Lyrics has been copied to clipboard!
Faulkner - KRIK I BIJES
ŽIVOTOPIS:
William Faulkner (1897.-1962.) americki je pripovjedac.
On je i kao pisac ostao vezan za svoj zavicaj (Oxford, Mississippi) i društvenu sredinu, te u djelima obraduje život i probleme americkog Juga, opisuje postupno propadanje i degeneriranje njegove aristokracije, nastupanje novih društvenih snaga i probleme rasne diskriminacije.
Objavio je tri zbirke pjesama, šest knjiga novela i pripovijedaka,niz romana, medu kojima su i ''Sartoris'', ''Krik i bijes'', ''Ležeci na umoru'', ''svjetlost'', te trilogiju ''Zaselak'', ''Grad'' i ''Gospodska kuca''. Velik je dio njegova opusa vezan za imaginarni gradic Jefferson i njegove stanovnike.
Dobitnik je Nobelove nagrade 1949.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman toka svijesti
MJESTO RADNJE: izmišljena pokrajina Yoknapatawpha, gradic Jefferson
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
BENJAMIN (BENJI): Rodio se kao Maury Compson, ali kasnije su mu promijenili ime u Benji. Najmlade je dijete u obitelji, gluhonijemi idiot, koji svoje reakcije i uzbudenja izražava zavijanjem, stenjanjem i jaukanjem. Nema dovoljno razbora cak ni za sebicnost, on je poput životinje, ali poznaje nježnost i ljubav, iako ne umije imenovati. Zbog svog idiotizma nije podvrgnut zakonima intelekta i volje, pa ne potpada pod strogi kodeks obiteljske etike. Benji dogadaje koje prica niže po nacelu slobodne asocijacije. Prica idiota Benjija puna buke i bijesa nije samo uvodni dio, nego i jezgra romana. Benji zapravo nagoviješta cijeli roman i sve njegove likove u karakteristicnim situacijama. Benji je najviše vilo tri stvari: livade, Caddy i svjetlost ognja.
QUENTIN COMPSON III.: Najstarije je dijete Compsonovih, neuroticni student na Harvardu. On je prototip mladica kojega opsjedaju misli o incestu i samoubojstvu. Quentinov je duh složen i neprestano se odaje apstrakcijama, elegicnim meditacijama, pateticnim uspomenama i boležljivoj introspekciji. Quentin je glavni karakterni simbol etickih principa tradicionalnog humanizma svoje obitelji, ponosan i puritanski moralan.
JASON COMPSON IV.: Odgovoran je i zreo, ali pokvaren glavar obitelji nakon oceve smrti. Jason je simbol svega što je Faulkner nazvao “snopesism” (eng. = snobizam), on je moderni naturalizam i animalizam primitivne i surove klase skorojevica. Jasonovo djelovanje pokrece materijalno (konkretno novac), a krivca za svoj neuspješan život traži u drugima. Istovremeno, on je i sadist jer, buduci da on nije uspio u životu, namjerava ga svima oko sebe dodatno zagorcati. Na kraju ga stiže svojevrsna poetska pravda kad Quentina krade novac koji je ustvari njen, i bježi sa cirkusantom. To je ujedno i
konacan udarac obitelji Compson, nakon kojeg pocinje njeno sve brže propadanje.
CANDANCE (CADDY) COMPSON: Samovoljna i putena nimfomanka, udaje se za jenkija i bankara Herberta Heada. Medutim, radanjem je nezakonite kceri Quentine pocinila grijeh protiv morala, protiv obiteljske tradicije, i protiv ekonomskih interesa obitelji. Razvodi se i odlazi u drugi grad, dok kcer ostaje u kuci Compsonovih. I prije je prilicno cesto mijenjala muškarce (Charlie, Dalton Ames), a ponudila se i bratu Quentinu.
''S kim se to vucaraš? Sigurno se skrivaš po šumi s jednim od onih glupavih nadobudnih gizdelina?''
CAROLINE BUSCOMB: Majka, neuravnotežena i melankolicna žena, ovisna o lijekovima. Sažalijeva sebe i svoju sudbinu, smatra da je njena obitelj (Buscomb) prokleta i da je ona unijela nesrecu medu Compsonove, ocekuje da je i drugi sažalijevaju. Nije posebno brižna za djecu, više se brine za sebe, i jedino joj je Jason koliko-toliko drag, jer joj je najslicniji. Najviše prezire Caddy koja ih je osramotila, a naslucuje i probleme u vezi njene kcerke Quentine.
KRATAK SADRŽAJ:
Prvi je dio romana prica jednog od cetvero brace Compson, idiota Benjija, koji sedmoga travnja 1928. ima po kalendaru trideset i tri godine, ali je njegova mentalna dob tek tri godine. Na svoj rodendan Benji se prisjeca prizora iz prošlosti koji se u struji njegove svijesti miješaju sa dogadajima iz sadašnjosti.
Drugi je dio romana unutrašnji monolog Quentina koji je opsjednut mišlju o propadanju obitelji, a osobito moralnim padom sestre Caddy. Njega progone dogadaji iz prošlosti i osjecaj krivnje što ga odvodi u smrt.
Treci do pripada Jasonu. I taj je dio isprican u prvom licu, ali tradicionalnom tehnikom pripovijedanja, pa iz Jasonove price saznajemo sve ono što smo naslutili u Benjijevoj prici: otac je umor, sestra Caddy je otišla u svijet, a njezina je odrasla nezakonita kcer Quentina ukrala Jasonov novac i pobjegla od kuce.
Cetvrti je dio romana isprican u trecem licu. U njemu sluškinja Compsonovih, Dilsey, kao objektivni promatrac pripovijeda o uzrocima i posljedicama propadanja obitelji.
NAZIV ROMANA:
Podrijetlo je naziva romana iz Shakespearove tragedije ''Macbeth'':
''Život je sjen što luta, bijedni glumac
Što se na pozornici života razmece, prodrhti
Svoj sat, i ne cuje se više; on je bajka
Koju idiot prica, puna buke i bijesa
A ne znaci ništa.''
STIL:
Preko cetiri se razlicita pripovjedaca u ovom romanu struje svijesti smjenjuju cetiri razlicita gledišta na isti problem. Zbog tih je razlicitih perspektiva i tehnike struje svijesti (a svijest je ponekad konfuzna) djelo katkad teško citljivo.
O DJELU U CJELOSTI:
Tema je romana propadanje jedne stare aristokratske obitelji. Otac odvjetnik, umire kao kronicni alkoholicar, upropastivši svoje imanje i ostavivši za sobom ženu, kcer, sinove i staru služavku (crnkinju) da se snalaze kroz život kako znaju i umiju. Završili su tragicno. Jedan sin - Benji, gluhonijemi je idiot zaljubljen u svoju sestru, a drugi je sin Quentin III., nesretni samoubojica.
ŽIVOTOPIS:
William Faulkner (1897.-1962.) americki je pripovjedac.
On je i kao pisac ostao vezan za svoj zavicaj (Oxford, Mississippi) i društvenu sredinu, te u djelima obraduje život i probleme americkog Juga, opisuje postupno propadanje i degeneriranje njegove aristokracije, nastupanje novih društvenih snaga i probleme rasne diskriminacije.
Objavio je tri zbirke pjesama, šest knjiga novela i pripovijedaka,niz romana, medu kojima su i ''Sartoris'', ''Krik i bijes'', ''Ležeci na umoru'', ''svjetlost'', te trilogiju ''Zaselak'', ''Grad'' i ''Gospodska kuca''. Velik je dio njegova opusa vezan za imaginarni gradic Jefferson i njegove stanovnike.
Dobitnik je Nobelove nagrade 1949.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman toka svijesti
MJESTO RADNJE: izmišljena pokrajina Yoknapatawpha, gradic Jefferson
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
BENJAMIN (BENJI): Rodio se kao Maury Compson, ali kasnije su mu promijenili ime u Benji. Najmlade je dijete u obitelji, gluhonijemi idiot, koji svoje reakcije i uzbudenja izražava zavijanjem, stenjanjem i jaukanjem. Nema dovoljno razbora cak ni za sebicnost, on je poput životinje, ali poznaje nježnost i ljubav, iako ne umije imenovati. Zbog svog idiotizma nije podvrgnut zakonima intelekta i volje, pa ne potpada pod strogi kodeks obiteljske etike. Benji dogadaje koje prica niže po nacelu slobodne asocijacije. Prica idiota Benjija puna buke i bijesa nije samo uvodni dio, nego i jezgra romana. Benji zapravo nagoviješta cijeli roman i sve njegove likove u karakteristicnim situacijama. Benji je najviše vilo tri stvari: livade, Caddy i svjetlost ognja.
QUENTIN COMPSON III.: Najstarije je dijete Compsonovih, neuroticni student na Harvardu. On je prototip mladica kojega opsjedaju misli o incestu i samoubojstvu. Quentinov je duh složen i neprestano se odaje apstrakcijama, elegicnim meditacijama, pateticnim uspomenama i boležljivoj introspekciji. Quentin je glavni karakterni simbol etickih principa tradicionalnog humanizma svoje obitelji, ponosan i puritanski moralan.
JASON COMPSON IV.: Odgovoran je i zreo, ali pokvaren glavar obitelji nakon oceve smrti. Jason je simbol svega što je Faulkner nazvao “snopesism” (eng. = snobizam), on je moderni naturalizam i animalizam primitivne i surove klase skorojevica. Jasonovo djelovanje pokrece materijalno (konkretno novac), a krivca za svoj neuspješan život traži u drugima. Istovremeno, on je i sadist jer, buduci da on nije uspio u životu, namjerava ga svima oko sebe dodatno zagorcati. Na kraju ga stiže svojevrsna poetska pravda kad Quentina krade novac koji je ustvari njen, i bježi sa cirkusantom. To je ujedno i
konacan udarac obitelji Compson, nakon kojeg pocinje njeno sve brže propadanje.
CANDANCE (CADDY) COMPSON: Samovoljna i putena nimfomanka, udaje se za jenkija i bankara Herberta Heada. Medutim, radanjem je nezakonite kceri Quentine pocinila grijeh protiv morala, protiv obiteljske tradicije, i protiv ekonomskih interesa obitelji. Razvodi se i odlazi u drugi grad, dok kcer ostaje u kuci Compsonovih. I prije je prilicno cesto mijenjala muškarce (Charlie, Dalton Ames), a ponudila se i bratu Quentinu.
''S kim se to vucaraš? Sigurno se skrivaš po šumi s jednim od onih glupavih nadobudnih gizdelina?''
CAROLINE BUSCOMB: Majka, neuravnotežena i melankolicna žena, ovisna o lijekovima. Sažalijeva sebe i svoju sudbinu, smatra da je njena obitelj (Buscomb) prokleta i da je ona unijela nesrecu medu Compsonove, ocekuje da je i drugi sažalijevaju. Nije posebno brižna za djecu, više se brine za sebe, i jedino joj je Jason koliko-toliko drag, jer joj je najslicniji. Najviše prezire Caddy koja ih je osramotila, a naslucuje i probleme u vezi njene kcerke Quentine.
KRATAK SADRŽAJ:
Prvi je dio romana prica jednog od cetvero brace Compson, idiota Benjija, koji sedmoga travnja 1928. ima po kalendaru trideset i tri godine, ali je njegova mentalna dob tek tri godine. Na svoj rodendan Benji se prisjeca prizora iz prošlosti koji se u struji njegove svijesti miješaju sa dogadajima iz sadašnjosti.
Drugi je dio romana unutrašnji monolog Quentina koji je opsjednut mišlju o propadanju obitelji, a osobito moralnim padom sestre Caddy. Njega progone dogadaji iz prošlosti i osjecaj krivnje što ga odvodi u smrt.
Treci do pripada Jasonu. I taj je dio isprican u prvom licu, ali tradicionalnom tehnikom pripovijedanja, pa iz Jasonove price saznajemo sve ono što smo naslutili u Benjijevoj prici: otac je umor, sestra Caddy je otišla u svijet, a njezina je odrasla nezakonita kcer Quentina ukrala Jasonov novac i pobjegla od kuce.
Cetvrti je dio romana isprican u trecem licu. U njemu sluškinja Compsonovih, Dilsey, kao objektivni promatrac pripovijeda o uzrocima i posljedicama propadanja obitelji.
NAZIV ROMANA:
Podrijetlo je naziva romana iz Shakespearove tragedije ''Macbeth'':
''Život je sjen što luta, bijedni glumac
Što se na pozornici života razmece, prodrhti
Svoj sat, i ne cuje se više; on je bajka
Koju idiot prica, puna buke i bijesa
A ne znaci ništa.''
STIL:
Preko cetiri se razlicita pripovjedaca u ovom romanu struje svijesti smjenjuju cetiri razlicita gledišta na isti problem. Zbog tih je razlicitih perspektiva i tehnike struje svijesti (a svijest je ponekad konfuzna) djelo katkad teško citljivo.
O DJELU U CJELOSTI:
Tema je romana propadanje jedne stare aristokratske obitelji. Otac odvjetnik, umire kao kronicni alkoholicar, upropastivši svoje imanje i ostavivši za sobom ženu, kcer, sinove i staru služavku (crnkinju) da se snalaze kroz život kako znaju i umiju. Završili su tragicno. Jedan sin - Benji, gluhonijemi je idiot zaljubljen u svoju sestru, a drugi je sin Quentin III., nesretni samoubojica.