+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

KRIK I BIJES / BUKA I BIJES

WILLIAM FAULKNER:
KRIK I BIJES / BUKA I BIJES



Bilješke o piscu:
William Faulkner (1897. - 1962.), americki pripovjedac i romansijer,
dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950. g. U književnosti se
javio s pjesmama pod nazivom “Mramorni faun” (1924. g.).
Njegovi najbolji romani su: “Krik i bijes”, “Vojnikova placa”, “Komarci”,
“Sartoris”, “Utocište”, “Dok ležah umiruci”, “Svijetlost u augustu”,
“Absalome, Absalome”, “Idi, Mojsije”, “Uljez u prašinu”, “Rekvijem za
redovnicu”, “Gospodske kuce”, kao i trilogija “Seoce”, “Grad” i “Palaca”.
Pored romana, Faulkner je napisao i nekoliko novela i pripovijesti: “Svi
piloti mrtvi”, te “Smrtna trka”.

William Faulkner je u ratu bio avijaticar. Kasnije je radio peruci posude, a
bio je i radnik u tvornici elektromotora. U svojim djelima slika društvo i
sudbine ljudi americkog Juga opisujuci borbu starosjedilaca aristokrata i
buntovnih došljaka, koji se probijaju snagom svoje vitalnosti, nagonom za
samoodržanjem i smislom za prakticno.

Upotrebom posebnih stilsko-sadržajnih tehnika, kao što su unutrašnji
monolog i roman "toka svijesti", ta je borba prikazana ne samo na
socijalnom nego i na duboko individualnom i simbolickom planu.
Uz Hemingwaya, Faulkner je najpoznatiji suvremeni americki pisac.
Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Karakteristike “novog” romana:
Karakteristike “novih” romana ili “moderne” književnosti izlaze iz klasicnih
okvira književnosti 18. stoljeca. U modernoj književnosti radnja kao da ne
postoji, što je za mnoge citaoce bilo nerazumno i teško za shvatiti. Mnogo
više pažnje se posvecuje psihickom stanju covjeka, razmišljanju i
osjecanjima, što se u suštini mnogo razlikuje od klasicne književnosti, ali
to nikako ne umanjuje književnu vrijednost modernog romana. U romanu
moderne književnosti, mnogo više pažnje posvecuje se svijesti ili
podsvijesti, da bi se najbolje otkrilo psihicko stanje jednog ili više
karaktera.

Osobine Faulknerovog stvaralaštva:
Svi Faulknerovi romani sadrže, do kraja, nepovezane konce i
nerazriješene ljudske odnose. Faulkner je u svakoj knjizi stvarao jedan
poseban imaginarni svijet, koji je nešto drukciji od prethodnih i buducih.
On nastoji da književno izrazi tamu ljudske podsvijesti, što predstavlja
pokušaj izražavanja psihickih procesa i pojava, te titranje uspomena,
slika, neostvarenih težnji, misli i osjecanja izvan racionalnog plana ljudske
svijesti. Prihvacajuci za književnu orijentaciju pracenje “toka svijesti” ili
ljudska stanja podsvijesti, Faulkner pažljivo promatra covjeka i nastoji da
otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje, kao i u njegovoj prošlosti.
Gradic Jefferson, mjesto gdje se odigrava vecina njegovih romana,
odražava sve raspetosti Juga, prouzrokovane odvojenošcu ljudi
aparthejdom, koju upražnjavaju njeni stanovnici - i bijeli i crni. Tu
podijeljenost ne treba shvatiti kruto ili doslovno. Kod Faulknera postoji
citav niz maglovitosti i dvosmislenosti, jer i jedna i druga rasa sadrže u
sebi nizove slojeva ili podklasa, koje imaju posebne medusobne odnose.
Društveni položaj licnosti u Faulknerovim romanima je krajnje
iznijansiran, kakav je historijski i bio na Jugu, vrlo daleko od onog
uobicajenog shematiziranog videnja svih bijelaca kao bogatih plantažera,
a crnaca kao najamnih radnika.

Roman “Krik i bijes” nije posebno optimistican, bez obzira na
dvosmislenost završnog dijela, u kome iracionalnost pobjeduje logiku.
Roman je slika intelektualno, moralno, emocionalno i fizicko rasulo svijeta
na prekretnici, oslobodenog ne samo vecine bivših cvrstih tacaka, nego i
sposobnosti za ljubav. Roman je ustvari metaforicna slika cijelog svijeta
na kraju trece decenije 20. stoljeca. Roman “Krik i bijes” prikazuje pricu
sa cetiri razlicite perspektive raspadanja jedne južnjacke porodice.
Americki Jug i gradic Jefferson za Faulknera nisu neke realisticke slike,
nego simbolicko sredstvo u izražavanju vlastitog videnja svijeta, složenog
mozaicnog portreta modernog covjeka, njegovih otudenja, padova, ali i
istrajanog trpljenja, savladavanja naizgled nesavladivih prepreka. “Krik i
bijes” jeste modernisticki roman, jer nije tehnicki proziran, i zato što
upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje komplicirane zakone,
kojima se treba prilagoditi. “Krik i bijes” cine dvije stvari:
- poigravanje sa sviješcu Benjija, Quentina i Jasona, te
- pricanje i prepricavanje jedne odredene price sa redoslijedom
dogadaja koji vodi kroz 30. g. povijesti Compsonovih.

O djelu:
Tema romana je propadanje jedne stare aristokratske obitelji. Otac
odvjetnik, umire kao kronicni alkoholicar, upropastivši svoje imanje i
ostavivši za sobom ženu, kcer, sinove i staru služavku (crnkinju) da se
snalaze kroz život kako znaju i umiju. Završili su tragicno.
Jedan sin - Benji, gluhonijemi je idiot zaljubljen u svoju sestru, a drugi je
sin Quentin III., nesretni samoubojica.

Fabularni tijek: 1. Bakitina smrt
2. Caddyna veza sa Daltonom Amesom
3. Njezina udaja za Herberta Heada
4. Rodenje vanbracnog djeteta
5. Poništenje braka
6. Quentinovo samoubojstvo
7. Smrt oca
8. Bijeg Quentina sa Jasonovim novcem
9. Jasonov uzaludni pokušaj da je pronade
Analiza likova:
Svi likovi u ovom romanu žive u jednom vrlo teškom vremenu. Svi oni su
odrasli bez ljubavi, pažnje i razumijevanja, koje je praceno jednim
unutrašnjim rasulom.

Pocevši od majke, nesposobne da pruži svojoj djeci ljubav, zbog svojih
kompleksa koji proizlaze iz vremena u kojem je i ona odrasla, i koja želi
biti dama, ali drži samo do forme.

Zatim, neurotican i romantican, Quentin, koji odlazi na Hardvard da bi
udovoljio želji svoje majke. On ima kodeks casti, ali ga svodi na pitanje
sestrinog djevicanstva.

Topla i divna Caddy, nezdrave senzualnosti, još kao tinejdžerka ostaje
trudna zbog cega se ubrzo udaje za muškarca, koji je nakon saznanja da
dijete nije njegovo izbacuje iz kuce.

Dalje se susrecemo sa srednjim bratom Jasonom, koji je u ovoj knjizi
Faulknerova najružnija licnost. Opisan je kao covjek koji voli samo sebe;
covjeka koji je predstavljen kao ženomrzac, koji takoder, citavo vrijeme
pati zbog ponašanja svoje sestre, i želi bar malo neke ljubavi od nje.
Ali, on ustvari želi da se domogne položaja u banci. Medutim, ne uspjevši
da ostvari svoju ambiciju, on se sveti i sestri i njezinoj kcerki.

Quentina je druga izgubljena žena u romanu, koja takoder ponavlja
greške svoje majke, i koja je vec samim svojim rodenjem bila osudena na
propast.

Najmladi sin, Benji, gluhonijemi idiot, star je 33. g., ali sa duhovnim
uzrastom trogodišnjeg djeteta. On nije svjestan vremena kao toka, nego
ga doživljava kao cjelinu, u kojoj se razliciti vremenski planovi miješaju i
poklapaju.

Tu je takoder još i Dilsey, junakinja romana i jedini vezni element obitelji
Compson; predstavljena kao jedini pozitivni Faulknerov lik. S obzirom na
nesposobnost majke da se brine za svoju djecu, tu ulogu preuzima Dilsey.
Uprkos sve njene brige, ljudske topline, vrednoce i vještine, Dilsey je
svjesna da je raspad obitelji neizbježan. Ona je takoder i jedina
Faulknerova licnost u ovom romanu koja nema problema sa vremenom.

Ni jedna od ovih licnosti u romanu nema izgraden kompletan i samostalan
karakter, i svaka od njih ima svoje nedostatke.
5 Lektire za školu: KRIK I BIJES / BUKA I BIJES WILLIAM FAULKNER: KRIK I BIJES / BUKA I BIJES Bilješke o piscu: William Faulkner (1897. - 1962.), americki pripovjedac i romansijer, dobitni...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi