+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Knjiga pjesama Federico Garcia Lorca

Federico Garcia Lorca
Knjiga pjesama
(Izbor iz poezije F. G. Lorce)

Bilješka o piscu

F. G. Lorca, španjolski pjesnik i dramaticar, rodio se 15. 6. 1899 u Fuenteroquenosu, Andaluzija, umro 19. 8. 1936. u Granadi. Studirao književnost i pravo, ujedno pokazuje interes za muziku, slikarstvo i kazališnu umjetnost. Godine 1921. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac Leptirove carolije. Iste godine objavljuje Libro de poemas. Renome stjece zbirkom Cauciones 1927, godine i patriotskim komadom Mariana Pineda. Godine 1928. izlazi njegova najbolja knjiga stihova Romancero gitano (Ciganski romancero). U toj je zbirci dao sintezu španjolskih lirskih inspiracija (duh pucke poezije, kojim se nekada napajao Lope da Vega, i blistavu raskoš kojim se Gomgoneava jezika). Godine 1930. održava niz predavanja u SAD-u. Na povratku iste godine piše knjigu Pjesnik u New Yorku, u kojoj se nalazi cuvena oda Waltu Whitmanu. Od 1931. direktor je kazališne grupe “Barroco” koja obilazi sve španjolske pokrajine igrajuci djela klasicnog teatra (Lope de Vega, Calderon, Cerevantes). U tom periodu sav se posvecuje pisanju za kazalište:
Don Cristobaldovo malo kazalište (1928); Cudesna obucarka (1930); Ljubav don Perimplina i Belise u ujakovu vrtu...
U spomen svog prijatelja piše tužaljku Hanto per Ignacio Sanchez Mejias (1935). U augustu 1936. uhapsili su ga i streljali pripadnici Francove civilne garde. G. L. jedan je od najvecih španjolskih lirika uopce. U španjolskoj poeziji svoga vremena on je unio novi, moderniji izraz i dah istinskog lirizma. Andaluzijski slavuj skladno je spojio modernizam s tradicijom. U nas je mnogo prevoden i igran. Znatan je njegov utjecaj na naše mlado pjesnicko pokoljenje.

Podaci iz Enciklopedija leksikografskog zavoda,
Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1967


Analiza dijela


Konjikova pjesma

Cordoba.
Daleka i sama.

Kobila crna, velika luna,
masline u bisagama.
Ako i znam pute, nikad
necu stici u Cordobu.

I u ravni i na vjetru,
kobila crna, crvena luna.
Smrt na me vreba onamo
s kruništa kule Cordobe.

Jao, duga li cesta!
Jao, vrli moj konjicu!
Jao, smrt me ceka prije
nego stignem u Cordobu!

Cordoba.
Daleka i sama.

Konjikova pjesma razvija temu nedostižnosti, smrti. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti, samoce. Ta se slutnja smrti kasnije preobražava u strah.

”Smrt na me vreba onamo
s kruništa kule Cordobe” -SLUTNJA SMRTI

“Jao, smrt me ceka prije
nego stignem u Cordobu!”-STRAH

Lorca stvara sažete i jednostavne pjesnicke slike koje ponavlja, izmjenjuje i gradira.

“Cordoba.
Daleka i sama. ”- PONAVLJA

“Kobila crna, velika luna...
... kobila crna, crvena luna”- IZMJENJENE SLIKE

“Smrt na me vreba onamo
s kruništa kula Cordobe...
... Jao, smrt me ceka prije
nego stignem u Cordobu. ”- GRADIRANO

Svijet pjesme otvara ovom pjesnickom slikom: “Cordoba. Daleka i sama”. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostižna, pošto je kao i s pocetka pjesme ostala “Daleka i sama”. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prikazuje konjanikove osjecaje, emocije. Gradirajuci pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji. Najprije se kod konjanika pojavljuje slutnja smrti koja se postepeno pretvara u strah. Pjesnikove emocije najjace progovaraju u cetvrtoj strofi, a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem.


Benasta pjesma

Mama,
hocu biti od srebra.

Sine,
bit ce ti hladno.

Mama,
hocu biti od vode.

Sine,
bit ce ti jako hladno.

Mama,
na jastuku me svom izvezi.

To da!
Ovog casa, sine!

Iako se po naslovu ne bi reklo, ova pjesma ima svoje znacenje i nije tako “benasta”. Srebro i voda su dragocijene stvari za život ljudi, bogatstvo, medutim kada bi se sin pretvorio u srebro ili vodu nikad ga ljubav ne bi tako grijala kao majcinska. Ne treba zahtjevati da budemo netko ili nešto drugo nego prihvatiti onakve kakvi jesmo jer uvijek postoji netko tko nas prihvaca baš takve. Normalno, trebamo se truditi da postanemo što bolji (brže, više, snažnije), ali svojim trudom i na taj nacin doci do pozitivnih promjena.


Portret Silvija Franconettija

Njegov krik bijaše strahotan.
starci
kažu da se kosa
ježila
i da se živa rastvarala
u zrcalima.
Prelazio iz tona u ton
a da ih ne razbija.
I biješe stvaralac
i vrtlar bje.
Stvaralac sjenica
tišina.
Sada njegova melodija
Sniva s odjecima.
Konacna i cista.
S posljednjim odjecima.

Conte jondo ima neobicno bogatstvo forma, ali u svim varijantama sacuvao je bitnu karakteristiku: izraz neizmjerne tuge i patnje, vezanost za zemlje, za kraj naranaca i pustih neplodnih brda, prijateljstvo, strasno prijateljstvo sa smrcu. Lorca je u pjesmi “Portret Silvija Franconettija”, iz svoje zbirke pjesama “Conte jondo” ocrtao pjevaca andaluziskog i dao poetsku karakteristiku ciganskog conte jonda.




Lorca o teatru...

U sjajnom i dubokom “Razgovoru o teatru”, održanom u Madridu 1935. , Lorca je izložio svoje gledanje na teatar i njegovu društvenu funkciju; on na tatar postavlja maksimalne zahtjeve, smatra ga “najjacim i najkorisnijim oružjem u podizanju zemlje i barometrom što pokazuje njezinu velicinu i pad”. “Narod”, kaže Lorca, “koji ne pomaže rast svoga tatra, ako nije mrtav, blizu je smrti, kao što teatar, koji ne osjeca socijalnog bila, politickog bila, drame svoga naroda te ne vidi istinske boje njegova krajolika i njegova duha, s njegovim smijelom i suzama, nema prava da se zove teatar, vec igralištem ili mjestom gdje se vrši ona ritualna stvar što se zove ubijanje vremena. ”
5 Lektire za školu: Knjiga pjesama Federico Garcia Lorca Federico Garcia Lorca Knjiga pjesama (Izbor iz poezije F. G. Lorce) Bilješka o piscu F. G. Lorca, španjolski pjesnik i dramaticar, rodio se...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi