+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK

Brezovacki - MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK

ŽIVOTOPIS:
Tituš Brezovacki roden je 1757. u Zagrebu, a umro je 1805. godine. Hrvatski je pjesnik i komediograf, te najznacajniji kajkavski pisac starije hrvatske književnosti.
Stupio je medu pavline i ucio teologiju, a kada je ukinut pavlinski red, profesor je na pavlinskoj gimnaziji u Varaždinu.
Njegov književni opus cini šesnaest pjesama (vecinom pisanih na latinskom jeziku), nabožna drama ''Sveti Aleksi'' (1786.), i dvije komedije: ''Matijaš Grabancijaš dijak'' (1804.) i ''Diogeneš'' (1823.)

KNJIŽEVNI ROD I VRSTA DJELA: dramatika; komedija

O DJELU:
Komedija ''Matijaš Grabancijaš dijak'' prvi je put prikazana u kraljevskom plemickom konviktu u Zagrebu 12. veljace 1804., a iste je godine i tiskana.
Brezovacki u ''zavjetku'' (mottu) i u stihovanom predgovoru objašnjava prosvjetiteljsko-didakticnu tendenciju svoga djela isticuci: 1. veliki znacaj prosvjete i obrazovanja za napredak i boljitak pojedinca i društva, i 2. potrebu da prikaže prednosti i vrednote kreposti te odurnost ljudskih mana, a to se može jedino iznošenjem istine.
Unatoc mnogim slabostima, komedija se održala na kazališnim daskama do danas, plijeneci svojim bogatim i socnim kajkavskim jezikom, dobrim humorom te uvjerljivom slikom zagrebacke gradanske i malogradanske stvarnosti oko 1800. godine.

LIKOVI:
MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK: pokretac je svih zbivanja u komediji. Preko njega Brezovacki, a u duhu racionalistickog naucavanja, kritizira i kažnjava mane i poroke svojih sugradana. Lik Matijaša nije u cijelosti uvjerljiv i životan jer mu autor kao reprezentantu zdravog razuma neargumentirano pripisuje i nadnaravne osobine. (Po narodnom vjerovanju, grabancijaš je dak koji je, svršivši dvanaest bogoslovnih škola, izucio i trinaestu - vilenjacku, te se može služiti carolijama. Sama rijec ''grabancijaš'' preoblikovana je talijanska rijec negromanzia = carobnjaštvo, cemu je onda pridodan sufiks -aš. Dakle, grabancijaš je onaj koji se razumije u carolije.)

VUKSAN, krznar

SMOLKO, postolar

JUGOVIC, pravnik, mladi plemic

PISAROVIC, VESELKOVIC, KORPINOVIC, gradski službenici

SADRŽAJ:
Komedija zapocinje posjetom krznara Vuksana susjedu, postolaru Smolku. Smolko je tužan jer se prije dva dana njegova žena objesila o krušku. Vuksan ga tješi govoreci da bi se trebao veseliti, a ne plakatim jer se oslobodio ''kucnog nemira''.
Njihov razgovor prekida pojava Matijaša dijaka. Nakon upoznavanja, sva trojica razgovaraju o zabrinjavajucoj situaciji u Hrvatskoj: do istine i pravde nikome nije stalo, a karijerizam, udvorništvo i licemjerje prisutno je na svakom koraku. Kada od Matijaša cuje da on može saznati sve iz zvijezda i racuna, Vuksan zatraži da mu kaže nešto o njegovoj prošlosti. Matijaš ga opisuje kao problematicnog covjeka sklonog kriminalu, a ništa bolje nije opisan ni postolar Smolko.
Kada je Vuksan otišao, Smolko je poceo uvjeravati Matijaša kako se od vraga mogu izmoliti veliki novci. Ne uspjevši ga razuvjeriti, Matijaš odluci kazniti Smolka i njegovo praznovjerje, pa mu detaljno ''objasni'' što ima ciniti kako bi od vraga dobio novac. Prvi cin završava tucnjavom Smolka i njegovih šegrta jer se nikako nisu mogli dogovoriti kako ce podijeliti novac koji ce dobiti od vraga.
Nadalje, Smolko se žali kako je od vraga (zapravo prerušenog Matijaša) umjesto novca dobio dobre batine pa je tri tjedna morao ležati u krevetu. Smolkov monolog prekida pojava mladog plemica, pravnika Jugovica, koji je došao naruciti cizme. Njima se pridruži i Matijaš, a u razgovoru koji vode osuduju ponašanje mladih koji svoje slobodno vrijeme provode na plesu, a ne u crkvi. Potom JUgovic, baš kao prije Smolko i Vuksan, zaželi cuti od Matijaša što zna o njegovoj prošlosti. Iako ga Matijaš prikazuje kao besposlicara, lažljivca i praznoglavca koji svojim ponašanjem ni u cemu ne otkriva svoje plemenito podrijetlo, Jugovic ga moli da mu pomogne isprositi Vuksanovu bogatu kci jedinicu za ženu. Matijaš, želeci i njega nauciti pameti, pristane te mu iznese plan: Jugovic ce pod jezik staviti travu koja covjeka ucini nevidljivim pa ce tako biti nezamijecen kada Matijaš bude razgovarao s Vuksanom. Buduci da ga je Matijaš o svemu obavijestio, Vuksan se pravi kao da ne vidi Jugovica, ali svoj položaj vješto koristi ocrnjujuci neželjenog prosca, a usput ga ''slucajno'' dobro ispljuje. Ispljuvan od glave do pete, bijesni se Jugovic želi osvetiti Vuksanu. Matijaš mu obeca pomoci.
Radnja treceg cina pocinje u krcmi, gdje gradski službenici Pisarovic, Veselkovic, Koprinovic i Jugovic piju i pjevaju. Uskoro u krcmu stigne i Matijaš, preodjeven u trgovca iz Banata. Njegovo bogatstvo zapne za oko cetvorici pa ga odluce opelješiti na kartama. Medutim, nada u laku zaradu brzo je pala u vodu jer im je Matijaš igrajuci oduzeo sav novac. Kako cetvorici ni to nije bilo dovoljno da uvide kako se do novca može doci samo na pošten nacin, Matijaš ih još drasticnije kažnjava: Jugovica magarecom, a Veselkovica svinjskom glavom, Koprinovic dobije dugi nos, a Pisarovic pocrni u licu, dok se sam Matijaš pretvori u kostur i išcezne.
Uskoro Matijaš omoguci Jugovicu da se osveti Vuksanu. Ponavlja se slika iz drugog cina, samo što su uloge zamijenjene: Vuksan, koji želi prisluškivati razgovor, skriven je u vreci u kojoj se tobože nalazi sušeni bakalar. Jugovic, znajuci da je u vreci Vuksan, nemilosrdno mlati štapom po ''bakalaru'', a ne propušta priliku da ocrni Vuksana i njegovu kci.
U posljednjem se prizoru nade na okupu cijelo nasamareno, opelješno, popljuvano i pretuceno društvo, a Matijaš, ponovno ''kakti dijak'', drži završnu besjedu o njihovim grijesima i kaznama.
5 Lektire za školu: MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK Brezovacki - MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK ŽIVOTOPIS: Tituš Brezovacki roden je 1757. u Zagrebu, a umro je 1805. godine. Hrvatski je pjesnik i k...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi