Lyrics has been copied to clipboard!
Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)
ŽIVOTOPIS:
Henrik Ibsen norveški je dramaticar.
U domovini se školovao i radio kao dramaturg u norveškom kazalištu u Oslu.
Tridesetak je godina proveo izvan domovine i u tom je razdoblju napisao svoja najbolja djela.
1900. g. doživljava moždani udar i ostatak života živi samo biološki, bez znakova bilo kakve misaone aktivnosti.
Umro je 1906. g.
Zauzeo je istaknuto mjesto u razvoju moderne drame.
Najpoznatija su mu djela: ''Stupovi društva'', ''Lutkina kuca'' (''Nora''), ''Sablasti'', ''Neprijatelj naroda'', ''Hedda Gabler'', itd.
KNJIŽEVNI ROD: dramatika
VRSTA DJELA: psihološka drama bez izrazite dramske radnje jer je naglasak na psihološkim dogadajima (drama se odvija izmedu dvoje ljudi i u njima samima)
MJESTO RADNJE: Helmerov stan
VRIJEME RADNJE: oko 1879. g.
O DJELU:
Drama pokazuje proces samoosvješcivanja glavne junakinje Nore koja osam godina živi u braku s Helmerom u iluziji srece (briga za kucu, djecu i muža), ali tih osam godina živi u laži ne želeci priznati mužu da je krivotvorila ocev potpis posudivši novac da bi mu spasila život.
Helmer slucajno saznaje istinu. Nora ocekuje cudo (oprost i potporu), a dobiva osudu. Napokon shvaca istinu i odlucuje napustiti muža. U želji za pronalaskom same sebe, napušta obitelj koja ju sputava i guši te krece u potragu za vlastitim identitetom.
Završetak drame otkriva istinu o trajnoj ljudskoj usamljenosti, bez obzira na brak te potrebu da pojedinac otkrije svoj vlastiti identitet i istice pravo pojedinca na slobodu izbora.
TEMA: Položaj žene u patrijahalnom društvu i njena borba za slobodom
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
Glavni su likovi Nora i Helmer.
NORA: protuzakonitim djelom spašava Helmerov život. Nakon toga se osvješcuje te shvaca svoj položaj lutke kojom upravljaju drugi. Posljedica je osvješcivanja želja za pronalaskom same sebe.
HELMER: odvjetnik voden osobnim interesima i egoizmom. Vidi samo sebe i ugroženost svoga položaja zbog Norina cina.
GOSPOĐA LINDE: udovica, stara Norina prijateljica koja je posjecuje nakon mnogo godina.
DOKTOR RANK: potajno zaljubljen u Noru, ženu svog najboljeg prijatelja.
KROGSTAD: cinovnik u banci gdje je Helmer postao šef. Njegova je stara ljubav bila Kristina koja ga na kraju djela nagovara da pusti Noru i da je ne ucjenjuje. On želi svoje mjesto u banci, a dobio je otkaz. Zbog toga je i ucjenjivao Nora koja mu nije ništa skrivila. Unio je citav nered u njezin život i kriv je za niz nezgodnih situacija koje proizlaze iz njegovih ružnih zahtjeva i namjera.
ODNOS HELMERA I NORE:
Nora je imala problem u mladosti. Taj je problem bio odnos njena oca prema njoj. Sva je njegova ljubav bila usmjerena na nju i pretvorila ju je u nedodirljivo bice koje je bilo prezašticeno, cak i samo od sebe.
Kada je došao Helmer, ona se nadala da ce se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao kako joj kako je ona tek povlašteni dio njega, a ništa više.
“Ti si moja ljepota koja pripada meni i iskljucivo meni. ”
KRATKI SADRŽAJ:
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost.
Nakon oceve nježnosti u obitelji isto joj pruža i suprug. Ona, medutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu, smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njen je muž Helmer u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga putovanje na jug, tocnije Italiju, spašava. Da bi došla do novca za put, uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovni cinovnik.
Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici, ona se ne smiruje i odlucuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se vraca kuci pošto je obavila kupnju božicnih darova. Krišom jede slatkiše, jer Helmer tvrdi da ce joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto, a dio ostavlja po strani za vracanje zajma Krogstadu. Božic prije bili su u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštiti blagodati Božica, no sada je Helmer dobio promaknuce u banci na mjesto direktora te si mogu priuštiti božicne darove, drvce, veceru. . .
Za vrijeme božicnih blagdana u posjet im dolazi gospoda Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gda Linde je ostala udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a cula je da joj prijateljicin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je uzajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina oca. U meduvremenu je u posjet došao i Krogstad, beskrupulozni, bezosjecajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, koji je takoder i bivša ljubav gde Linde, no to nitko tada nije znao.
Helmerov dugogodišnji prijatelj, doktor Rank, takoder dolazi u sobu i njih troje vode beznacajne razgovore. Kada u sobu dode Helmer Nora ga moli da zaposli gospodu Linde. Stvar je riješena, jer ionako misli otpustiti Krogstada.
Doktor i gospoda Linde odlaze kuci. Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima.
Na kraju cina dolazi Krogstad i prijeti joj da ce sve reci njenom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio, Nora razgovara s njim, ali šef je Dionicke banke vec cvrsto odlucio; Krogstad ce dobiti otkaz.
Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem ce biti obucena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gda Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali buduci da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da je otpušten.
Nora je ocajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobi neko vrijeme.
Ulazi Krogstad, te se on i Nora svadaju. On želi da se ponovno uzdigne u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njenom krivotvorenju mjenice i da ce ga poslati. Nora je nemocna i ocajna. Na odlasku je ubacio pismo u sanducic, od kojeg samo Helmer ima kljuc. Nora moli gdu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gda Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešuci s njim, tako da ne može otvoriti sanducic. Ulazi gda Linde.
Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona ocekuje cudo. Ocekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gda Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se medusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vracaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi.
Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona ne. Na Norinu srecu dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena cime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sanducic za poštu i otišao citati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otici, ali on je zaustavlja. Procitao je pismo. On je osuduje na sve nacine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju cast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaca svoj položaj u obitelji, te odlucuje napustiti djecu i muža i poci u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obecanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je sve završeno, ali vec je prekasno - Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Cekala je cudo. Citavo se vrijeme nadala cudu kao dokazu ljubavi. Helmer ostaje bez kljucnog oslonca u životu, jer je Nora otišla iz njegova života zalupivši vratima.
UTJECAJ DJELA NA SVJETSKU KNJIŽEVNOST I STANJA U SVIJETU:
''Lutkina kuca'' (Et dukkehjem) je dramsko djelo u kojem je iz gradanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života.
Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtjevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost žena, koji zahtijeva otkupljenje cijele polovice ljudskoga roda od iskorištavacke vlasti druge polovice, a ova drama, koja je zahvaljujuci vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje medu najprikazivanijima, podigla je oluju upravo iznoseci slucaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena.
Prije svega, ova se drama za ono vrijeme smatra novom dramom u kojoj je dana nepoštedna kritika društva, a u prvi je plan stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svakog covjeka da živi onako kako on želi i hoce. Borac je za individualnost u ovoj drami Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame ''Lutkina kuca'' danas cesto prevodi njenim imenom. Moderan je i zbog cinjenice da emocijama nabijena gluma, se prekida Norinom jednostavnom recenicom: “Moramo sjesti i porazgovarati”, te baš tim novim tehnickim postupkom, ''Lutkina kuca'' je osvojila Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti.
Ibsen je ovom dramom uspješno uzrujao i pobuniti ljude svojom tezom te pozornicu makar u zadnjem cinu uciniti propovjedaonicom, stoga je vrlo bitan cimbenik ove drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na pocetku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.
ŽIVOTOPIS:
Henrik Ibsen norveški je dramaticar.
U domovini se školovao i radio kao dramaturg u norveškom kazalištu u Oslu.
Tridesetak je godina proveo izvan domovine i u tom je razdoblju napisao svoja najbolja djela.
1900. g. doživljava moždani udar i ostatak života živi samo biološki, bez znakova bilo kakve misaone aktivnosti.
Umro je 1906. g.
Zauzeo je istaknuto mjesto u razvoju moderne drame.
Najpoznatija su mu djela: ''Stupovi društva'', ''Lutkina kuca'' (''Nora''), ''Sablasti'', ''Neprijatelj naroda'', ''Hedda Gabler'', itd.
KNJIŽEVNI ROD: dramatika
VRSTA DJELA: psihološka drama bez izrazite dramske radnje jer je naglasak na psihološkim dogadajima (drama se odvija izmedu dvoje ljudi i u njima samima)
MJESTO RADNJE: Helmerov stan
VRIJEME RADNJE: oko 1879. g.
O DJELU:
Drama pokazuje proces samoosvješcivanja glavne junakinje Nore koja osam godina živi u braku s Helmerom u iluziji srece (briga za kucu, djecu i muža), ali tih osam godina živi u laži ne želeci priznati mužu da je krivotvorila ocev potpis posudivši novac da bi mu spasila život.
Helmer slucajno saznaje istinu. Nora ocekuje cudo (oprost i potporu), a dobiva osudu. Napokon shvaca istinu i odlucuje napustiti muža. U želji za pronalaskom same sebe, napušta obitelj koja ju sputava i guši te krece u potragu za vlastitim identitetom.
Završetak drame otkriva istinu o trajnoj ljudskoj usamljenosti, bez obzira na brak te potrebu da pojedinac otkrije svoj vlastiti identitet i istice pravo pojedinca na slobodu izbora.
TEMA: Položaj žene u patrijahalnom društvu i njena borba za slobodom
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
Glavni su likovi Nora i Helmer.
NORA: protuzakonitim djelom spašava Helmerov život. Nakon toga se osvješcuje te shvaca svoj položaj lutke kojom upravljaju drugi. Posljedica je osvješcivanja želja za pronalaskom same sebe.
HELMER: odvjetnik voden osobnim interesima i egoizmom. Vidi samo sebe i ugroženost svoga položaja zbog Norina cina.
GOSPOĐA LINDE: udovica, stara Norina prijateljica koja je posjecuje nakon mnogo godina.
DOKTOR RANK: potajno zaljubljen u Noru, ženu svog najboljeg prijatelja.
KROGSTAD: cinovnik u banci gdje je Helmer postao šef. Njegova je stara ljubav bila Kristina koja ga na kraju djela nagovara da pusti Noru i da je ne ucjenjuje. On želi svoje mjesto u banci, a dobio je otkaz. Zbog toga je i ucjenjivao Nora koja mu nije ništa skrivila. Unio je citav nered u njezin život i kriv je za niz nezgodnih situacija koje proizlaze iz njegovih ružnih zahtjeva i namjera.
ODNOS HELMERA I NORE:
Nora je imala problem u mladosti. Taj je problem bio odnos njena oca prema njoj. Sva je njegova ljubav bila usmjerena na nju i pretvorila ju je u nedodirljivo bice koje je bilo prezašticeno, cak i samo od sebe.
Kada je došao Helmer, ona se nadala da ce se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njena oca i dokazao kako joj kako je ona tek povlašteni dio njega, a ništa više.
“Ti si moja ljepota koja pripada meni i iskljucivo meni. ”
KRATKI SADRŽAJ:
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost.
Nakon oceve nježnosti u obitelji isto joj pruža i suprug. Ona, medutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu, smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njen je muž Helmer u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga putovanje na jug, tocnije Italiju, spašava. Da bi došla do novca za put, uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovni cinovnik.
Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici, ona se ne smiruje i odlucuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se vraca kuci pošto je obavila kupnju božicnih darova. Krišom jede slatkiše, jer Helmer tvrdi da ce joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto, a dio ostavlja po strani za vracanje zajma Krogstadu. Božic prije bili su u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštiti blagodati Božica, no sada je Helmer dobio promaknuce u banci na mjesto direktora te si mogu priuštiti božicne darove, drvce, veceru. . .
Za vrijeme božicnih blagdana u posjet im dolazi gospoda Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gda Linde je ostala udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a cula je da joj prijateljicin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je uzajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina oca. U meduvremenu je u posjet došao i Krogstad, beskrupulozni, bezosjecajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, koji je takoder i bivša ljubav gde Linde, no to nitko tada nije znao.
Helmerov dugogodišnji prijatelj, doktor Rank, takoder dolazi u sobu i njih troje vode beznacajne razgovore. Kada u sobu dode Helmer Nora ga moli da zaposli gospodu Linde. Stvar je riješena, jer ionako misli otpustiti Krogstada.
Doktor i gospoda Linde odlaze kuci. Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima.
Na kraju cina dolazi Krogstad i prijeti joj da ce sve reci njenom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio, Nora razgovara s njim, ali šef je Dionicke banke vec cvrsto odlucio; Krogstad ce dobiti otkaz.
Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem ce biti obucena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gda Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali buduci da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da je otpušten.
Nora je ocajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobi neko vrijeme.
Ulazi Krogstad, te se on i Nora svadaju. On želi da se ponovno uzdigne u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njenom krivotvorenju mjenice i da ce ga poslati. Nora je nemocna i ocajna. Na odlasku je ubacio pismo u sanducic, od kojeg samo Helmer ima kljuc. Nora moli gdu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gda Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešuci s njim, tako da ne može otvoriti sanducic. Ulazi gda Linde.
Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona ocekuje cudo. Ocekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gda Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se medusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vracaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi.
Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona ne. Na Norinu srecu dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena cime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sanducic za poštu i otišao citati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otici, ali on je zaustavlja. Procitao je pismo. On je osuduje na sve nacine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju cast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaca svoj položaj u obitelji, te odlucuje napustiti djecu i muža i poci u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obecanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je sve završeno, ali vec je prekasno - Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Cekala je cudo. Citavo se vrijeme nadala cudu kao dokazu ljubavi. Helmer ostaje bez kljucnog oslonca u životu, jer je Nora otišla iz njegova života zalupivši vratima.
UTJECAJ DJELA NA SVJETSKU KNJIŽEVNOST I STANJA U SVIJETU:
''Lutkina kuca'' (Et dukkehjem) je dramsko djelo u kojem je iz gradanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života.
Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtjevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost žena, koji zahtijeva otkupljenje cijele polovice ljudskoga roda od iskorištavacke vlasti druge polovice, a ova drama, koja je zahvaljujuci vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje medu najprikazivanijima, podigla je oluju upravo iznoseci slucaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena.
Prije svega, ova se drama za ono vrijeme smatra novom dramom u kojoj je dana nepoštedna kritika društva, a u prvi je plan stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svakog covjeka da živi onako kako on želi i hoce. Borac je za individualnost u ovoj drami Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame ''Lutkina kuca'' danas cesto prevodi njenim imenom. Moderan je i zbog cinjenice da emocijama nabijena gluma, se prekida Norinom jednostavnom recenicom: “Moramo sjesti i porazgovarati”, te baš tim novim tehnickim postupkom, ''Lutkina kuca'' je osvojila Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti.
Ibsen je ovom dramom uspješno uzrujao i pobuniti ljude svojom tezom te pozornicu makar u zadnjem cinu uciniti propovjedaonicom, stoga je vrlo bitan cimbenik ove drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na pocetku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.