cast. »
Nora: «Ja te oslobadam svih obaveza. Ne treba da misliš da si icim vezan. Na obim stranama treba da bude puna sloboda. E, sada je sve gotovo. »
5 Lektire za školu: Nora Henrik Ibsen N o r a ili Kuca lutaka Stvaralacki portret pisca i životopis: Henrik Johan Ibsen roden je 20. ožujka 1828. u gradicu Skienu,...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi