Lyrics has been copied to clipboard!
Kavkavski put kredom
Ime i prezime pisca: Bertolt Brecht
Naziv djela: Kavkaski put kredom
Mjesto izdanja: Zagreb
Godina izdanja: 1986.
Izdavac: August Cesarec
Bilješke o piscu:
Bertolt Brecht, njemacki književnik, rodio se 10. Veljace 1898. g. u Augsburgu, a umro je u Berlinu 14. kolovoza 1956. godine. Medicina i prirodne znanosti studirao je u Munchenu, ali odmah potom posvetio se kazalištu dje je radio kao režiser. Bio je dramaturg, pisac i nakladnik. Svoju dramsku djelatnost zapoceo je vec 1922, a 1928/29. godine pohada radnicku marksisticku školu. Najpoznatija djela su mu: Život Eduarda II kralja Engleske, Kavkavski put kredom, Stotinu pjesama, Spisi o kazalištu, Pjesme i popjevke, poslovi gospodina Julija Cesara…
O djelu:
Djelo je napisao Bertolt Brecht, univerzalni genij, dramaturg, pisac i pjesnik, režiser i teoreticar kazališta. Zaslužuje posebno priznanje jer se njegove drame gledaju i danas u kazalištima širem svijeta. Osnovne ideje njegovih djela krecu se u znaku socijalizma, pacifizma, i internacionalizma. Njegov sarkastican stil, koji ga nikad ne napušta u djelima javlja se s toplim suosjecanjem prema siromašnima i slabima. U izgradnji svoga stila služio se tekovinama i temama od najstarije do moderne književnosti.
Djelo se sastoji od šest manjih djelova, a obuhvaca gotovo osamdesetak likova.
I. dio naziva se spor do doline, medu ruševinama kavkavskog sela sjede žene i stariji muškarci, te nekoliko vojnika. Piju vino, puše i razgovaraju o ljepoti svojih sela te o dobrim, ali sad vec gotovo zaboravljenih života. Oni su iz sela Galinsk i Rosa Luxemburg. Sanjaju povratak na svoje ognjište.
Na kraju ovog djela pisac objašnjava temu stare price Krug kredom koja ce se odigrati u izmjenjenom obliku.
II. Aristokratsko dijete – U pocetku nam pisac na ironican nacin opisuje stvarnost. Opisuje nam kako gubernatora više zabrinjava rucak i posjet graditelja za uljepšavanje njegova nego ratna izvješca o poginulima i blizini ratnog bojišta. Dolazi do uzbune, kad se gubernator suocava sa istinom svejedno mu je za sve glavno da mu glava ostane citava.
Simon ima zadatak cuvati gubernatorovu ženu, on je zaljubljen u njezinu sluškinju Grušu koju je u tom nesretnom trenutku zaprosio. Gubernatorica se sprema na bijeg pred neprijateljima. U nemogucnosti da uzme svu željenu prtljagu brine se za ono što ce uzeti. Nakon dugog premišljanja bježi zajedno sa slugama, a ostavlja svog sina Mihajla i jadnu Grušu. Gruša namjerava takoder pobjeci, odlazi po stvari, ali ne može ostaviti samo dijete pa ostaje s njim.
III. Bijeg u sjeverne planine – Gruša bježi prema sjeveru sa dijetetom. Pokušava mu naci prenocišce tj. utocište jer se ona mora vratiti svom zarucniku. Pokušava ga ostaviti jednoj seljanki no ona u strahu za svojim životom izdaje Grušu. Gruša odlazi i nastavlja put prema planini. Prelazi preko uništenog mosta, te se ruga oklopnjacima koji nisu bili u mogucnosti prelaska mosta. Ispod je bio velik ponor. Pokušala se spetljati sa plemicima ali joj nije uspjelo zbog žuljeva na rukama.
IV. U planinama na sjeveru – Gruša odlazi svom bratu, koji se vec oženio, a kako je živio na selu gdje je bilo mnogo ogovaranja Gruša nije mogla više ostati. Njezin brat dogovorio se sa sterom ženom koja je imala sina na smrtnoj postelji da ce on oženiti Grušu, ali to ne bio pravi brak vec samo na papiru u korist oboje. Gruša ni itko drugi nije znao da Jusup vec Grušin muž samo glumi bolest.
Prošlo je vec nekoliko mjeseci kada je Gruša srela Simona.
On joj nije dao priliku da razjasni svoju situaciju, te je sve pogrešno shvatio.
Tada su došli oklopnici i uzeli Mihajla, smatrajuci da je on sin gubernatora. Gruša je bila nervozna, pošla je u grad zaboravljajuci opasnost od optužbe što je udarila jednog od oklopnika.
V. Pripovjest o sucu – Sudac Azdah zapravo i nije bio pravi sudac, vec takoder jedan od optuženika jako sretne ruke. Kako nisu bili zadovoljni starim sucem za kojeg kažu da je dosadan covjek, Azdah je kao kaznu morao vršiti dužnost suca. Pomogao je u svojoj dužnosti siromašnima, a kažnjavao bogate. On je bio prvobitno optužen da je zapoceo rat, ali on je samo vršio dužnost vrhovnog zapovjednika. Na kraju ulomka njemu se obratila gubernatorova žena Natela koja zahtijeva da sluškinju koja je odvela njezina sina Mihajla optuži na smrt. Azdah obeca da ce joj odsijeci glavu.
VI. Krug kredom – Gruša dolazi na sud, nadajuci se da ce izboriti za Mihaila. Natela ne želi sina zato jer su joj ga uzeli ili zato što joj nedostaje vec zato što bez njega ne može uživati u bogatstvu pokojnog muža.
Suocavaju se Gruša i Natela, ali napetost se sve više povecava kada dode do potrage za sucem Azdahom koji je pobjegao. Kad su ga našli, uzeli su mu sudacko odjelo te su ga htjeli objesiti.
No medutim dolazi glasnik Velikog kneza koji je odlucio novoimenovati novog suca Azdaha. Mucenje prestaje, a Azdah preuzima nanovo ulogu suca. Nakon dugog razmišljanja o slucaju, Azdah presuduje u korist Gruše, te rastavlja Grušu i njezinog muža. Simon prihvaca Grušu i Mihajla.
Zakljucak:
Dijelo ima sretan završetak, odnosno pozitivci pobjeduju negativce. Azdah je te noci nestao, ali je još dugo to vrijeme ostalo zapamceno u gruzijskom narodu kao vrijeme pravednog sudenja!
Djelo zapravo predstavlja dramu napisanu po likovima, daje dojam kazališta.
Djelo je ponudeno zapravo iskrenom majcinskom ljubavi, a poruka pisca je da nije važno što imaš i da ne mariš da li ceš sve to izgubiti, vec je važno ono što njeguješ i za što ce uslijediti borba te strah prema gubitku.
Ime i prezime pisca: Bertolt Brecht
Naziv djela: Kavkaski put kredom
Mjesto izdanja: Zagreb
Godina izdanja: 1986.
Izdavac: August Cesarec
Bilješke o piscu:
Bertolt Brecht, njemacki književnik, rodio se 10. Veljace 1898. g. u Augsburgu, a umro je u Berlinu 14. kolovoza 1956. godine. Medicina i prirodne znanosti studirao je u Munchenu, ali odmah potom posvetio se kazalištu dje je radio kao režiser. Bio je dramaturg, pisac i nakladnik. Svoju dramsku djelatnost zapoceo je vec 1922, a 1928/29. godine pohada radnicku marksisticku školu. Najpoznatija djela su mu: Život Eduarda II kralja Engleske, Kavkavski put kredom, Stotinu pjesama, Spisi o kazalištu, Pjesme i popjevke, poslovi gospodina Julija Cesara…
O djelu:
Djelo je napisao Bertolt Brecht, univerzalni genij, dramaturg, pisac i pjesnik, režiser i teoreticar kazališta. Zaslužuje posebno priznanje jer se njegove drame gledaju i danas u kazalištima širem svijeta. Osnovne ideje njegovih djela krecu se u znaku socijalizma, pacifizma, i internacionalizma. Njegov sarkastican stil, koji ga nikad ne napušta u djelima javlja se s toplim suosjecanjem prema siromašnima i slabima. U izgradnji svoga stila služio se tekovinama i temama od najstarije do moderne književnosti.
Djelo se sastoji od šest manjih djelova, a obuhvaca gotovo osamdesetak likova.
I. dio naziva se spor do doline, medu ruševinama kavkavskog sela sjede žene i stariji muškarci, te nekoliko vojnika. Piju vino, puše i razgovaraju o ljepoti svojih sela te o dobrim, ali sad vec gotovo zaboravljenih života. Oni su iz sela Galinsk i Rosa Luxemburg. Sanjaju povratak na svoje ognjište.
Na kraju ovog djela pisac objašnjava temu stare price Krug kredom koja ce se odigrati u izmjenjenom obliku.
II. Aristokratsko dijete – U pocetku nam pisac na ironican nacin opisuje stvarnost. Opisuje nam kako gubernatora više zabrinjava rucak i posjet graditelja za uljepšavanje njegova nego ratna izvješca o poginulima i blizini ratnog bojišta. Dolazi do uzbune, kad se gubernator suocava sa istinom svejedno mu je za sve glavno da mu glava ostane citava.
Simon ima zadatak cuvati gubernatorovu ženu, on je zaljubljen u njezinu sluškinju Grušu koju je u tom nesretnom trenutku zaprosio. Gubernatorica se sprema na bijeg pred neprijateljima. U nemogucnosti da uzme svu željenu prtljagu brine se za ono što ce uzeti. Nakon dugog premišljanja bježi zajedno sa slugama, a ostavlja svog sina Mihajla i jadnu Grušu. Gruša namjerava takoder pobjeci, odlazi po stvari, ali ne može ostaviti samo dijete pa ostaje s njim.
III. Bijeg u sjeverne planine – Gruša bježi prema sjeveru sa dijetetom. Pokušava mu naci prenocišce tj. utocište jer se ona mora vratiti svom zarucniku. Pokušava ga ostaviti jednoj seljanki no ona u strahu za svojim životom izdaje Grušu. Gruša odlazi i nastavlja put prema planini. Prelazi preko uništenog mosta, te se ruga oklopnjacima koji nisu bili u mogucnosti prelaska mosta. Ispod je bio velik ponor. Pokušala se spetljati sa plemicima ali joj nije uspjelo zbog žuljeva na rukama.
IV. U planinama na sjeveru – Gruša odlazi svom bratu, koji se vec oženio, a kako je živio na selu gdje je bilo mnogo ogovaranja Gruša nije mogla više ostati. Njezin brat dogovorio se sa sterom ženom koja je imala sina na smrtnoj postelji da ce on oženiti Grušu, ali to ne bio pravi brak vec samo na papiru u korist oboje. Gruša ni itko drugi nije znao da Jusup vec Grušin muž samo glumi bolest.
Prošlo je vec nekoliko mjeseci kada je Gruša srela Simona.
On joj nije dao priliku da razjasni svoju situaciju, te je sve pogrešno shvatio.
Tada su došli oklopnici i uzeli Mihajla, smatrajuci da je on sin gubernatora. Gruša je bila nervozna, pošla je u grad zaboravljajuci opasnost od optužbe što je udarila jednog od oklopnika.
V. Pripovjest o sucu – Sudac Azdah zapravo i nije bio pravi sudac, vec takoder jedan od optuženika jako sretne ruke. Kako nisu bili zadovoljni starim sucem za kojeg kažu da je dosadan covjek, Azdah je kao kaznu morao vršiti dužnost suca. Pomogao je u svojoj dužnosti siromašnima, a kažnjavao bogate. On je bio prvobitno optužen da je zapoceo rat, ali on je samo vršio dužnost vrhovnog zapovjednika. Na kraju ulomka njemu se obratila gubernatorova žena Natela koja zahtijeva da sluškinju koja je odvela njezina sina Mihajla optuži na smrt. Azdah obeca da ce joj odsijeci glavu.
VI. Krug kredom – Gruša dolazi na sud, nadajuci se da ce izboriti za Mihaila. Natela ne želi sina zato jer su joj ga uzeli ili zato što joj nedostaje vec zato što bez njega ne može uživati u bogatstvu pokojnog muža.
Suocavaju se Gruša i Natela, ali napetost se sve više povecava kada dode do potrage za sucem Azdahom koji je pobjegao. Kad su ga našli, uzeli su mu sudacko odjelo te su ga htjeli objesiti.
No medutim dolazi glasnik Velikog kneza koji je odlucio novoimenovati novog suca Azdaha. Mucenje prestaje, a Azdah preuzima nanovo ulogu suca. Nakon dugog razmišljanja o slucaju, Azdah presuduje u korist Gruše, te rastavlja Grušu i njezinog muža. Simon prihvaca Grušu i Mihajla.
Zakljucak:
Dijelo ima sretan završetak, odnosno pozitivci pobjeduju negativce. Azdah je te noci nestao, ali je još dugo to vrijeme ostalo zapamceno u gruzijskom narodu kao vrijeme pravednog sudenja!
Djelo zapravo predstavlja dramu napisanu po likovima, daje dojam kazališta.
Djelo je ponudeno zapravo iskrenom majcinskom ljubavi, a poruka pisca je da nije važno što imaš i da ne mariš da li ceš sve to izgubiti, vec je važno ono što njeguješ i za što ce uslijediti borba te strah prema gubitku.